PORAST BROJA TUŽBI INVESTITORA ZA NAKNADU ŠTETE Amerikanac od države traži 210 milijuna kuna zbog stopirane megainvesticije

Vlada je osnovala ad hoc povjerenstvo koje treba riješiti problem tužbi inozemnih ulagača koji zbog čestih promjena lokalne regulative ne uspijevaju pokrenuti investiciju i traže naknadu štete od države. Jutarnji list jučer je objavio dva dramatična slučaja sa Šolte, gdje inozemni investitori, njemački poduzetnik Hartmut Lademacher i engleski investicijski fond Dolphin Capital, žele uložiti 180 milijuna eura, ali im država to ne dopušta.

Pretrpljena šteta

Kupili su zemlju i uredno platili Općini, a onda su im Hrvatske šume objavile da se ne mogu upisati kao vlasnici jer to nije bila općinska, nego državna zemlja.

DRŽAVNA TVRTKA ZAUSTAVLJA INVESTICIJE 'Uložio je 10 milijuna eura na Šolti, a onda su iz Hrvatskih šuma poručili: 'To je naše'

Mnogo je slučajeva u kojima općine ili gradovi sprječavaju investicije jer mijenjaju urbanističke planove, uvode nova pravila igre ili traže mito. Vlada je, nakon gotovo dvije godine mandata, odlučila nešto poduzeti. Na to ih je potaknula posljednja tužba investitora teška 30 milijuna eura. Riječ je o američkom ulagaču koji je u Šibeniku prije nekoliko godina kupovao zemljište radi gradnje plaže i turističkih kapaciteta. No, njegov je projekt zapeo zbog greške lokalne vlasti. Podnio je tužbu i sada od države potražuje 210 milijuna kuna na ime štete koju je pretrpio.

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić kaže da je država, sukladno sporazumima o zaštiti investicija koje je potpisala s drugim zemljama, formalno odgovorna za nepokretanje privatne investicije jer su vlasti u međuvremenu promijenile pravila igre. No, do promjena pravila, ili postavljanja kočnica ulaganjima, znatno više dolazi od jedinica regionalne i lokalne samouprave - županija, gradova i općina - nego od same države. Pa ipak, sukladno slovu potpisanih sporazuma, krivcem se smatra država, koju ulagači i tuže te traže naknadu štete.

- Ako država već mora odgovarati za takve stvari, onda će ona to prenijeti na stvarne krivce, lokalnu samoupravu, pa će gadonačelnik dobro razmisliti ako kao odštetu bude morao platiti iznos od pet ili šest svojih proračuna - rekao je Grčić.

Međunarodni ugovori

- U javnosti vlada kriva percepcija da Vlada blokira investicije. Njih puno više koči lokalna samouprava, nego središnja država. Najveći dio propisa koji blokiraju ulaganja dolazi od strane lokalnih vlasti - kaže dobar poznavatelj investicijske klime.

Pritom se raspon mjera kojima lokalne vlasti mogu sprječavati ulaganja kreće od izmjena prostornih planova do neizdavanja dozvola. Investitor koji, primjerice, kupuje zemljište koje prostorni plan definira kao građevinsko za njega plaća znatno višu cijenu nego za poljoprivredno.

No, ako dođe do izmjena prostornog plana, u kojem se to građevinsko zemljište vraća u kategoriju poljoprivrednog, on ne samo da na njemu ništa ne može graditi, nego trpi i štetu zbog znatno veće svote novca koju je morao izdvojiti za njegovu kupnju.

Ne iznenađuje stoga da se sve više ulagača obraća državi, od koje traži odštetu za takve poteze lokalnih vlasti. Sve to skupo košta porezne obveznike, koji odštete moraju plaćati nakon što država izgubi sudski proces. Porezni obveznici skupo plaćaju i vrhunske odvjetnike koji državu zastupaju u takvim procesima.

U Vladi računaju da, ako ne mogu mijenjati međunarodne ugovore, kazne lokalne zajednice koje zagorčavaju život ulagačima. Odgovor na pitanje kako to učiniti treba dati povjerenstvo koje čine stručnjaci iz ministarstava pravosuđa, financija, gospodarstva, uprave i vanjskih poslova.

Lociranje odgovornosti

Oni trebaju Vladi predložiti koje zakone treba izmijeniti i kako naplatiti štetu koju su državnoj blagajni nanijeli potezi lokalnih moćnika.

- Svrha je da se locira odgovornost za propast neke investicije. Kada se to napravi, država će moći nadoknaditi štetu koju sada ima zbog sudskih procesa koje su skrivile lokalne vlasti - zaključuje naš sugovornik.