HRVATSKI PROFESORI SREDNJIH ŠKOLA MEĐU SIROMAŠNIJIMA

ZAGREB - Hrvatski srednjoškolski profesori, ako se uspoređuju s kolegama u tranzicijskim zemljama Europe, među najbolje su plaćenima, međutim kad je riječ o zemljama OECD-a, hrvatska je prosječna plaća među najnižima. Pokazalo je to najnovije istraživanje OECD-a objavljeno na njihovim stranicama. Prema tim podacima, manje plaće imaju samo srednjoškolski profesori u Indoneziji, Mađarskoj, Slovačkoj i Estoniji.

Ali kada pogledamo istraživanje mreže Eurydice za 2011./2012., provedeno na uzorku od 32 europske zemlje, vidimo da je prosječna plaća srednjoškolskog profesora u Hrvatskoj sa svim dodacima i s najmanje 15 godina staža 12.357 eura godišnje ili 92.677 kuna, što je oko 7700 kuna mjesečno. U usporedbi s tranzicijskim zemljama u susjedstvu, poljski učitelji imaju plaće gotovo jednake hrvatskima, dok su češki, rumunjski, latvijski, litavski i bugarski profesori prosječno slabije plaćeni. Veće mjesečne prihode imaju samo u susjednoj Sloveniji, gdje prosječna plaća godišnje iznosi oko 37.000 eura ili 277.500 kuna.

Lihtenštajn najbolji

Najviša maksimalna prosječna primanja u Europi imaju lihtenštajnski nastavnici sa 131.146 eura godišnje, a slijede ih luksemburški sa 104.049, belgijski sa 63.574, austrijski sa 67.581 i norveški sa 59.699 eura. Prosječna godišnja plaća srednjoškolskih profesora u Europi je 18.139 eura.

Kada gledamo 36 zemalja u istraživanju OECD-a, Hrvatska je na dnu. Najbolje su plaćeni srednjoškolski profesori u Luksemburgu, gdje godišnje zarađuju gotovo 100.000 dolara ili 570.000 kuna. U Švicarskoj prosječno godišnje zarade gotovo 400.000 kuna, nešto manje u Njemačkoj i Nizozemskoj. Oko 340.000 kuna godišnje zarade profesori u Kanadi i Irskoj, a Danska, Australija, Koreja, Škotska, Japan, SAD, Belgija, Austrija i Engleska imaju prosječne plaće oko 260.000 kuna. OECD prosjek je oko 230.000 kuna, toliku plaću imaju profesori u Portugalu, a nešto više u Finskoj i Novom Zelandu. Francuska, Italija, Norveška i Švedska imaju plaće malo manje od prosjeka OECD-a.

Nešto je drukčiji poredak kada usporedimo koliko su profesori plaćeni po satnici. OECD prosjek je 66 dolara po satu, a EU 21,69 dolara. Hrvatski profesori daleko su ispod svih prosjeka i njihova je satnica nešto veća od 23 dolara. Manju satnicu od Hrvata imaju samo Slovaci (21 dolar) i Estonci (22 dolara). Jednaku satnicu imaju u Čileu, a nešto više (26 dolara) u Mađarskoj. Najveću satnicu imaju Danci, i to 158 dolara, a ispod njih su Luksemburžani sa 135 dolara.

Najviše rade Argentinci

Hrvati su, kad se gleda norma, u prosjeku OECD zemalja s oko 700 sati godišnje provedenih u nastavi. Norma hrvatskog profesora za hrvatski jezik i matematiku iznosi 20 sati tjedno, a za engleski jezik i strukovne predmete 21 sat. Najviše u nastavi rade profesori u Argentini, i to čak 1450 sati godišnje, potom u Čileu s nešto više od 1100 sati, a u SAD-u profesori rade baš toliko - 1100 sati godišnje. Više od hrvatskih profesora rade i kolege u Meksiku (1050 sati), Škotskoj (850 sati), Novom Zelandu (840 sati), Australiji (800 sati) i Portugalu (790 sati).

Španjolska je malo iznad prosjeka OECD-a, a kao i Hrvatska prosječnu godišnju normu imaju i Engleska, Slovenija i Belgija. Ispod prosjeka su Slovačka, Danska, Francuska, Češka, Italija, Island, Koreja, Estonija, Izrael, Austrija, Mađarska, Japan, Finska, Poljska, Indonezija i Ruska Federacija. Najmanje sati godišnje u nastavi, samo 440, provedu grčki profesori.

Kad je pak riječ o veličini razreda i odnosu profesora i učenika, Hrvatska je i tu ispod prosjeka OECD-a, koji iznosi 14 učenika po profesoru. Kod nas je taj omjer jedan profesor na 10 učenika. Toliko, primjerice, imaju i Francuska, Španjolska, Belgija i Norveška, a primjerice jedan finski profesor podučava oko 16 učenika.