DOGOVOR U FINI

NAGODBENMO VIJEĆE ODOBRILO PREDSTEČAJ Restrukturiranje EPH podržalo je 96,4 posto vjerovnika

Protiv nagodbe za EPH bio je samo predstavnik Ministarstva financija koji je nazočio jučerašnjem ročištu
Zagreb, 210108. Koranska 2. Zgrada EPH.Foto: Elvir Tabakovic / CROPIX
 Elvir Tabaković / CROPIX

Vjerovnici Europapress Holdinga, gotovo su jednoglasno, sa 96,4 posto glasova “za” prihvatili Plan financijskog i operativnog restrukturiranja na ročištu pred Nagodbenim vijećem Fine podržavši tako predstečajnu nagodbu najvećeg hrvatskog medijskog izdavača, tvrtke koja zapošljava 800 ljudi te izdaje Jutarnji list, Slobodnu Dalmaciju, Globus, Gloriju te brojna druga izdanja. Protiv nagodbe izjasnila se samo država, odnosno predstavnik Linićeva Ministarstva financija, koji je bio na raočištu.

Vjerovnici, njih ukupno 780, uz podršku su nagodbi za krovno poduzeće također gotovo jednoglasno podržali i planove restrukturiranja pet tvrtki iz grupacije.

Ta povezana društva, na ročištu nisu imala pravo glasa za potraživanja prijavljena u obliku jamstava za kredite Europapress Hodingu, odnosno predstečajnu nagodbu EPH izglasali su premoćnom podrškom samo njezini izvorni vjerovnici (banke, dobavljači) kojima EPH ukupno duguje 597 milijuna kuna. EPH je predstečajnu nagodbu zatražio lani, a ista je službeno otvorena 31. srpnja 2013. Istodobno, izmijenjen je i Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi na način da onemogućava glasanje vjerovnika po pravima jamstva. To je važno jer znači da takvu mogućnost izglasavanja nagodbe, za što EPH proizvaju neki mediji, ta tvrtka nikada nije imala.

- Iz mojeg dosadašnjeg iskustva, a imam ga zaista dosta, ovo je nagodba koja je izglasana s najvećom podrškom vjerovnika, komentirala je povjerenica za predstečajnu nagodbu EPH Dubravka Huljev.

Glasajući za nagodbu je, što u Upravi EPH posebno ističu, podržala je većina vjerovnika. Njima je EPH ponudio otplatiti 70 posto duga, te zatražio 30 posto otpisa.

‘Vjerovnici koji se vode u skupini “ostali”, među koje spadaju većinom dobavljači kompanije, nagodbu su podržali sa 87 posto glasova “za” - pojašnjava Huljev. Ona je na ročištu predloženi EPH-ov plan restrukturiranja opisala kao “realan i ostvariv”. Prema revizorskom mišljenju, kako je istaknula, taj će plan omogućiti ponovnu likvidnost i nastavak rada EPH uz veću namirenost nego kroz eventualni stečaj.

Sve financijske institucije kojima EPH duguje 416,4 milijuna kuna, a među njima su tri članice Hypo grupacije, Zagrebačka banka i Raiffaisen banka podržale su nagodbu svih tvrtki.

Tom nagodbom mijenja se vlasnička struktura EPH pa će 90 posto poduzeća u vlasništvu imati Hypo grupa koja u temeljni kapital poduzeća unosi 137 milijuna kuna potraživanja. Hypo preuzima i poslovnu zgradu u Koranskoj ulici, gdje je sjedište kompanije, a sve redakcije i Uprava EPH nastavljajju tamo raditi u najmu.

- Predstečajnu nagodbu radili smo fokusirani samo na jedan ključni cilj, a to je da očuvamo ono što je najvrijednije za društvo, da zaštitimo medijske brendove i ljude koji ih proizvode, a to je 800 zaposlenih u grupaciji i još toliko u drugim kompanijama, djelatnostima povezanim i medijskom industrijom. Pri tom smo učinili apsolutno sve da nitko od naših vjerovnika ne bude oštećen što dokazuje njihova podrška nagodbi - komentirao je sklapanje predstečajne nagodbe Nino Pavić, predsjednik EPH.

Pavić i njemačka medijska kompanija WAZ, dosadašnji suvlasnici EPH zadržat će 10 posto vlasničkog udjela u poduzeću.

Direktor EPH iz WAZ-a Peter Walter Imberg glasanje vjerovnika prokomentirao je riječima: “danas se ne glasa samo za spas EPH, već i za spas 800 hrvatskih radnih mjesta, ali i demokracije u Hrvatskoj.

Sklapanje nagodbe znači da će EPH u potpunosti isplatiti sva potraživanja svim novinarskim suradnicima i samostalnim obrtnicima koji rade za medije u njegovu portfelju. Financijske institucije dat će kompaniji povoljnije uvjete otplate kredita, nešto manju kamatu i dulji rok otplate.

Državi EPH, suprotno od brojnih u posljednje vrijeme iznesenih tvrdnji EPH duguje najmanje. Ukupan dug iznosi 14,9 milijuna kuna. Od toga duga 2,7 milijuna kuna odnosi se na dug Ministartvu financija za porez, dok se većina duga odnosi na državnu tiskaru Vjesnik čiji zaposlenici imaju posao najvećim dijelom zahvaljujući tome što tiskaju izdanja Europapress Holdinga.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 05:56