Izgubit ćemo čak pola milijarde kuna zbog viza za Ruse i Turke

Uvođenje viznog režima za građane Rusije, Ukrajine i Turske hrvatskom će turizmu zadati udarac težak oko pola milijarde kuna!

Zbog usklađivanja viznog režima s onim u EU, oni više neće moći u Hrvatsku bez vize, pa se prema nekim procjenama očekuje da će otprilike 20 posto turista iz tih zemalja zaobići “Mediteran kakav je nekad bio”.

Oni željni Mediterana, otići će u Crnu Goru i Tursku, gdje problema s administracijom nema.

Jasna računica

Da će turista iz tih zemalja biti manje nego lani (bilo ih je oko 330 tisuća), jasno je i Ministarstvu turizma, Turističkoj zajednici, putničkim agencijama, a vrlo je jasna i računica prema kojoj će Hrvatska izgubiti 500 milijuna kuna. Dovoljno da se pokrije oko 75 posto gubitaka državnih tvrtki.

Od danas vize za turiste iz Rusije, Ukrajine, Turske i drugih zemalja nečlanica EU-a

U Hrvatskoj se lani odmaralo 211 tisuća Rusa, 70 tisuća Ukrajinaca i oko 50 tisuća Turaka. Prema podacima Instituta za turizam Tomas, gosti iz Rusije na svoje putovanje u prosjeku potroše 1517 eura, od čega 1111 eura ostane u Hrvatskoj. Prema nekim agencijama, Ukrajinci koji dolaze u Hrvatskoj ostave oko 1000 eura. Kakvi su gosti Turci, nije poznato, no pod pretpostavkom da u Hrvatskoj ostave koliko i Ukrajinci, s obzirom na to da uglavnom posjećuju Dubrovnik i okolicu, dolazimo do prosječne potrošnje od 1037 eura tijekom boravka u Hrvatskoj.

Ako bi Hrvatsku uistinu posjetilo 20 posto manje gostiju iz tih zemalja, to bi značilo da je ovo ljeto neće vidjeti oko 66 tisuća Rusa, Ukrajinaca i Turaka.

To znači da Hrvatska neće vidjeti 513 milijuna kuna.

Što smo napravili da izbjegnemo takav gubitak, odnosno da gostima iz tih zemalja u potpunosti pojednostavimo ulazak u Hrvatsku, bez pretjerane administracije i birokracije?

Manji broj čartera

Jer, podaci su sljedeći: booking izvan Moskve slabiji je 50 posto, turoperator Amigo koji je po sezoni u Hrvatsku dovozio 50 tisuća Rusa odustao je ove godine od tog posla, Ascend Travel je odustao od čarter letova i prešao na redovite linije.

U Ministarstvu vanjskih i europskih poslova ne smatraju da će biti podbačaja. Još u veljači su poručili da je vrijeme da konkurentnost u turističkoj ponudi ne zasnivamo isključivo na činjenici olakšanog ulaska u zemlju.

Vlada je izmijenila Uredbu o viznom sustavu: Turci i Rusi od sada smiju u Hrvatsku samo s vizama

Vizni centri

Sigurni su da će ishođenje viza biti brzo i efikasno.

To pak znači da će se papirologija zahtjeva za vize, koja stoji 35 eura, obrađivati za pet dana, a predstavništvima je na ispomoć već upućeno oko 20 djelatnika MVEP-a.

- Očekuje se otvaranje viznih centara diljem Ruske Federacije na 18 mjesta tijekom svibnja, a do kraja godine očekuje se 21. U hrvatska veleposlanstva u Moskvi, Kijevu i Ankari te u Generalni konzulat u Istanbulu upućen je dovoljan broj službenika - kažu u MVEP-u.

Najveći posao oko obrađivanja, a u MVEP-u očekuju da će godišnje Rusima izdavati oko 160 tisuća viza, trebali bi napraviti upravo vizni centri. Taj posao dobila je tvrtka VFS Global, najveća svjetska kompanija specijalizirana za pružanje takvih usluga veleposlanstvima.

Izdavanje viza

Vlasnik kompanije je Kuoni Group, koja je inače vlasnik najveće svjetske putničke agencije Kuoni Travel.

VFS Global je pak osnovan 2001. godine u Indiji, na inicijativu State Departmenta, kako bi pomogao američkom veleposlantvu u Mumbaiju oko izdavanja viza. Ta tvrtka sa sjedištem u Londonu surađuje sa 43 svjetske vlade, djeluje u 87 zemalja, gdje ima 820 centara za obrađivanje zahtjeva za vize. U 12 godina, koliko postoje, obradili su 57,8 milijuna zahtjeva za vize, imaju oko 2500 zaposlenika, a 2011. su poslovali s dobiti od 41,9 milijuna švicarskih franaka.

Željko Trezner, direktor Udruge hrvatskih putničkih agencija, smatra da nećemo osjetiti manjak gostiju jer ćemo zbog pridruživanja EU postati privlačni onim gostima koji su nas do sada izbjegavali upravo zbog toga jer nismo u EU. Ipak, smatra da je reakcija MVEP-a došla prekasno.

- Donekle smo zadovoljni reakcijom MVEP-a, ali bojimo se da je došla prekasno jer se za uvođenje viza odavno zna. Rusi uglavnom dolaze u špici sezone, te će u vrlo kratkom roku doći veliki broj zahtjeva za vize i bojimo se da će doći do zagušenja u našim predstavništvima, posebice u Ukrajini - smatra Trezner i boji se da će najviše patiti agencije specijalizirane za rusko tržište.

Jedna od takvih je i Lucky Travel, a direktor Silvano Ritossa siguran je da će ove godine u Hrvatsku 20 posto manje Rusa i Ukrajinaca.

Pad broja gostiju

- Rusi su specifični. Ne bude li sve organizirano i brzo, odustat će od Hrvatske - kaže. Da će uvođenje viza za državljane Rusije manjim dijelom utjecati i na turistički promet s tog tržišta jer se pad broja gostiju zbog uvođenja viza dogodio i drugima, svjesni su i u Ministarstvu turizma, no po tom pitanju mogu samo slijegati ramenima jer, kako objašnjavaju, to je u domeni EU i MVEP-a. U MVEP-u vjerujuju da smanjenog interesa iz tih zemalja neće biti jer će se vize, osim u hrvatskom Veleposlanstvu u Moskvi, moći ishoditi i posredstvom akreditiranih turističkih agencija pri Veleposlanstvu.

Za sada su u Rusiji akreditirane 83 agencije, a obrađuje ih se se još 20-ak. Iz Ukrajine su zaprimljena 94 zahtjeva za akreditaciju.

- Ako se uzme u obzir da je u 2012. u Ruskoj Federaciji bilo akreditirano 12, a u Ukrajini 22 agencije, ne može se govoriti o smanjenom interesu, nego upravo suprotno - smatraju u MVEP-u.

Mogućnost da se gostima iz tih zemalja omogući plaćanje vize na hrvatskim aerodromima, poput onog u Puli gdje je lani sletjelo 114 tisuća Rusa, u Ministarstvu su odbili zbog viznog režima EU, te naglašavaju da se vize izdaju isključivo u Veleposlanstvu RH u Moskvi.

U Ministarstvu su odbacili mogućnost i da im u logistici pomogne Ured Hrvatske gospodarske komore u Moskvi. Ured u kojem radi nekolicina djelatnika HGK prostire se na 170 metara četvornih u velebnoj zgradi u blizini Crvenog trga.

Pomoć ne žele ni od Ureda TZ-a u Moskvi, a njegov direktor Mladen Falconi kaže da je očekivano da uvođenje viza u prvoj godini izazove određene poteškoće te da je takav slučaj postojao u mnogim zemljama koje su bile u sličnoj situaciji kao mi.

- Kod takvih slučajeva u prvoj godini dolazilo je do pada prometa od 12 do 18%, da bi se situacija poslije normalizirala - smatra.

Pravi problemi

Po načinu dolaska Rusi su slični Britancima, Francuzima, Skandinavcima i Amerikancima, pa Treznera muči i pitanje što smo učinili da povećamo dolazak tih gostiju.

- Slično je i s Japancima, čiji broj dolazaka raste. Pitanje viza za goste iz tih zemalja koji čine tek pet posto ukupnog broja turista u Hrvatskoj je važno, no to su gosti koji dolaze u špici, kada smo ionako puni. Prave probleme osjećamo kada su nam hoteli prazni u predsezoni i postsezoni - kaže Trezner.