ZAGREB - Ako Vladine Fiskalne smjernice budu provedene u cijelosti, a to se ponajprije odnosi na rezanje rashoda za 4,6 milijardi kuna, misija MMF-a ocjenjuje da to “predstavlja korak u pravom smjeru” . U tom slučaju proračunski bi se deficit smanjio za jedan postotni poen, na 4,6 posto BDP-a.
- Međutim, promjene u zakonskim i institucionalnim okvirima su preduvjet za potpunu provedbu smanjenja potrošnje, stoji u zaključnoj izjavi MMF-a čiji su predstavnici proteklih tjedan dana proveli u Zagrebu, slažući svoju sliku o stanju hrvatske ekonomije.
Misija predvođena šeficom Zuzanom Murgasovom podupire Vladu “da hitno pristupi provedbi tih promjena kako bi se izbjegli rizici akumuliranja dospjelih neplaćenih obveza ili kako neke mjere vezane uz rashode ne bi bile osporavane sudskim putem”.
Socijalne naknade
Iz toga proizlazi da MMF baš nije uvjeren u ostvarenje najave ministra financija Slavka Linića kako može uštedjeti dvije milijarde kuna na plaćama bez promjena kolektivnih ugovora i Zakona o radu.
Poput Svjetske banke, ta međunarodna institucija inzistira na izmjenam radnog zakonodavstva, ne samo radi ušteda u proračunu, već ponajprije zbog povećanja konkurentnosti.
-Hrvatske rezultate vezane uz izvoz i rast ograničavaju relativno visoke plaće i rasprostranjene rigidnosti. Participacija radne snage je niska zbog izdašnog sustva socijalnih naknada. Tržište rada je jedno od najmanje konkurentnih u regiji, dok su plaće visoke u usporedbi s dohotkom i produktivnošću, još je jednom ponovio MMF.
Stoga preporuča “internu devalvaciju” putem smanjenja cijena i plaća na konkrentnije razine te brzu provedbu strukturnih reformi. Na prvom je mjestu promjena Zakona o radu, zatim reforma sustva socijalne zaštite da bi se povećala zaposlenost, smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru i povećanje efikasnosti.
Ostale reforme uključuju ubrzavanje privatizacije poduzeća u kojima država ima udjele, unapređenje poslovne klime, ukidanje neporeznih naknada...
Javni dug
Kada je riječ o drugom važnom naglasku Smjernica, investicijama javnih poduzeća, MMF je također izazio određene ocjene.
Nakon prošlogodišnjeg rasta od svega 0,25 posto, procjenjuje da će BDP ove godine pasti jedan posto, uz naglasak da nisu uzeti u obzir nedavno najavljeni javni investicijski projekti. Razlog je što je u ovom trenutku “nepoznato vrijeme njihovog pokretanja, uvozna komponenta i učinak na rast”.
S druge strane, te bi investicije povećale deficit šireg javnog sektora, a zbog izdavanja državnih jamstava i ukupne potencijane obveze. Procjenjuju da će javni dug doseći 52 posto do kraja godine, ako se u njega uključi dug brodogadnje.
Međutim, dug koji uključuje sve potencijalne obveze dosegnuo bi čak 67 posto BDP-a, čime značajno prelazi maastrichtsku granicu od 60 posto.
Fiskalna konsolidacija
Da bi uvjerila tržišta u ozbiljnost svojih nakana, MMF smatra da će Vlada morati donijeti srednjoročni plan fiskalne konsolidacije. To uključuje i donošenje propisa o specifičnim mjerama koje se odnose na rashode, a plan treba uključiti i jasnu strategiju razvoja poreznog sustava.
Financiranja proračunskog deficita
Način na koji će država financirati manjak u proračunu i otplatu duga koji iznose oko 17 milijardi kuna još uvijek nije dogovoren, ali ministar financija, guverner i vodeći bankari o tome pregovaraju.
Kako je HNB-u na prvom mjestu obrana tečaja, u interesu mu je da se veći dio tog iznosa financira devizama. Načelna je ideja da HNB spusti stopu minimalnih deviznih potraživanja za banke sa 17 na 15 posto ili na neki drugi način.
U HNB-u kažu da bi se time oslobodio iznos od 580 milijuna eura. No, kako neke banke imaju i veće zalihe deviza, mogle bi angažirati i veći iznos, procjenjuje se oko 700 milijuna eura. Banke bi taj novac trebale posuditi državi, ali tehnička izvedba nije usuglašena.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....