Covid doista oslabio? Dokaza još nema, ali ovo je sigurno: Do 80% zaraženih neće razviti simptome

Je li novi koronavirus SARS-CoV-2 oslabio? Ovo pitanje zadnjih je dana u fokusu brojnih rasprava jer se u razgovorima s liječnicima može čuti da većina novozaraženih ima vrlo blage simptome ili ih uopće ne pokazuje. Tako je prema podacima Stožera civilne zaštite od 139 aktivnih slučajeva Covida-19 u Hrvatskoj na bolničkom liječenju svega 18 osoba, a na respiratoru nema pacijenata.

- Pročitao sam članak u stručnoj literaturi da je više od 92 posto novooboljelih mlađih od 60 godina bez kliničkih simptoma, što je indirektan pokazatelj da je mutirao, ali nećemo kalkulirati s tim, virus je s nama, znamo da moramo biti oprezni i odgovorni - rekao je jučer u Splitu ministar zdravstva Vili Beroš. Nije to prva takva ministrova izjava. Podsjetimo, krajem svibnja osvrćući se na žarište Covida-19 na Braču. ministar Beroš je rekao: “Ono što veseli jest da kliničari javljaju da su kliničke slike oboljelih sve blaže, što znači da virus slabi, no i dalje ima onih koji su, nažalost, na respiratoru”.

Novi soj

Tada su, također, brojni su svjetski mediji objavili izjave nekih talijanskih liječnika koji su na osnovi blaže kliničke slike novooboljelih u odnosu na brojne teške slučajeve Covida-19 u ožujku i travnju zaključili da virus slabi. No, znanstvenici su odmah upozorili da nema dokaza da je virus mutirao u manje smrtonosan soj nego su blaže kliničke slike novooboljelih objasnili njihovim manjim virusnim opterećenjem, odnosno manjom količinom virusa koja je ušla u organizam pacijenata.
Čini se da se u svojim novim izjavama ministar Beroš osvrnuo na neke novije studije, uključujući i veliki pregledni rad koji je početkom lipnja objavljen u medicinskom časopisu Annals of Internal Medicine.

- U radu je navedeno da najmanje 40 posto, a čak i više od 80 posto u nekim slučajevima, osoba koje su inficirane SARS-CoV-2 virusom (dakle pozitivne na PCR testu) neće razviti nikakve, ili gotovo nikakve simptome. Ti ljudi neće niti znati da su zaraženi, a vjerojatno će moći prenijeti virus drugima - rekao nam je molekularni biolog dr. Gordan Lauc, redoviti profesor na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu i član Znanstvenog savjeta za borbu protiv pandemije koronavirusa Vlade RH.

- U ovom trenutku nema istraživanja koja bi pokazala da se radi o nekom novom soju virusa koje je manje patogen, tako da se meni osobno čini da se ovdje radi o tipičnoj sezonalnoj prirodi SARS-CoV-2 virusa, tj. da virus tijekom ljetnog perioda uzrokuje puno blaži oblik bolesti. Molekularno objašnjenje tog fenomena najvjerojatnije je obnova funkcije mukozne barijere koja je naša prva linija obrane protiv patogena, a koju suhi zrak u grijanim prostorijama inaktivira i tako olakšava kako infekciju, tako i širenje virusa iz nosa u pluća - naglasio je Lauc.

Analiza genoma

Dr. Oliver Vugrek, molekularni biolog iz Instituta Ruđer Bošković, koji je bio na čelu tima koji je proveo prvu detaljnu analizu genoma virusa SARS-CoV-2 kod nas, smatra da su izjave o slabljenju virusa u Hrvatskoj zasad bez znanstvenog utemeljenja.

- Da bismo mogli dati odgovor na to je li virus oslabio, potrebno je analizirati genom virusa zaraženih osoba i to asimptomatskih što nije učinjeno niti u Hrvatskoj niti Srbiji. Ne vidim da baza podataka GISAID, osim naših sedam kompletnih sekvenci, i po novom pet-šest sekvenci iz Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, ima dodatnih sekvenci virusa iz naših krajeva. Stoga nemamo znanstveno utemeljene podatke.

Pretpostavljam da je i na početku epidemije bio isti broj asimptomatskih osoba kao što ih i sada ima. To su rezultati s Islanda pokazali već u trećem mjesecu tako da bi ministra Beroša trebalo podsjetiti na ta istraživanja. Sve su to predizborni spinovi, a zna se tko su velemajstori u spinanju. Virus je s nama kao i na početku, još se nije promijenio na bolje ili gore. Treba pripaziti i dalje, jer s virusom nema pregovora - rekao je dr. Vugrek. On i njegovi kolege sekvencirali su i analizirali 21 genom virusa izoliranih kod naših pacijenata.

Financiranje

- Nažalost, osim tog prvog 21 uzorka nismo mogli nastaviti sekvencirati naše viruse zbog nedostatka financiranja. Naime, nismo dobili nikakva sredstva niti nam je itko ponudio refundaciju troškova koje smo imali za analizu 21 uzorka. Još gore, naš projekt, koji smo prijavili na posebni Covid-19 natječaj Hrvatske zaklade za znanost, nije uopće poslan na međunarodnu recenziju, dakle hrvatski panel nas je eliminirao u prvom koraku, što je sramotno.

No, sekvenciranje virusa će biti sve aktualnije, jer će broj osoba, za koje se ne zna kako su se zarazile biti sve veći. Uvidom u genom virusa može se doći do zaključaka o podrijetlu virusa, što bi epidemiolozima trebalo biti važan podatak - zaključio je Vugrek.