Hrvati na samom dnu: Tko se sada zaposli imat će najmanju mirovinu Europi!

Radnik koji čitav život prima prosječnu plaću, odlazi u mirovinu s 65 godina i ima 40 godina radnog staža, danas u Hrvatskoj može očekivati da će mu mirovinu iznositi oko 55 posto zadnje plaće.

Lošiji odnos plaće i mirovine od Hrvatske danas u Europi imaju samo četiri zemlje: Cipar, Bugarska, Rumunjska i Estonija. No, vrijeme ne radi za Hrvatsku i 2050. godine bit će zadnja na ljestvici, s najsiromašnijim umirovljenicima. Prosječna mirovina iznositi će tek 38 posto zadnje plaće.

-Hrvatska nije jedina kojoj će se dogoditi ovaj pad jer su mnoge zemlje prošle ozbiljne reforme. Međutim, u Hrvatskoj će pad biti nešto veći, kazao je Danijel Nestić voditelj studije “Izazovi i mogućnosti za ostvarenje primjerenih starosnih mirovina u Hrvatskoj koju je izradio Ekonomski institut na narudžbu Zaklade Adris. Osjetan pad, primjerice, imat će i Švedska koja će pasti za šest mjesta, na kraj ljestvice, ispred Hrvatske i Estonije. Razlog je upravo obuhvatna reforma kojoj je cilj bio financijsko uravnoteženje.

Do sada su najbolje živjeli grčki umirovljenici kojima su mirovine bile čak 20 posto veće od plaća. Razlog je tome, objašnjava Nestić, što Grci imaju labavije mogućnosti umirovljenja pa jako malo osoba uopće dočeka 65 godina na poslu i ima 40 godina staža.

Oni koji to uspiju, do sada su bili nagrađeni mirovinom i većom od plaće. No to je sigurno i jedan od razloga zašto je zemlja pala u dužničku krizu, a nakon tog iskustva malo je vjerojatno da će Grci i dalje uživati tako visoke mirovne. U većini zemalja pokrivenost plaće i mirovine je 60 do 70 posto.

Mirovinski sustavi svih zemalja u Europi pred velikim su izazovom, prije svega demografskim. Kao glavne probleme s kojima se suočava Hrvatska studija izdvaja: sve veći broj starijih osoba u odnosu na stanovništvo u radnoj dobi, nisku stopu zaposlenosti, veliki broj i nepovoljnu strukturu umirovljenika te manjak novca u javnom mirovinskom sustavu. Očekivano trajanje života stalno se povećava tako da će 2060. godine 65-godišnjaci duže živjeti za 5,3 godine. Dok se, s jedne strane, produžava vijek umirovljenika, sve je manje onih koji rade, a to je ključno za financijsku održivost mirovinskog sustava. Hrvatska je i ranije imala mali broj zaposlenih, ali u 2010. godini pala je na samo među među europskim zemljama. Imala je najmanju stopu zaposlenosti u Europi, tek 54,1 posto.

- Gotovo polovica stanovništva u radnoj dobi ne radi, kaže Nestić. To je manjim dijelom posljedica ekonomske i financijske krize, već je riječ o dubljim uzrocima, uključujući obrazovni sustav i zaposlenost mladih, zaposlenost žena, kao i poticaje zapošljavanju starijh. Čak četvrtina muškaraca u ključnoj radnoj dobi, od 24 do 54 godine, uopće ne radi, što znači da niti ne uplaćuju doprinose za mirovinskog osiguranje. Pritom je 40 posto umirovljenika mlađe od 60 godina.

Sustav je dodatno opterećen stalnim političkim intervencijama. Jedna od njih je “dodatak do 27 posto” onima koji primaju mirovinu samo iz prvog stupa. Međutim, Nestić upozorava da ćemo na taj naćin “za 10 godina opet pričati o neusklađenostima”, što znači da bi intervencije u sustav trebale biti sveobuhvatne. Što učiniti? Studija donosi 10 reformskih preporuka koje sugeriraju racionalizaciju postojećeg sustava.

Povećavati mirovine na teret proračuna nije moguće. Racionalizacija uključuje proširenje prava na dodatak, promjenu formule izračuna mirovine kako bi se ona dovela u vezu s doprinsoima, ali i moguće povećanje doprinosa na drugi stup.

Povlaštene mirovine trebale se približiti općim mirovinama. - Ovo istraživanje pokazuje da se malim ‘manipulacijama’ sustav može učiniti održivim - kazao je Željko Potočnjak, profesor Pravnog fakulteta. Pritom bi političari konačno trebali početi koristiti takve analize kao podlogu za mjere koje donose.