OZREN POLAŠEK

Član Vladina Znanstvenog savjeta: Ne smije se pretjerati s mjerama jer bi to izazvalo kontraefekt

Polašek upozorava da broj ljudi na bolničkom liječenju ne stagnira nego raste ujednačenom stopom
Ozren Polašek
 Paun Paunović/Cropix

Ozren Polašek, član Znanstvenog savjeta za borbu protiv pandemije koronavirusa Vlade RH i profesor javnog zdravstva na splitskom Medicinskom fakultetu kazao je za tportal da je ideja masovnog antigenskog testiranja na koronavirus, koju je najavila zagrebačka gradska uprava, dobra pod uvjetom da se pažljivo odabere uzorak.

- Ako se želi dobiti predodžbu o proširenosti bolesti ili pohvatati asimptomatske slučajeve, to je dobar put. No iznimno je važno dobiti reprezentativan uzorak slojeva koje se testira kako bi on odgovarao udjelu u općoj populaciji - kazao je Polašek.

Potvrdio je i da je unutar samog Znanstvenog savjeta Vlade bilo 'malog razlikovanja u mišljenjima' među nekim članovima, prije svega u stavljanju naglaska na zdravlje ili na gospodarstvo - pa bi jedni vukli na jednu, a drugi na drugu stranu. - Ali sad smo već došli do točke na kojoj moramo razmišljati o mjerama, jer ono što vidimo u drugim zemljama ne budi nam prevelike nade - kazao je Polašek.

Priznaje da se u nekim državama broj slučajeva nije smanjio usprkos uvedenom strogom lockdownu - koji, naglašava, za Hrvatsku i dalje nije opcija. Polašek je kazao da onog trenutka kada se uvedu mjere ili lockdown virus ima još dva do tri tjedna za širenje zaraze koja se već dogodila.

- Postoji svojevrsna odgoda početka lockdowna i čak da se 'zaustavi' baš sve, još dva do tri tjedna postoji taj nesretni rep ljudi koji će se pojavljivati u bolnici i trebati respirator - kazao je Polašek.

Broj ljudi na bolničkom liječenju raste ujednačenom stopom

Na primjedbu da neke zemlje s vrlo čvrstim mjerama, poput Škotske ili Argentine, na koncu imaju gotovo jednak broj zaraženih kao i Švedska ili Brazil s puno manjim ograničenjima, Polašek je kazao da je opasno generalizirati - jer pitanje je do koje razine se spoznaje iz jedne zemlje mogu prenositi u drugu. Različiti su zdravstveni sustavi, različita struktura i običaji stanovništva, njihove veze, različit je stupanj pridržavanja mjera.

- Nemamo dovoljno podataka na osnovi kojih možemo reći koliko se neka nacija pridržava mjera, mi zapravo dobivamo derivate stvarnih podataka. U Hrvatskoj nam se promijenio obrazac odgovora na epidemiju i treba nam malo vremena da vidimo koliko su brojke usporedive s onima ranije - kazao je Polašek, očito aludirajući na činjenicu da je u jednom trenutku nestalo reagensa za testiranje te da se pojavila kategorija 'vjerojatno pozitivnih' osoba koje negdje treba ubrojiti.

- Promjena metodologije usred epidemije malo nam otežava razumijevanje njenog obrasca - kazao je Polašek.

Upozorava da broj ljudi na bolničkom liječenju ne stagnira, nego raste ujednačenom stopom.

Tu je i činjenica da se broj pacijenata na respiratorima u mjesec dana povećao s dvadesetak na dvjestotinjak, što izgleda zaista dramatično. Ova dva podatka Polašek označava ključnima i najpouzdanijima.

- Potrebno nam je konceptualno pooštrenje mjera kako bi se dogodila promjena obrasca epidemije iz uzlaznog u silazni. Bilo kakve mjere su dvosmjerna ulica - treba ih se pridržavati, ali s druge strane ne smije se pretjerati jer bi to izazvalo kontraefekt. Treba vidjeti kako to napraviti - kazao je Polašek.

Svjestan je, dakako, da ekonomija treba nastaviti funkcionirati čak i u doba najveće epidemije.

'Virus je dosta proširen'

Na pitanje o bujanju zaraze na sjeveru Hrvatske, Polašek je kazao da to ne može pouzdano protumačiti jer nema dovoljno podataka makar je izgledno da se radi o zimskom režimu života. Kazao je i da je to primjer kako virus brzo može okupirati zdravstveni sustav i da je to poruka drugim sredinama.

Komentirao je i vijest da je ministar zdravstva Vili Beroš pozitivan na koronavirus.

- Da, jest kuriozitet to da je zaražen sam ministar zdravstva, no bože moj, i to je moguće. Osobno poznajem solidan broj ljudi koji naprosto ne mogu odrediti gdje i kako su se zarazili iako su se strogo pridržavali mjera. To samo dokazuje da je virus dosta proširen i teško je govoriti o apsolutno učinkovitoj zaštiti - kazao je Polašek za tportal.

'Kasnimo s mjerama, izgubili smo kontrolu'

Andreja Ambriović Ristov s Instituta Ruđer Bošković i članica Vladinog Znanstvenog savjeta kazala je za N1 da u Hrvatskoj kasnimo s mjerama te da ih je trebalo donijeti prije dva ili tri tjedna.

Pojasnila je i kada smo izgubili kontrolu nad epidemijom koronavirusa u Hrvatskoj.

- Ja sam znanstvenik, pratim literaturu i član sam Vladinog znanstvenog savjeta. Kao molekularni biolog više sam zadužena za praćenja cjepiva i predviđanja kada će cjepivo doći, dok moje kolege epidemiolozi više prate taj epidemiološki dio same pandemije. Mi u Savjetu nemamo glasnogovornika i ja mogu govoriti samo u svoje ime, ali iz onoga što sam čula iz razgovora s kolegama i što sam pročitala u znanstvenim izvorima, mogu reći da bi mjere ipak trebale biti donesene, a da sam lockdown nikako ne daje rezultate odmah nakon što se uvede. Uvijek postoji jedan odmak koji je ponekad i predug za čekanje, to su tri ili četiri tjedna, dok se vide učinci takvog lockdowna.

To je teško čekati, jasno mi je da građani od toga zaziru, ali kada jedan put izgubimo kontrolu, a to se dogodilo u trenutku kada je postotak zaraženih u uzorku testiranih prešao 2-3 posto, a pogotovo kad je prešao 5 posto, onda se upalilo crveno svjetlo. U tom trenutku više nismo u stanju pratiti kontakte i tu se epidemija počinje širiti nekontrolirano. Ono što se sada čini je da mi ne znamo koliki je broj ljudi zaraženih, a kamoli da možemo na vrijeme izdvajati i slati u samoizolaciju one koji su zaraženi i tada oni itekako šire epidemiju - kazala je Ambriović Ristov.

Komentirala je i antigenske testove.

- Antigensko testiranje je preporučeno za one koji imaju simptome. Najbolja metoda za otkrivanje zaraze SARS-CoV-2 virusom je i dalje PCR metoda, ali antigensko testiranje može biti dobar dodatak za one koji imaju simptome. To može pomoći da se identificiraju oni koji su zaraženi i da se smanji širenje bolesti - kazala je Ambriović Ristov.

Komentirala je i utrku za izradu učinkovitog cjepiva protiv koronavirusa te kazala da su se farmaceutske tvrtke koje su krenule u proizvodnju cjepiva su se odrekle profita od cjepiva.

- To je dobar znak i pokazatelj da se to radi za dobrobit čovječanstva - kazala je.

Kazala je i kako nuspojave uočene kod cijepljenih nisu izravno povezane s cjepivom.

- Svaka bolest različito će utjecati na ljude koje imaju komorbiditete. Ono što je najbitnije je da niti jedno cjepivo neće biti odobreno ako nije zadovoljilo standarde. Naglašavam da nije skraćeno vrijeme izrade cjepiva. Nama je bazična znanost, 30 godina se radi na vektorskim cjepivima, ali bazična znanost je to itekako istraživala i spremala se za ovakvu jednu situaciju u kojoj će trebati vrlo brzo proizvesti cjepivo. Od nuspojava koje su primijećene u kliničkim pokusima, do sada niti jedna nije povezana s cjepivom, da je cjepivo izravni uzrok nuspojave - kazala je.

Dodala je i da cijepljenje nije stvar pojedinca nego da određen broj populacije mora biti cijepljeno kako bi suzbili virus.

- Mislim da je svim jasno da ako moraju birati između dan ili dva glavobolje, malo crvenila na mjestu uboda ili prolazne temperature i jedne teške upale pluća s ugrušcima, općim lošim stanje, jako visokom temperaturom koja zna trajati i dva do tri tjedna - mislim da je svakom jasno da je cijepljenje najbolji način da se zaštitimo. Osim toga, cijepljenje nije stvar pojedinca, cijepljenje je bitno na nivou populacije. Ako procijepljenost populacije neće biti dovoljno visoka, onda ćemo i dalje morati nositi maske jer će virus i dalje cirkulirati među nama. Isto tako, ak je cjepivo 95 posto učinkovito, to znači da onih 5 posto kod kojih nije učinkovito - oni mogu podleći ovoj bolesti - kazala je Ambriović Ristov za N1.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 09:09