INI SE SROZALA DOBIT

IZVJEŠTAJ KOJI JE IZAZVAO PANIKU U INI 'Vlada nam je nabila poreze i srozala dobit!'

Na nezadovoljavajući poslovni rezultat utjecali su i rat u Siriji te pad cijena nafte na svjetskom tržištu
Cakovec, 140114.Cetiri ugovora vrijedna oko 240 milijuna kuna potisana su za projekt Medjimurje, ciji je cilj privodjenje proizvodnji dosad otkrivenih plinskih polja u Medjimurju. Ugovor su potpisali Zoltan Aldott predsjednik Uprave Ine, te predstavnici konzorcija koji ce izvoditi radove. Potpisivanju ugovora bio je nazocan i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.Na fotografiji: ministar Ivan Vrdoljak i Zoltan Adoltt predsjednik Uprave Ine.Foto: Zeljko Hajdinjak / Cropix
 Željko Hajdinjak / Cropix

Rat u Siriji i velik pad cijena nafte na svjetskom tržištu, ali i potezi Vlade, negativno su se odrazili na poslovanje Ine u prošloj godini. Ina je, prema financijskom izvješću o poslovanju, koji je objavljen tijekom vikenda, 2014. zaključila s gotovo trostruko manjom neto dobiti nego godinu prije.

Neto dobit Ina Grupe, iz koje su isključene jednokratne stavke, u 2014. je iznosila 344 milijuna kuna. Godinu prije, neto dobit je iznosila 953 milijuna kuna.

U Ini smatraju da su glavni razlozi za to rat u Siriji, koji je najveću hrvatsku naftnu kompaniju lišio tamošnjih lukrativnih nalazišta plina i nafte. Zbivanja u Siriji razlog su i daljnjem umanjenju vrijednosti imovine Ine u toj zemlji, i to u iznosu od 1,6 milijardi kuna. Uzimajući u obzir stanje na terenu, odnosno građanski rat u koji je potonula Sirija te uspon Islamske države, u Ini, čini se, postaju svjesni kako im povratak u tu zemlju neće biti moguć u doglednoj budućnosti.

Opterećenje poslovanja

Proizlazi to i iz izjave Zoltana Aldotta, predsjednika Uprave Ine. “Na rezultate je negativno utjecalo daljnje umanjenje vrijednosti imovine u Siriji, čime se investicijska vrijednost ovog projekta svodi na mali dio izvorne vrijednosti.

Nakon razgovora s menadžmentom i revizorima, zaključeno je da je umanjenje neizbježno, s obzirom na činjenicu da je politička i sigurnosna situacija u Siriji postala još složenija te da bi Inin potencijalni povratak u ovo poslovanje mogao potrajati dulje vrijeme”, poručio je Aldott.

U prilog Ini nije išao ni drastičan pad cijena nafte na svjetskom tržištu u drugoj polovici prošle godine. Iako je posljedica toga smanjenje maloprodajnih cijena benzina, što odgovara krajnjim potrošačima, glavni ekonomist Ine Goran Šaravanja u nedavnom je intervjuu za Jutarnji list upozorio da pad cijena nafte opterećuje poslovanje kompanije.

Smanjeni prihodi

Pojednostavljeno, riječ je o značajnom pojeftinjenju glavnog proizvoda, što se onda odražava i na manje prihode koje kompanija ostvaruje.

Problem u poslovanju ostaju i rafinerije nafte, što se vidi i po podatku iz izvješća o umanjenju vrijednosti segmenta rafinerije i marketing za čak 395 milijuna kuna. Problem i s hrvatskim i s europskim rafinerijama ostaju nove rafinerije, posebno one na Bliskom istoku, kojima njihovi europski pandani ne mogu konkurirati, ali i pad potražnje za njihovim proizvodima, što je dijelom posljedica dugotrajne recesije u kojoj se Hrvatska nalazi.

Posebna je priča regulatorno okruženje u prošloj godini. To se prije svega odnosi na retroaktivno obračunat porez na rafinerije za 2010. i 2011. godinu, koji je Inu, poručuje se u financijskom izvješću, opteretio s dodatnih 325 milijuna kuna, ali i prisilna prodaja plina po vrlo niskim cijenama, koja se dogodila nakon što je Vlada opskrbu plinom prebacila na HEP.

“Kombinirani učinak prisilne prodaje plina, sma-njenje regulirane cijene plina i udvostručenje naknada za eksploataciju dosegao je više od 750 milijuna kuna”, žale se u Ini.

Financijska disciplina

Ne čudi stoga što je, kad se podvuče crta i u kalkulaciju uključe i jednokratne stavke, i ukupna slika drukčija. Kada se, naime, u računicu uključe i jednokratne stavke, onda je Ina grupa u prošloj godini, sukladno objavljenim rezultatima, ostvarila neto gubitak, pripisiv vlasniku kapitala, od gotovo 1,9 milijardi kuna. Taj je pokazatelj u 2013. iznosio nešto više od 1,5 milijardi kuna.

“Imajući u vidu nepovoljne regulatorne promjene i niske razine cijena nafte, dodatno smo ojačali financijsku disciplinu te smo spremni za daljnju optimizaciju aktivnosti Ine u sljedećem razdoblju, kako bi se osigurala održivost poslovanja i daljnje stvaranje vrijednosti”, zaključio je Aldott najavljujući daljnje mjere za jačanje učinkovitosti.

Manja ulaganja, ali veća proizvodnja

Unatoč svemu, u Ini ističu da su u 2014. prvi put u više od 10 godina ostvarili povećanje proizvodnje sirove nafte, i to za pet posto u odnosu na godinu prije. To je, ističu, rezultat Ininih aktivnosti na kopnu i u podmorju.

Hvale se i visokom razinom ulaganja, koja su bila usmjerena uglavnom na istraživanje i proizvodnju u Hrvatskoj. Razina Ininih ulaganja u prošloj godini iznosila je, pokazuje izvješće, više od 1,69 milijardi kuna. No, iako je taj iznos, prema Aldottovim riječima, veći od prosjeka u protekle dvije godine, on je manji nego u 2013., kada je u kapitalna ulaganja usmjereno više od dvije milijarde kuna.

Prošle je godine, pokazuje izvješće, nastavljeno i smanjivanje neto zaduženosti kompanije. Ona je u odnosu na 2013. smanjena za 37 posto, na nešto manje od tri milijarde kuna, dok je neto omjer duga i kapitala pao na 20,4 posto.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 11:03