Covid-bolnica u Dubravi tražila pomoć zbog gomilanja infektivnog otpada, Ministarstvo im poslao inspekciju

Bila nam je inspekcija i do 27. siječnja moramo ukloniti infektivni otpad koji zbog covida-19 svakodnevno pojačano nastaje u našoj bolnici. Zasad smo nabavili dodatne kontejnere da otpad ne bi bio na otvorenom, a i s padom broja pacijenta otpada je nešto manje pa tvrtka s kojom imamo ugovor trenutačno može zbrinuti i dio onog što je zaostalo proteklih mjeseci - kaže prof. dr. Ivica Lukšić, ravnatelj KB-a Dubrava. No, konačnog rješenja nema ni nakon više od mjesec dana otkad je otvoren problem s infektivnim otpadom koji se zbog velikog broja pacijenata gomila i u Infektivnoj klinici "Dr. Fran Mihaljević".

Riječju, umjesto hitnog rješenja, na vrata KB-a Dubrava početkom ovog mjeseca pokucala je inspekcija! Rok bolnici da riješi problem istječe za tjedna dana, a istodobno nadležno Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja koje je odavno trebalo iznjedriti prijedlog zbrinjavanja infektivnog otpada u kriznim situacijama i Ministarstvo zdravstva koje je to rješenje trebalo supotpisati, nisu se pomaknuli ni milimetar.

Tri tone na dan

Naime, već više od mjesec dana upozorava se da količina infektivnog otpada koji se u KB-u Dubrava stvara otkad je postala covid-bolnica prelazi i tri tone na dan, što je postalo previše za tvrtku s kojom bolnica ima ugovor za odvoz. Problem je volumen otpada s kojim se ta, ali i tvrtke koje bi isti otpad trebale pretvoriti u neinfektivni, više ne može nositi. Jedan od prijedloga bio je spaljivanje u cementari Našice. No, zasad ništa od toga, ali ni od nekog drugog učinkovitog i trajnijeg rješenja.

Prije koji dan u promemoriji Ministarstvo zdravstva "priznaje" da je iz tvrtke s kojom KB Dubrava ima ugovor davno stiglo upozorenje, a potom objašnjava tko je za što nadležan, odnosno da je "glavno" Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. No, dodaje se da Zakonom o održivom gospodarenju otpadom "nije propisana mogućnost izuzeća da se u izvanrednim okolnostima, kakva je ova situacija prouzročena pandemijom covida-19, omogući pravnim i fizičkim osobama prenamjena djelatnosti i to brzim/pojednostavljenim postupkom".

Sve u svemu, nigdje rješenja. "Uputa" je da bolnice trebaju imati ugovore za odvoz, a ako ta tvrtka ne može ispunjavati ugovorenu obvezu, "nađite si drugu". No, baš u tome leži nevolja jer trenutačno u Hrvatskoj ni jedna tvrtka nema dovoljno takvih kapaciteta.

No, rješenja ima, i to ne samo s ad hoc spalionicom u cementari, nego s inovacijskom hrvatskom pameti koju bi mogla instalirati svaka bolnica i u konačnici smanjiti troškove. Naime, tvrtka Tehnix iz Donjeg Kraljevca ima specijalno postrojenje za spaljivanje i kremiranje infektivnog medicinskog otpada, a projekt se "prigodno" zove Kremator. Riječ je o tvrtki koja se bavi projektiranjem, proizvodnjom i servisiranjem strojeva i opreme za zaštitu okoliša te gospodarenje otpadom.

Rješenje postoji, ali...

- Imamo tehnologiju koja to može riješiti, i to ne samo otpad iz bolnica, nego i iz staračkih domova, ambulanti, zatim i stare lijekove, odnosno sav opasni otpad. Vreće s otpadom stavljaju se u stroj koji sve usitnjava, a potom spaljuje na temperaturi od 800 do 1200 Celzijevih stupnjeva.

Uređaji su različiti, odnosno različitog kapaciteta. Za najveće bolnice moguće je zbrinjavanje do 10 kg u minuti, a za one manje, šest ili tri u minuti. Drugim riječima, u jedan sat 600 kilograma. Taj naš uređaj ima sve europske ateste o zadovoljavanju normi zaštite okoliša. Ono što ostaje nakon spaljivanja ide u kompostane ili se zbrinjava metal ako ga je bilo, npr., od injekcija - objašnjava Đuro Horvat, direktor Tehnixa.

Spalionica koja bi se mogla instalirati u bolnicama stoji 2-5 mil. kuna, što je u prosjeku godišnji trošak odvoza i zbrinjavanja otpada zdravstvenih ustanova. Upiti u Tehnix stižu iz europskih, ali i dalekih zemalja poput Emirata, a u Hrvatskoj očito zasad nema sluha za to rješenje.