RIZIK OD SIROMAŠTVA U HRVATSKOJ

Zaposlenje Hrvate od siromaštva štiti bolje nego radnike u Europskoj uniji

Slabo obrazovani radnici čine 51 posto zaposlenih u riziku od siromaštva u Hrvatskoj, a prosjek EU je 35 posto. No, zaposlenje je kod nas i najteže pronaći

SOCIJALNA KRETANJA Zaposleni Hrvati će puno teže osiromašiti od zaposlenih Europljana

Svaki treći stanovnik Hrvatske živi u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. No, u vrijeme krize, od 2008. do 2012., dramatično je narastao udio siromašnih i kod radno aktivnog stanovništva, onih u dobi od 18 do 64 godine.

Detaljni Pregled nezaposlenosti i socijalnih kretanja u Europi, koji je ovaj tjedan objavila Europska komisija, pokazao je da je Hrvatska, zajedno sa Slovačkom, Estonijom, Italijom, Španjolskom i Grčkom, u skupini zemalja sa zabrinjavajućim porastom siromaštva u toj skupini stanovnika. Prema objavljenim podacima, Hrvatska ima najveći rast - s pretkriznih 13 na 18 posto, što znači da svaki peti stanovnik u dobi u kojoj se očekuje da radi preživljava s primanjima nižim od praga siromaštva, koji je u 2012. godini iznosio 2010 kuna mjesečno za samca. Takav porast još je dramatičniji u svjetlu činjenice da je prag siromaštva u odnosu na onaj iz 2008. godine smanjen za desetak posto.

Ne rade i ne traže posao

Dakle, smanjen je iznos primanja ispod kojeg se smatra da osoba živi u riziku od siromaštva pa je očekivano da je smanjen i broj stanovnika u riziku od siromaštva. No, dogodilo se upravo obratno, što znači da bi - da je iznos praga siromaštva ostao isti - broj siromašnih bio višestruko veći.

Takav trend potvrđuje ozbiljan pad standarda i hrvatskih plaća u krizi, jer se prag siromaštva naslanja na iznose plaća i izračunava kao 60 posto srednje plaće (medijana) u državi.

Načelno je pak dobra vijest da među radno sposobnim stanovništvom u riziku od siromaštva ima ispodprosječno malo onih koji doista rade - njih 6,2 posto - te da u Hrvatskoj, za razliku od, primjerice, Rumunjske, bilo kakvo zaposlenje sprečava i suzbija siromaštvo. Među radno sposobnima u riziku od siromaštva u Hrvatskoj većinu (43 posto) čine nezaposleni, zatim osobe u prijevremenoj ili invalidskoj mirovini te neaktivni, odnosno oni koji ne rade i ne traže posao.

Cjeloživotno učenje

Prosjek zaposlenih među onima u riziku od siromaštva u EU iznosi 9,1 posto, a rekorder je Rumunjska sa 18 posto. Više od 10 posto zaposlenih u riziku od siromaštva imaju Italija, Španjolska, Grčka i Poljska, a stope niže od pet posto bilježe Finska, Belgija i Nizozemska.

I detaljnije analize pokazuju da je u Hrvatskoj zaposlenje najbolja zaštita od siromaštva, a u najtežoj su situaciji zaposlenici s niskom stručnom spremom: oni čine 51 posto zaposlenih u riziku od siromaštva, a prosjek EU je 35 posto. Međutim, upravo je to - pronaći zaposlenje - u Hrvatskoj najteže. Imamo najnižu stopu zaposlenosti, pala ispod 50 posto, iznimno visoku stopu dugotrajno nezaposlenih, koji ne rade godinu i više dana, a mjere aktivnog zapošljavanja i uključivanje u cjeloživotno učenje te dokvalificiranje tek se osmišljavaju.

Na razini EU, zaključuju stručnjaci Europske komisije, u ovom trenutku - u kojem 50 milijuna stanovnika u radnosposobnoj dobi živi u riziku siromaštva, još 28 milijuna ne može voditi pristojan život, odnosno ne može si priuštiti meso svaki drugi dan ili sedam dana godišnjeg odmora, te još 30 milijuna živi u kućanstvu u kojem nitko ne radi - postupno suzbijanje nezaposlenosti više nije dovoljno.

Povećati zaposlenost

Potrebno je ozbiljno povećati zaposlenost te, istovremeno, promijeniti pravila na tržištu rada jer oni zaposleni u riziku od siromaštva - a to se može primijeniti i na Hrvatsku - nikada neće izaći iz te pozicije ne promjene li se pravila. U Hrvatskoj se mahom radi o radnicima s najnižom stručnom spremom i najnižom plaćom, s ugovorom o radu na određeno, većinom s višečlanom obitelji, a podaci pokazuju da na rigidnom hrvatskom tržištu rada nikada neće promijeniti svoju poziciju: minimalne su šanse da se odluče i da im budu dostupne mjere za doškolovanje ili prekvalifikaciju koja bi im omogućila rast na ljestvici plaća.

Tko izgubi posao, ne smije biti siromašan

Europska komisija, na ogromnoj bazi statističkih pokazatelja, obrazlaže potrebu za politiku tzv. aktivnog uključivanja, koja se bazira na tri osnovna stupa.

Prvi su dobro osmišljene naknade za osobe koje su izgubile posao, kako te osobe ne bi pale u siromaštvo, već da budu motivirane da nađu posao sa zaradom sličnoj onoj koju su do tada imale.

Drugi je protočno tržište rada koje ne dopušta razlike i nepremostive barijere s obzirom na vrstu ugovora o zaposlenju, spol, obrazovanje i druge karakteristike, a treći su dobro razvijene usluge podrške, pri čemu se u prvom redu misli na dostupne i adekvatne jaslice i vrtiće, pomoć za jednoroditeljske obitelji ili osobe s invaliditetom te kvalitetne programe za one s lošim obrazovanjem i imigrante.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 01:36