ISPLATI LI SE? Auto-kuće bitno povećale cijene hibridnih automobila nakon najave da Vlada daje subvencije

S trenutnim primanjima jedva preživljavate iz mjeseca u mjesec, a automobil vam je tek na kraju popisa liste želja? Ne brinite se. Iz poreza koji plaćate uskoro ćete dio svog novca donirati nekome kako bi si mogao priuštiti jedan od najskupljih oblika osobnog prijevoza - hibridni automobil.

Ministarstvo okoliša i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pokreću projekt poticanja nabave vozila sa smanjenom emisijom CO2 kojim će se sufinancirati nabava električnih, plug-in hibridnih i hibridnih vozila. Njima će se kroz brzu i jednostavnu proceduru omogućiti sufinanciranje u iznosima od 30.000 do 70.000 kuna po vozilu, ovisno o tehnologiji koju vozila koriste.

Zašto država potiče kupovinu vozila koja su štedljivija i manje zagađuju? Zašto građani već sami nisu uočili prednosti i uštede električnih i hibridnih vozila te ih svojevoljno kupovali?

Uzmimo za primjer mali gradski auto poput Toyote Yaris. Na službenim stranicama možemo vidjeti da se cijena Yarisa kreće od 76.500 kuna, a cijena Yaris Hibrida i uz znatno niže trošarine počinje od 116.900 kuna. Za usporedbu s hibridom uzmimo benzinca Yaris 1.3 VVT-i, čija cijena iznosi 88.200 kuna. Hibrid po specifikaciji troši 3,5 litara na 100 kilometara, dok benzinac troši 5.

Pretpostavimo da benzinac troši 2 litre više od tvornički specificiranog (a hibrid troši prema specifikacijama), dakle dvostruko više od hibridne verzije. Pretpostavimo i da benzin drastično poskupi te cijena iznosi 20 kuna po litri. Svi znamo da novac koji potrošimo na nešto ne možemo potrošiti kako bismo kupili nešto drugo. Razlika u cijeni dva Yarisa iz primjera iznosi 28.700 kuna ili nešto više od 2700 litara benzina (po današnjoj cijeni).

Razlika u njihovoj potrošnji je 3,5 litre na 100 kilometara ili (pod pretpostavkom cijene litre od 20 kuna) 70 kuna na 100 kilometara. Drugim riječima, da biste investiciju u štedljiviju, ali u startu skuplju verziju sveli na nulu s hibridnom verzijom je potrebno prijeći oko 41.000 kilometara. Ako tim vozilom godišnje prijeđete oko 10.000 kilometara, investiciju ćete isplatiti za 4 godine, a da biste bili na nuli sa sadašnom cijenom goriva i potrošnjom prema specifikacijama, maleni hibrid morao bi potegnuti više od 180 tisuća kilometara, tj. postaje isplativ tek nakon 18 godina. No, prema navedenoj inicijativi, u priču ulazi država i trošak nečije osobne želje koja postaje isplativa za desetljeće ili dva prebacuje na sve porezne obveznike. Takvim potezom država kupnju vozila čini isplativim potezom vlasniku, ali stvara dodatno porezno opterećenje ostatku zajednice.

Nakon kratkog pogleda isplativosti sa stajališta kupca, pogledajmo i nacionalni kapacitet za proizvodnju električne energije. Prema izvješću HEP-a, 2012. Hrvatska je uvezla 34% ukupno potrošene struje. S obzirom na želju za što većim brojem hibridnih vozila, hoćemo li uvoziti dodatne količine struje ili graditi elektrane za opskrbu električnih vozila koje su možda još veći zagađivači od onih koje se pokušava spriječiti?

Ovakvo subvencioniranje kupnje hibridnih vozila samo je novi oblik rasipanja novca poreznih obveznika, koji još jednom postaju prisiljeni plaćati nečije osobne preferencije.