Ozren Polašek, član Znanstvenog savjeta za borbu protiv pandemije koronavirusa Vlade RH i profesor javnog zdravstva na splitskom Medicinskom fakultetu kazao je za tportal da je ideja masovnog antigenskog testiranja na koronavirus, koju je najavila zagrebačka gradska uprava, dobra pod uvjetom da se pažljivo odabere uzorak.

- Ako se želi dobiti predodžbu o proširenosti bolesti ili pohvatati asimptomatske slučajeve, to je dobar put. No iznimno je važno dobiti reprezentativan uzorak slojeva koje se testira kako bi on odgovarao udjelu u općoj populaciji - kazao je Polašek.

Potvrdio je i da je unutar samog Znanstvenog savjeta Vlade bilo 'malog razlikovanja u mišljenjima' među nekim članovima, prije svega u stavljanju naglaska na zdravlje ili na gospodarstvo - pa bi jedni vukli na jednu, a drugi na drugu stranu. - Ali sad smo već došli do točke na kojoj moramo razmišljati o mjerama, jer ono što vidimo u drugim zemljama ne budi nam prevelike nade - kazao je Polašek.

Priznaje da se u nekim državama broj slučajeva nije smanjio usprkos uvedenom strogom lockdownu - koji, naglašava, za Hrvatsku i dalje nije opcija. Polašek je kazao da onog trenutka kada se uvedu mjere ili lockdown virus ima još dva do tri tjedna za širenje zaraze koja se već dogodila.

- Postoji svojevrsna odgoda početka lockdowna i čak da se 'zaustavi' baš sve, još dva do tri tjedna postoji taj nesretni rep ljudi koji će se pojavljivati u bolnici i trebati respirator - kazao je Polašek.

Broj ljudi na bolničkom liječenju raste ujednačenom stopom

Na primjedbu da neke zemlje s vrlo čvrstim mjerama, poput Škotske ili Argentine, na koncu imaju gotovo jednak broj zaraženih kao i Švedska ili Brazil s puno manjim ograničenjima, Polašek je kazao da je opasno generalizirati - jer pitanje je do koje razine se spoznaje iz jedne zemlje mogu prenositi u drugu. Različiti su zdravstveni sustavi, različita struktura i običaji stanovništva, njihove veze, različit je stupanj pridržavanja mjera.

- Nemamo dovoljno podataka na osnovi kojih možemo reći koliko se neka nacija pridržava mjera, mi zapravo dobivamo derivate stvarnih podataka. U Hrvatskoj nam se promijenio obrazac odgovora na epidemiju i treba nam malo vremena da vidimo koliko su brojke usporedive s onima ranije - kazao je Polašek, očito aludirajući na činjenicu da je u jednom trenutku nestalo reagensa za testiranje te da se pojavila kategorija 'vjerojatno pozitivnih' osoba koje negdje treba ubrojiti.

- Promjena metodologije usred epidemije malo nam otežava razumijevanje njenog obrasca - kazao je Polašek.

Upozorava da broj ljudi na bolničkom liječenju ne stagnira, nego raste ujednačenom stopom.

Tu je i činjenica da se broj pacijenata na respiratorima u mjesec dana povećao s dvadesetak na dvjestotinjak, što izgleda zaista dramatično. Ova dva podatka Polašek označava ključnima i najpouzdanijima.

- Potrebno nam je konceptualno pooštrenje mjera kako bi se dogodila promjena obrasca epidemije iz uzlaznog u silazni. Bilo kakve mjere su dvosmjerna ulica - treba ih se pridržavati, ali s druge strane ne smije se pretjerati jer bi to izazvalo kontraefekt. Treba vidjeti kako to napraviti - kazao je Polašek.

Svjestan je, dakako, da ekonomija treba nastaviti funkcionirati čak i u doba najveće epidemije.

'Virus je dosta proširen'

Na pitanje o bujanju zaraze na sjeveru Hrvatske, Polašek je kazao da to ne može pouzdano protumačiti jer nema dovoljno podataka makar je izgledno da se radi o zimskom režimu života. Kazao je i da je to primjer kako virus brzo može okupirati zdravstveni sustav i da je to poruka drugim sredinama.

Komentirao je i vijest da je ministar zdravstva Vili Beroš pozitivan na koronavirus.

- Da, jest kuriozitet to da je zaražen sam ministar zdravstva, no bože moj, i to je moguće. Osobno poznajem solidan broj ljudi koji naprosto ne mogu odrediti gdje i kako su se zarazili iako su se strogo pridržavali mjera. To samo dokazuje da je virus dosta proširen i teško je govoriti o apsolutno učinkovitoj zaštiti - kazao je Polašek za tportal.