PEĆINA VLAKNO

SENZACIONALNO OTKRIĆE na Dugom otoku: Pronašli 'najstarijeg poznatog Dalmatinca' čiji je kostur star 11.000 godina

Mala dugootočka pećina već se svrstala među najvažnija nalazišta gornjeg paleolitika i mezolitika na istočnoj obali Jadrana
Dugi otok, 231111. Arheolosko nalaziste na Dugom otoku u spilji Vlakno kod mjesta Savar. Foto: Danko Vujevic
 Danko Vujević

Zadarski su arheolozi po drugi put ove godine krenuli u istraživanje pećine Vlakno blizu mjesta Savar na Dugom otoku i pred sam kraj kampanje naišli na senzacionalno otkriće - pronašli su kostur star oko 11.000 godina. Dosada su u ovoj pećini pronađeni fragmenti kostiju, a sada su otkriveni cjeloviti ostaci, figurativno rečeno, najstarijeg Dalmatinca!

Mala dugootočka pećina već se svrstala među najvažnija nalazišta gornjeg paleolitika i mezolitika na istočnoj obali Jadrana, slojevi koji idu sve do 20.000 godina unazad dali su velik broj nalaza, a trenutno je istraživanje usmjereno na slojeve iz ranog mezolitika, razdoblje prije 11.000 godina kojemu pripada i novootkriveni kostur.

- Gotovo cjelovit kostur jednog od stanovnika pećine bio je položen u blizini vatrišta, ležao je u ispruženom položaju, a članovi zajednice su ga položili ili možda čak i ostavili na mjestu gdje je umro, zasuvši ga tek s malo zemlje i nešto kamenja, tek koliko je dovoljno da ga poštede od divljih životinja. Dobiveni datum pokazuje da je riječ o razdoblju prije 11.000 godina, objasnili su svoje nalaze arheolozi Dario Vujević i Mate Parica.

- Na istraživanju te pećine će se raditi još godinama, ispod nas čeka još pet metara slojeva. Arheolozi se uvijek nadaju nečem ovakvom, ali se to rijetko događa, pa smo zaista bili oduševljeni novim otkrićem, kaže Mate Parica od čije su rodne kuće nalazi udaljeni svega desetak kilometara.

Znanstvena vrijednost ovog nalaza je ogromna, objašnjavaju zadarski arheolozi, jer u Dalmaciji gotovo da i nema ljudskih ostataka iz tog razdoblja. Razbacani fragmenti kostura pronađeni su u Kopačini na otoku Braču, a najbogatiji takvom vrstom nalaza su slojevi Vele spilje na otoku Korčuli, gdje je pronađeno pet ljudskih kostura iz razdoblja mezolitika. No datumi za ove nalaze su dvije do tri tisuće godina mlađi od kostura iz Vlakna, čime je nalaz s Dugog otoka postao „najstariji poznati Dalmatinac“.

Mate Parica kaže da pravo istraživanje tek počinje i da će DNA i antropološke analize dati brojne podatke o životu pokojnika i razlozima smrti, a dobiveni podaci poslužit će za usporedbu s ostalim nalazištima i upotpuniti sliku o vremenu mezolitika na Mediteranu.

U istraživanju pećine na Dugom otoku sudjelovala već ustaljena ekipa

U istraživanju pećine na Dugom otoku sudjelovala je kroz nekoliko kampanja već ustaljena ekipa pod vodstvom dr. sc. Darija Vujevića i Mate Parice, djelatnika Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, a sastavljena je od diplomiranih arheologa Marija Radaljca, Marija Bodružića, Lujane Paraman i Marka Meštrova, te potpomognuta savjetima i iskustvom prof. dr. sc. Zdenka Brusića. Novo je istraživanje provedeno uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, te općine Sali, a arheolozi su na logističkoj potpori zahvalni i obitelji Parica kod koje su bili smješteni.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
04. studeni 2024 21:52