Prihodi proračuna pali, a trošak plaća raste za 332 mil. kn

Vlada je jučer Saboru napokon poslala rebalans proračuna za ovu godinu, kojim se prihodi smanjuju za 2,6 milijardi kuna, a rashodi za 544 milijuna, dok je ukupni deficit za 2 milijarde kuna veći od onog planiranog iz ožujka, pa će na kraju godine iznositi 15,6 milijardi kuna.

Ukupni prihodi proračuna bit će 114,5 milijardi kuna, a rashodi 130,1 milijardu. Manjak opće države na kraju će iznositi 16,4 milijarde kuna ili 5 posto BDP-a.

Pad prihoda

Ovaj rebalans najviše je potaknut činjenicom da prihodi, ponajprije oni od PDV-a, zbog krize, posrnuloga gospodarstva i Vladine neodlučnosti da ozbiljnije krene u reforme, nisu rasli predviđenom dinamikom, a pad BDP-a u 2014. bit će 0,7 posto. Tako su prihodi od PDV-a smanjeni za čak 1,3 milijarde kuna, od poreza na dobit za 259 milijuna, a od doprinosa za 238 milijuna kuna.

I dok se prihodi smanjuju za čak 2,6 milijardi kuna, rashodi se, slobodno bismo mogli reći, “kozmetički” reduciraju ukupno za samo 544 milijuna kuna, i to uglavnom na stavkama za investicije, subvencije i pomoći. Smanjenja se planiraju na većini proračunskih kategorija, od čega više od 1 milijarde kuna na rashodima poslovanja te za gotovo pola milijarde kuna na rashodima za nabavu nefinancijske imovine. Financijski rashodi manji su za 260 milijuna kuna, što je rezultat povoljnijeg zaduživanja, subvencije su manje za 368 milijuna kuna, a ostali rashodi za 284 milijuna kuna.

S druge strane, rashodi za plaće zaposlenih povećani su za 332 milijuna kuna. Također, za 579 milijuna kuna veći su rashodi za mirovine i socijalne naknade, a trošak za obnovu poplavljenih područja bit će u ovoj godini 279 milijuna kuna. Povećani su i materijalni troškovi, za 48 milijuna kuna. Očekuje se i značajno smanjenje prihoda od pomoći zbog slabijeg povlačenja novca iz fondova EU u iznosu od 1,2 milijarde kuna. Ta stavka ne utječe izravno na deficit, ali itekako utječe na punjenje proračuna.

Znatno bolji rezultati od plana očekuju se u posebnim porezima i trošarinama, koji iznose 756 milijuna kuna. Veći dio od oko 350 milijuna kuna odnosi se na povećanje trošarina na energente od 20 lipa po litri, a zbog procedure prekomjernog deficita drugačiji je obračun posebnog poreza na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove.

Ukupna smanjenja i uštede po ministarstvima iznose 1,5 milijardi kuna, no istodobno su povećani rashodi, i to za 1 milijardu kuna.

Najštedljiviji ministar

Promatrano po ministarstvima, najviše se ušteda ostvarilo u Ministarstvu financija, i to 261,7 milijuna kuna. Ministarstvo pomorstva i infrastrukture smanjilo je svoje rashode za 190,2 milijuna kuna, a poduzetništva i obrta za 141,9 milijuna kuna. U Ministarstvu zaštite okoliša i prirode rashodi su manji za 130,5 milijuna kuna, a u Ministarstvu poljoprivrde za 127,3 milijuna kuna. MUP je uštedio 127,2 milijuna kuna, Ministarstvo gospodarstva 107,7 milijuna, a Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU 94,7 milijuna kuna.

Dodatna srdstva

Istodobno je osigurano dodatnih 338,6 milijuna kuna za mirovine, 331,9 milijuna kuna za plaće i 279,3 milijuna kuna za štete od poplava. Rashodi za plaće rastu jer je Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta osigurano još 347,9 milijuna kuna, MUP-u 98 milijuna kuna, a Ministarstvu socijalne politike i mladih 40,1 milijun kuna. Druga ministarstva na plaćama su uštedjela 184,5 milijuna kuna.

Subvencije u Ministarstvu financija režu se za 150 milijuna kuna, u Ministarstvu poljoprivrede za 100 milijuna kuna, gospodarstva također za 100 milijuna, a u Ministarstvu poduzetništva i obrta za 40 milijuna kuna.

Kada je riječ o ostalim rashodima, oni se smanjuju za 283,6 milijuna kuna. Najveće smanjenje, od 329 milijuna kuna, odnosi se na Ministarstvo pomorstva zbog smanjenja kapitalnih donacija i pomoći, te od 74 milijuna kuna na Ministarstvo poduzetništva i obrta. Uz navedeno smanjenje, međutim, povećavaju se izdvajanja za poticanje stambene štednje na 122 milijuna kuna te sanaciju šteta od poplava za 59 milijuna kuna.