Dalmatinci i Slavonci sve deblji i bolesniji jer jedu masno i puše

ZAGREB - Svaki drugi Hrvat u ranim pedesetima ima visok tlak, svaki četvrti je patološki debeo, svaki treći puši, a tjelesna aktivnost nije baš poželjna. Alkohol je pak prisutan gotovo svakodnevno kod oko 80 posto muškaraca i 50 posto žena. Pretjerano pije alkohol 14 posto muškaraca i 3,6 posto žena. To su prvi podaci Druge hrvatske zdravstvene ankete, a detalji bi uskoro mogli pokazati i situaciju po pojedinim regijama. No, i bez njih ne treba čuditi što svaki drugi građanin Hrvatske umire od bolesti srca i krvnih žila, odnosno infarkta ili moždanog udara, jer su rizici i dalje značajni.

Izostanak preventive

Liječnici upozoravaju da se situacija godinama bitno ne mijenja, što znači da učinkovita preventiva i dalje izostaje. Tek po koji postotak smanjila se smrtnost od kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj, ali se i dalje zadržava prvo mjesto te neslavne ljestvice.

Zanimljivo je da se sve više gubi razlika u broju oboljelih od visokog tlaka ili u patološkoj debljini po pojedinim regijama. Zato su i Dalmatinci i Slavonci sve deblji i sve bolesniji. Razlog je sve ujednačenija visokokalorična prehrana i sve manje kretanja, upozorava akademik Željko Reiner, jedan od suaotuora velike europske studije u kojoj se, među ostalim, ispitivala promjena životnih navika kod bolesnika koji su preboljeli srčani ili moždani udar. Naglašava da čak ni kod tih ugroženih osoba promjena - nema. Dapače, većina je nastavila pušiti, a mnogi su se i udebljali!

Šest regija

Prije sedam godina rađena je Prva hrvatska zdravstvena anketa, a ova ponovljena pokazala je da je u nekim segmentima situacija i lošija. Naime, žene su u patološkoj debljini prestigle muškarce: debelih muškaraca, čiji je indeks tjelesne mase veći od 30, u Hrvatskoj ima 25,3 posto, a žena 34,1 posto. Hrvatska je za istraživanje, tada i sada, podijeljena u šest regija. Istočnu Hrvatsku obuhvaćaju Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija, Sjevernu Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka i Međimurska, a Središnju Hrvatsku Zagrebačka, Sisačko-moslavačka, Karlovačka i Bjelovarsko- bilogorska županija.

Zapadnu Hrvatsku čine Primorsko-goranska, Ličko-senjska i Istarska županija, a Južnu Šibensko-kninska, Zadarska, Dubrovačko-neretvanska, Splitsko-dalmatinska. Grad Zagreb je samostalna regija.

Tlak manje muči Istrane

Među ostalim, ispitivala se pojavnost visokog krvnog tlaka, prekomjerne tjelesne težine, fizička aktivnost, konzumiranje alkohola, navika pušenja, kvaliteta prehrane... Prikupljeni podaci pokazali su da razvijene zemlje zapadne i sjeverne Europe imaju dvostruko, pa i trostruko manju stopu smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Razlog? Dugogodišnja prevencija dala je rezultate.

No, kad se vide podaci o visokom tlaku u Hrvatskoj, jasno je da ni smrtnost od bolesti srca i krvnih žila ne može biti bolja. Naime, u Hrvatskoj prosječno 45 posto muškaraca i 43 posto žena ima visok krvni tlak. Najviše ih je u središnjoj Hrvatskoj, čak 46 posto, začudno slijedi tzv. zdrava južna regija sa 45 te istočna sa 44 posto visokotlakaša. Najmanje je onih koji imaju problema s visokim tlakom u zapadnoj Hrvatskoj, ili njih 40 posto, što će reći da su zdraviji Istrani, Ličani i Primorci.

Nestali fizički poslovi

Anketa je pokazala još jedan zabrinjavajući podatak: gotovo 60 posto bolesnika uzima neku vrstu lijekova, ali samo 14 posto ima optimalno reguliran tlak. Akademik Reiner kaže da je to i očekivano jer se visoki krvni tlak danas liječi s dva ili više lijeka, što nerijetko smanjuje suradljivost pacijenta koji prekidaju terapiju.

Što se tiče debljine, akademik Reiner ističe da je još prije samo pedesetak godina u hrvatskom priobalju, primjerice, krafna bila nepoznat pojam, a danas je u svakoj samoposluzi. Masno kravlje mlijeko u prehrani je kontinentalne te priobalne Hrvatske, a svi se jednako voze u automobilima. Fizički poslovi gotovo su u potpunosti nestali. - Najteže je mijenjati životne navike, a bez tih promjena i zdravstveni kartoni hrvatskih građana neće se zadugo promijeniti nabolje - zaključio je akademik Reiner.