ZADNJA ŠANSA Privremena mjera Jasne Omejec protiv izručenja Perkovića

Više je nego izvjesno da će policija već prvog dana nove 2014. godine pokucati na vrata nekadašnjeg šefa odjela za neprijateljsku emigraciju Službe državne sigurnosti SFRJ Josipa Perkovića .

Protiv njega je Njemačka raspisala tjeralicu i europski uhidbeni nalog zbog sumnje da je sudjelovao u organizaciji ubojstva hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića 1983. godine kod Münchena.

Lex Perković

Zakon, koji je po njemu i nazvan Lex Perković, izmijenjen je nakon packi koje smo dobili od Europske komisije, tako da od 1. siječnja 2014. više ne vrijedi ograničenje da se europski uhidbeni nalog primjenjuje samo za kaznena djela počinjena nakon 7. kolovoza 2002. godine.

Upravo zbog tog ograničenja Perković i još 20-ak osoba nisu uhićeni neposredno nakon ulaska Hrvatske u EU, kada se nalog počeo primjenjivati, jer su se teretili za kaznena djela počinjena prije spomenutog datuma. Već neko vrijeme se spominje da bi Perkovića od izručenja Njemačkoj mogla spasiti zastara kaznenog progona po hrvatskom pravu.

Ranije je u našem zakonu, sukladno Okvirnoj odluci Vijeća EU, bilo navedeno da sud može odbiti izvršenje europskog uhidbenog naloga ako je nastupila zastara prema domaćem pravu. Sada je to formulirano na način da je sud obavezan odbiti nalog u slučaju zastare prema domaćem pravu.

Vrhovni sud

Međutim, ako se imaju u vidu odluke Vrhovnog suda koje se bave ovim problemom, a posebno službeno reagiranje Vrhovnog suda na pisanje medija o njihovim odlukama, onda se može zaključiti da je posve nebitno je li za Perkovića u RH nastupila zastara ili ne.

Vrhovni sud je zauzeo vrlo jasan stav, a to je da za 32 kaznena djela navedena u članku 10. Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije za koje je isključena “provjera dvostruke kažnjivosti” nema mjesta ni za provjeru moguće zastare.

Vrhovni sud istodobno ukazuje da se odredba o zastari kao obligatornom razlogu za odbijanje EUN-a nalazi u članku 20. istog zakona kojim je regulirano izručenje vlastitih državljana i za druga, blaža kaznena djela koja nisu navedena u članu 10. Dakle, to se, prema stavu Vrhovnog suda koji donosi konačnu odluku o izručenju hrvatskih državljana po EUN-u, ne odnosi na slučaj ubojstva ili teškog ubojstva.

Ono što može spriječiti ili odgoditi njegovo izručenje jest ozbiljna bolest. A Perković je u proteklih tjedan dana navodno dva puta završio u bolnici.

Privremena mjera

Zbog bubrežnog kamenca, a potom i zbog srčanih problema. Nadalje, postoji mogućnost da, ako Vrhovni sud odredi izručenje Perkovića, njegovi odvjetnici zatraže izdavanje privremene mjere koja bi zaustavila izručenje. Tu mjeru u Hrvatskoj određuje Ustavni sud i u konačnici oni bi mogli odrediti što će biti s Josipom Perkovićem.