ČUDO U DRAŠKOVCU: U MEĐIMURJU NIČE NAJMODERNIJA GEOTERMALNA ELEKTRANA NA SVIJETU! Ovo je projekt koji će nas upisati na globalnu kartu inovativnosti

Sredinom iduće godine u mjestu Draškovec kraj Preloga u Međimurju u pogon bi trebala biti puštena prva faza geotermalne elektrane, prve u ovom dijelu Europe, koja će čistu, učinkovitu te stabilnu električnu energiju predavati u elektroenergetsku mrežu i jeftinom toplinskom energijom iz lokalnog izvora snabdijevati taj dio Međimurja.

Riječ je o inovativnom projektu švicarskog investicijskog fonda CloZEd Loop Energy i njihove hrvatske tvrtke AAT Geothermae vrijednom oko 75 milijuna eura, a kojeg s oko 14,7 milijuna eura, putem Ministarstva zaštite okoliša i energetike RH, sufinancira i Europska komisija iz programa NER 300 namijenjenog najinovativnijim tehnološkim rješenjima u borbi protiv klimatskih promjena.

Ugledno društvo

Hrvatska će se tako već iduće godine naći u društvu samo dvadesetak država u svijetu koje imaju funkcionalne geotermalne elektrane te će postati prva država u svijetu u kojoj je razvijena i puštena u pogon prva napredna geotermalna elektrana nove generacije.

To bi Hrvatsku zasigurno trebalo staviti i na globalnu kartu inovativnosti u obnovljivim izvorima energije i borbe protiv klimatskih promjena. Prva klasična geotermalna elektrana izgrađena je u talijanskom Larderellu i gotovo 50 godina bila je jedina geotermalna elektrana na svijetu. Danas su najveći proizvođači električne energije iz geotermalnog izvora Filipini, SAD, Meksiko, Italija, Japan, Novi Zeland i Kostarika.

Geotermalna elektrana nove generacije gradi se u blizini bivše INA-ine termalne bušotine u Draškovcu. Ono što taj projekt čini posebnim je činjenica da je riječ o inovativnom konceptu zatvorenog kruga s takozvanom internalizacijom ugljikovih spojeva.

Geotermalna energana u Draškovcu će, naime, izvlačiti termalnu vodu s dubine od oko 1800 do 2300 metara, ali i sve plinove koji su u cijelosti otopljeni u njoj, a radi se uglavnom o metanu, te će koristiti kao energent i toplinu vode i energiju spomenutih geotermalnih plinova za proizvodnju energije dok se sav ugljikov dioksid koji će nastati u procesu proizvodnje ili je djelomično otopljen u geotermalnoj vodi neće, kako je to uobičajeno, ispuštati u atmosferu nego putem utisnih bušotina, potpuno otopljen u ohlađenoj geotermalnoj vodi, utiskivati natrag u isto geotermalno ležište. Na taj se način neće onečišćavati okoliš, a geotermalna elektrana pomoći će u dugoročnom regeneriranju i obnovljivosti termalnog izvora kojim se koristi za proizvodnju energije.

O inovativnosti i vrijednosti projekta govori i činjenica da je Europska komisija iz programa NER 300, koji je namijenjen isključivo za financiranje inovativne klimatski prihvatljive tehnologije, a kojeg, zanimljivo, pune sami onečišćivači okoliša, odlučila financirati samo 19 projekata iz cijele Europe, a projekt geotermalne energane u Draškovcu jedini je odobreni projekt iz istočne i srednje Europe.

Projekt je 2014. godine prošao opsežni šestomjesečni “due diligence” koji su proveli stručnjaci iz Europske investicijske banke te je dobio iznimno visoke ocjene, a vrijedi spomenuti i da je tadašnja povjerenica Europske komisije za borbu protiv klimatskih promjena Connie Hedegaard iz Danske posebno pohvalila predstavnike hrvatskih ministarstava gospodarstva te zaštite okoliša i prirode, a posebno i kontaktnu točku Hrvatske za NER 300 program, koji su odradili sjajan posao u prijavi projekta i njegovu daljem praćenju.

Prva faza

Realizacija prve faze projekta izgradnje geotermalne elektrane u Draškovcu počela je u drugoj polovini 2015. godine. Veliki dio građevinskih i rudarskih radova je u proteklih godinu i pol već obavljen pa je tako, uz postojeću INA-inu bušotinu koja je već postojala i naknadno je očišćena, opremljena te istražena još jedna nova bušotina, a uskoro bi trebalo biti dovršeno bušenje i još jedne, ukupno treće od predviđenih ukupno osam bušotina. U studenome bi trebali biti nastavljeni i svi ostali građevinski radovi, a svi ključni elementi tehničke opreme koja će biti ugrađena u elektranu već su izrađeni u tvornicama i čim rudarski i građevinski radovi budu dovršeni, bit će instalirani u elektranu.

U prvoj bi fazi, najkasnije do sredine iduće godine, geotermalna elektrana u Draškovcu trebala proizvoditi oko 3,6 megavata električne i oko 10 megavata toplinske energije.

Nakon dovršetka prve faze, realizacija projekta trebala bi odmah biti nastavljena i do kraja iduće godine geotermalna elektrana trebala bi proizvoditi oko 7,2 megavata električne i 24 megavata toplinske energije, a potpuno bi trebala biti dovršena do sredine 2019. godine i tada bi trebala proizvoditi oko 18,6 megavata bruto električne energije, od čega će oko 10 megavata odlaziti u HEP-ovu distribucijsku mrežu, te oko 60 megavata toplinske energije.

Peter Vesenjak iz tvrtke AAT Geothermae ističe da su s Gradom Prelogom, koji izuzetno podupire ovaj projekt, već sklopili ugovor o razvoju mreže daljinskog grijanja te da su idejni projekt i feasibility studija za taj projekt, koji će služiti za konačno zatvaranje financijske konstrukcije tog projekta, dovršeni, tako da će se toplinska energija proizvedena u geotermalnoj elektrani u Draškovcu predavati u mrežu daljinskog grijanja što će lokalnom stanovništvu i poduzetnicima omogućiti niže troškove grijanja i hlađenja.

Veliki interes

- To bi trebalo značajno unaprijediti kvalitetu života i povećati standard žitelja Preloga i okolnih mjesta budući da će to drastično sniziti njihove troškove grijanja i ujedno dugoročno znatno poboljšati ekološke standarde. Veliki interes pokazali su i individualni potrošači u krugu od oko 10 kilometara oko Preloga, poput poljoprivrednih proizvođača koji imaju staklenike i sušare te nekih većih industrijskih pogona. S time će se pokrenuti i povezani investicijski ciklus poduzetničkog sektora u okruženju i veliki broj novih kvalitetnih radnih mjesta, a isto tako će se povećati atraktivnost tog prostora i spriječiti odseljavanje mladih, ali i potaknuti dolazak novih stanovnika - ističe Vesenjak.