Podmeću im jaja, angažirali su sokolare... Ali sve im je uzalud

ZAGREB - “Nemoj ništa loše pomisliti o galebovima, odmah će ti pokakiti auto. Ludi su. Mom frendu se zaletio s leđa i zgrabio mu sendvič iz ruke. Drugome je uzeo pizzetu. Djetetu sladoled, mali se rasplakao, tata mu kupio novi, ali za sekundu mu je galeb oteo i drugi sladoled.

Ljudima ne daju mira po restoranima, samo što ti ne uđe u tanjur. Kad nemaju hrane, napadaju golubove i mačke. Gledao sam, njih troje na jednu mačku, okružili je i živu napali.

Kolonizirali otočiće

Nije to jedan, dva, pa su romantični, to je jato od pedesetak ptičurina, svaki velik k’o guska. Baš jučer prijateljica i ja vraćamo se iz grada i naletimo na frenda koji je stajao naslonjen na stup. ‘Čekaš nekog’, pitamo ga. Uto proleti galeb i kulturno ga pokaka po bijeloj majici. ‘Da, evo čekam da me galeb posere’, naljutio se.

Nema šanse da se više okupaš na otočićima oko Poreča i Rovinja. Postali su njihove kolonije, puni su njihovih jaja, odosno sada mladih ptića, i čim se približiš s barkom, digne se cijelo jato i zalijeće ti se na barku. Pravi Hitchcock.

Čovjek više ne može u sjeverozapadnoj Istri popiti kavu, a da ne riskira galebovu kakicu u njoj. Svežderi su i očito imaju neku kiselinu kojom probavljaju sve to smeće koje jedu jer od njihove kakice ode ti lak na autu, evo pogledaj!”

Europski problem

Tim su riječima Bojan, Saša, Zrinka i mnogi drugi građani i posjetitelji Poreča i Rovinja opisali problem s kojim istarski gradovi i gradići muku muče posljednjih godina: prekomjerna populacija galebova. Stoga je grad Poreč nedavno krenuo u akciju: u suradnji s općinama Vrsar i Tar-Vabriga, te hotelima Riviera i Plava Laguna, pokrenuo je pilot-projekt Zdravi grad sa samo jednim ciljem: smanjiti broj galebova na humani način.

- Godinama razmišljamo kako suzbiti nekontroliran rast populacije galebova, to je problem s kojim se suočavaju mnoge europske zemlje. Biostatističari procjenjuju da će ih za tridesetak godina biti četiri puta više. Riječ je o galebu Klaukavcu koji odnedavno više nije zaštićen. Nekada su njegova gnijezda bila samo na otocima i hridima, no kako u ovom dijelu nema prirodnog neprijatelja, Klaukavac se strahovito namnožio i kolonizirao grad. Postao je urbana životinja, sada se gnijezdi na ravnim krovovima hotela, kuća i stambenih zgrada - tumači Nataša Basanić Čuš, dogradonačelnica Poreča i koordinatorica projekta Zdravi grad. Pernatom svežderu, kaže dogradonačelnica, prenapučenost i ljudski otpaci osigurali su izvrsnu ishranu.

- Često napada građane i otima im hranu, a naučio je i sam otvarati kantu za smeće. Kada dobije mlade, galami po čitave noći. Brani se obrušavanjem i izlučivanjem izmeta tako da je i građanima i turistima situacija postala nepodnošljiva - kaže Basanić Čuš. Stoga su, nastavlja dogradonačelnica, odlučili kopirati britanski model: podmetanje lažnih jaja.

Iz Velike Britanije su naručili tri tisuće plastičnih jaja koja nalikuju galebovim jajima, a koje je u gnijezda postavljao stručni tim iz Poreča.

Žive ptiće ne diraju

U projekt je uključen i tim profesora Alberta Marinculića sa Zavoda za parazitologiju Veterinarskog fakulteta u Zagrebu; oni će koncem kolovoza analizirati izmet i perje galeba Klaukavca. S Veterinarskog fakulteta pozdravljaju akciju lažnih jaja i poručuju da se galeb ni slučajno ne smije ugroziti.

- Galeb je izašao iz okvira svog prirodnog ponašanja, ali moramo imati suživot s galebovima. On ima svoju ulogu u prirodi i njegovim narušavanjem zadesile bi nas velike nevolje - rekao je profesor Marinculić.

Magistar veterine Branko Jurić iz Poreča koordinirao je stručnjake na terenu.

- U svakom je timu bilo troje ljudi. Deset dana smo mijenjali jaja. Ogroman je to projekt. Jedan je tim obilazio otočiće i hridi, drugi je tražio gnijezda po gradu. Prva faza bila je mapiranje gnijezda, a druga uzimanje pravih jaja i podmetanje lažnih. Zašto plastična jaja? Kad joj uništite jaje, ženka galeba odmah snese drugo. Plastično jaje je varka. Ona misli da leži na pravom jajetu i ne pravi drugo - tumači veterinar. Zamijenili su, kaže, 2300 jaja; iz preostalih 700 već su se bili izlegli ptići jer suncem ugrijani krovovi hotela i kuća djeluju kao inkubatori.

Milijunski troškovi

Odrasle galebove i njihove ptiće veterinari nisu dirali.

- Lažna jaja su najhumaniji način. Na terenu smo bili adekvatno obučeni. Nije bilo problema; kada bi nas ugledali, galebovi bi uglavnom pobjegli, tako da smo mirno zamijenili jaja. Naime, dok su na jajima, galebice su mirne, postaju agresivne tek kada se izlegu ptići. Tada mogu biti napasne jer brane svoje mlade - opisuje veterinar Jurić.

Nakon zamjene jaja, napravili su, kaže, još nekoliko obilazaka da vide jesu li galebovi ‘provalili foru’ ili mirno leže na plastici. Zasad je sve u redu.

Prava jaja uklonjena su na poseban način, prema principima animalnog otpada, naglašava dogradonačelnica. Ekipe će za koji dan opet na teren: moraju pokupiti lažna jaja koje će onda galebovima podmetnuti iduće godine.

- Procjenjujemo da se ove godine izleglo oko 1800 ptića manje i već se osjeti rezultat. Ali projekt je dugoročan; trajat će tri do pet godina. Ove godine utrošeno je 140 tisuća kuna, a za pet godina iznos će doseći i milijun kuna. Tu su stručnjaci, oprema, leci, plakati, edukativne tribine - nabraja dogradonačelnica Basanić Čuš.

Perje i izmet

Galebovi poseban problem stvaraju hotelskim kućama na čijim se krovovima gnijezde i čije su bazene shvatili kao svoja privatna mora. Kako doznajemo, i nedavno otvoren luksuzni hotel Lone u Rovinju, težak 400 milijuna kuna, muku muči s galebovima, njihovim perjem i izmetom.

Od nekolicine se moglo čuti da ovaj rovinjski hotel koristi usluge sokolara Harija Heraka iz Poreča. Hari Herak inače, uz sokole, uzgaja lovačke i natjecateljske pse s kojima je mnogo puta osvajao titulu prvaka svijeta, a u zadnje je vrijeme strahovito angažiran sa svojim sokolovima. Svi ga zovu jer je sokol prirodni neprijatelj galebova.

- Neki dan je puštao sokola na nogometnom igralištu. Moguće da i klubu smetaju galebovi - rekla nam je konobarica iz pizzerije Šajeta u Poreču, čija terasa gleda točno na nogometno igralište. Sokolar Hari samo je škrto izjavio da ima puno posla.

Strpljenje ispred svega

Zahtjevna kampanja obuhvaća i edukaciju građana koji, kako kaže veterinar Branko Jurić, odlično surađuju.

- Javljaju nam gdje su nova gnijezda, strpljivo trpe ptiće i galamu na svojim krovovima. Ovo je veliki, humani projekt u kojem svi moramo imati strpljenja - zaključuje Jurić.