NACIONALNI PLAN

Ćorić: NPOO je prilika za povećanje gospodarskog rasta, zelenu i digitalnu tranziciju

Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. - 2026 sadrži projekte vrijedne ukupno 49,08 milijardi kuna
Tomislav Ćorić
 Jure Mišković/Cropix

Ministar gospodarstva Tomislav Ćorić je u srijedu u Karlovcu predstavio gospodarski dio Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) vrijedan 17 milijardi kuna i rekao da je to Hrvatskoj prilika za jači gospodarski rast kroz zelenu i digitalnu tranziciju.

Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. - 2026 sadrži projekte vrijedne ukupno 49,08 milijardi kuna, no, kako je rekao Ćorić, odobrenih 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava neće doći bezuvjetno, već će ih trebati realizirati i to s ciljevima zelene odnosno digitalne tranzicije, za zeleno, održivo i digitalno gospodarstvo.

Dio NPOO-a koji se odnosi na gospodarstvo iznosi 17 milijardi kuna (ne računajući promet) i to, kako je rekao Ćorić, za stvaranje otpornog zeleno-digitalnog gospodarstva 5,5 milijardi kuna, energetsku tranziciju koja će omogućiti održiv gospodarski razvoj pet milijardi kuna i za projekte vodnog gospodarstva i gospodarenje otpadom 6,5 milijardi kuna.

“Hrvatskoj je potreban ovaj financijski impuls plana oporavka i otpornosti”, rekao je Ćorić.

“Za nas je to ogromna šansa u smjeru povećanja gospodarskog rasta, ali s ciljem da se osigura održiv i uključiv oporavak gospodarstva, što znači više stope u duljem roku i to kroz zelenu i digitalnu tranziciju našeg gospodarstva”, rekao je Ćorić.

Naglasio je da je Vladina namjera povećanje proizvodnih kapaciteta, ali tako da se omogući poduzetništvu tranziciju na zeleno i digitalno, posebno u prerađivačkoj industriji.

Zelena konponenta treba europski kontinent dovesti do niskougljičnog razvoja i klimatske neutralnosti do 2050. godine, te će se u Hrvatskoj financirati oni projekti koji omogućavaju smanjenje potrošnje energije, smanjenja onečišćenja, unapređenje digitalne infrastrukture, bolje gospodarenje otpadom i u konačnici zaštiti okoliša.

Tijekom rasprave o tranziciji hrvatskog gospodarstva Ćorić je konstatirao da je Hrvatskoj potreban i razvoj velikih industrijskih subjekata, jer je tranzcija našeg gospodarstva rezultirala u devedesetim godinama prošlog stoljeća gašenjem industrijskih subjekata.

“To je otvorilo prostor reindustrijalizaciji, ali se postavlja pitanje na kojim primcipima, a dobar primjer reindustrijalizacije je ulaganje u biorafinerijsko postrojenje u Sisku. Ono je zasnovanpo na novoj tehnologiji i perspektivi koje tržište u narednih nekoliko desetljeća neupitno nosi”, rekao je Ćorić te ujedno demantirao jedan tjednik koji tvrdi da su mađarski vlasnici Ine odustali od biorafinerije u Sisku, te da je projekt zaustavljen.

Štoviše, rekao je ministar Ćorić, projekt nosi zelenu komponentu u sferi industrije koja nam je bitna u energetici, a za proizvodnju preko 50.000 tona naprednog etanola trebat će 250 tisuća tona sirovine, poglavito biljke miskantusa, za što će trebati oko 12.000 hektara zemljišta.

Reindustrijalizaciju zrcali i automobilska industrija Rimac, ali tu se ne radi o teškoj nego soft industriji, s vrlo visokom dodanom vrijednosti, kada se pokrene proizvođački proces, rekao je Ćorić.

“Reindustrijalizacija hrvatske ekonomije treba počivati na specifičnim nišama, gdje do izražaja može doći znanje koje Hrvatska u pojedinim sektorima ima. Primjerice jutros smo prisustvovali polaganju kobilice za novi brod na navozima 3. maja za polarni kruzer stranog vlasnika i to kao najmodernijeg broda takvog tipa na svijetu. Očito je da know-how kod nas postoji”, zaključio je Ćorić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
21. prosinac 2024 10:57