Porez na imovinu Vlada uvodi tek 1. siječnja, potvrdio je ministar financija Slavko Linić .
Očito je da OIB još nije profunkcionirao, a s njime ni točni podaci o financijskom stanju građana, što je bila prevelika prepreka brzom uvođenju poreza na imovinu pa će Vlada Zorana Milanovića s time morati pričekati još 11 mjeseci.
Veliki je problem to što ne postoji jasna evidencija o imovinskom stanju građana, što je usko vezano uz zaživljavanje OIB-a.
Problem oporezivanja
Tu se nasukala i ideja oporezivanja imovine, s kojom su još 2009. izlazili pojedini koalicijski partneri HDZ-a u tadašnoj Vladi. No, već je tada bilo jasno da taj porezni oblik nećemo moći vječno odgađati jer smo među rijetkim europskim zemljama koje ga još nemaju.
Najave Kukuriku koalicije govore da bi se oporezivala imovina koju njeni vlasnici ne koriste. Iz toga je jasno da se ne bi oporezivao stambeni prostor u kojem žive njegovi vlasnici, dok bi ostala imovina podlijegala škarama poreznika. No, kako će se novi porez naplaćivati, još nije poznato.
Porez bi se iskazivao u postotku vrijednosti nekretnine. Najveći će se postotak, špekulira se, plaćati na kuće za odmor i prazne stanove. U tu kategoriju ulaze i stanovi koji su samo fiktivno prazni, a vlasnici ih iznajmljuju na crno. Posljedica toga mogao bi biti i rast stanarina za podstanare. Za oslobođenje od plaćanja poreza na imovinu za stan u kojem vlasnik živi neće biti bitna kvadratura. Čak i u situaciji kada samac živi u kući od 250 četvornih metara na dom ne bi trebao plaćati porez.
Porezne stope
Porezne stope još nisu određene, ali pretpostavlja se da ne bi trebale odstupati od onih u okruženju.
U Srbiji je to od 0,4 do najviše dva posto vrijednosti nekretnine, a u Sloveniji od 0,1 do 1,5 posto zakonom utvrđene vrijednosti nekretnine, pri čemu je prvih 160 kvadrata stana oslobođeno plaćanja poreza ako vlasnik u njemu stanuje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....