Milijarda kuna za tvrtke koje izađu iz predstečajne nagodbe

Nadzorni odbor Hrvatske banke za obnovu i razvitak donio je odluku o osnivanju fonda za razvoj i investicije koji je namijenjen tvrtkama proizašlim iz predstečajne nagodbe.

Fond će raspolagati iznosom od milijardu kuna, a prvih 100 milijuna kuna uplatit će država. Ostatak iznosa trebali bi uplatiti drugi ulagači, a prema riječima Branka Šegona, pomoćnika ministra financija, to su mirovinski fondovi, osiguravajuća društva, poslovne banke i ostali privatni investitori.

Za perspektivne

- Nakon sklapanja predstečajne nagodbe poduzeća se suočavaju s problemom likvidnosti i ne mogu prikupiti sredstva. To se posebno odnosi na male i srednje tvrtke koje nemaju strateškog partnera, a vrlo su perspektivne - izjavio je Šegon na briefingu za novinare Ministarstva financija , istaknuvši da će im novi fond pomoći da lakše prebrode nedostatak kapitala.

- Hoće li fond poslovati pri HBOR-u ili samostalno te kakve će uvjete ponuditi tvrtkama prerano je govoriti - rekao je Šegon, jer se o “tehničkim detaljima još nije razgovaralo”. A što kažu potencijalni partneri? U mirovinskim fondovima, čini se, još nisu upoznati s planovima Ministarstva financija, ali, kako tvrde, “načelno nisu protiv”.

Prema riječima predsjednika uprave jednog mirovinskog fonda, njima nije prihvatljivo izravno ulaziti u tvrtke koje prolaze proces predstečajne nagodbe. Ali ako je riječ o fondu u kojemu je više investitora, to već ima smisla.

Dodao je da je ključno “kako će se fond postaviti, tko će biti na njegovu čelu...” Iz toga bi se moglo zaključiti da je za prikupljanje preostalih 900 milijuna kuna od presudne važnosti profesionalno i stručno ustoličenje fonda.

Pozitivne reakcije

Kad je riječ o dosad učinjenom, u Ministarstvu financija vrlo su zadovoljni rezultatima koje je donio Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi.

Kako pokazuju brojke, prijedlog za pokretanje nagodbi podnijelo je 5641 poduzeće, koje je ukupno dugovalo 50,9 milijardi kuna i imalo 43.853 zaposlenih. Od toga su riješena 4582 zahtjeva, ili njih 81,2 posto, ali nisu sva dobila prolaz. Pozitivnu ocjenu dobilo je 1298 zahtjeva s ukupnim dugom od 23,04 milijardi kuna.

- Time smo spasili 21.798 radnih mjesta - istaknuo je Šegon.

O samoj ideji predstečajnih nagodbi pozitivno su se očitovale i pojedine međunardne institucije, uključujući EBRD i Svjetsku banku, a ovih su dana i iz HNB-a poručili da bi one mogle “pozitivno djelovati na oporavak gospodarstva”.

Popravak u hodu

Banke i pojedini analitičari, s druge strane, ukazuju i na lošiju stranu toga procesa, a to su slaba kvaliteta planova restrukturiranja poduzeća, predugo trajanje predstečajnih nagodbi i prevelika fokusiranost na otpis dugova.

Iz tih razloga vjerovnici, a to su najčešće banke, gube povjerenje u cijeli proces. Kako su više puta istaknuli i u Ministarstvu financija, neke su stvari spremni popravljati u hodu.