DRUGI DAN

Danas je u Saboru intervjuirano 11 kandidata za Ustavni sud, naša novinarka sve ih je slušala i izvukla najbolje dijelove

Odaziv je velik, prijavilo se 63 stručnjaka jakih životopisa i dobre reputacije, što će znatno otežati dogovor vladajućima i opoziciji

Miroslav Šumanović

 Dragan Matic/CROPIX

Drugi dan intervjuiranja 11 kandidata za ustavne suce pred saborskim Odborom za Ustav, Poslovnik i politički sustav prošao je bez previše provokativnih pitanja i pokazao da će veliki odaziv - naime, prijavilo se 63 stručnjaka, uglavnom jakih životopisa i dobre reputacije - znatno otežati dogovor vladajućima i opoziciji. Neće biti lako dogovoriti se tko su najbolje moguće osobe koje bi u prosincu trebale popuniti mjesta deset sudaca kojima teče mandat, s produžetkom. Ispitivanje je trajalo šest sati.

Što ih je motiviralo da pošalju kandidaturu? Odvjetnik Neven Cirkveni vođen je idejom da "dobar pravnik treba znati razmišljati, a ne bubati pravne norme", ne tretira Ustavni sud kao pristojnu sinekuru koja traži savitljivost kičme, nego kao mjesto na kojem se treba isticati ideja općeg dobra pred privatnim interesom.

"Volio bih biti taj", rekao je na kraju. Sudac Visokog Trgovačkog suda i bivši predsjednik u tri mandata Mario Vukelić rekao je da svojim dugogodišnjim iskustvom želi "pokušati neke stvari promijeniti na bolje" - USUD je, po njemu, imao sjajnih presuda, manje sjajnih, a bogme i onih koje su izazvale oštru podijeljenost. Izvanredna profesorica na katedri za kazneno pravo Marta Dragičević Prtenjača dugo se dvoumila oko prijave, presudio je osjećaj da je u naponu snage, kad "iskustvom, znanjem i radom može doprinijeti zaštiti ljudskih prava i sloboda u USUD-u kao zadnjoj barijeri zaštite".

image

Marta Dragičević Prtenjača

Goran Mehkek/CROPIX

‘Pritisci su veliki‘

Lovorka Kušan, u javnosti poznata po izdvojenim mišljenjima, posebno u politički delikatnim odlukama, koja konkurira za još jedan mandat, rekla je da "postupak izbora neće utjecati na to kako ona donosi svoje odluke, kao što nije ni prošli" - referirajući se na pitanja da politika utječe na kvalitetu rada ustavnih sudaca. Jer kako je pojasnila, pritisci na suce su veliki - i izvana i iznutra - to što suce bira parlament nije najveći problem, premda se odnosi iz parlamenta mogu projicirati na odnose u USUD-u, ipak ne smatra presudnim na to hoće li suci biti neovisni u obavljanju svog posla.

"Suci i političari funkcioniraju na potpuno različite načine, loše je kad se funkcioniranje političara projicira na rad sudaca...".

Mario Jelušić želi treći mandat: "ustavno pravo je moja struka, imam veliko iskustvo, vjerujem da bi zakonodavac ograničio mandate da je htio - volim taj posao i zahvalan sam na dosadašnja dva mandata". Odvjetnica Vesna Alaburić istaknula je da su joj profesionalni uzori dva Amerikanca, jedan odvjetnik, crnac koji se bavio zaštitom prava afroameričke populacije, ali je svejedno branio pravo na slobodu okupljanja jednog Ku Klux Klana i sudac William Brennan, lider liberalnog krila Vrhovnog suda u 20. stoljeću zahvaljujući kojem je američka praksa obogaćena nizom odluka o zaštiti prava gay populacije, pravu žena da odlučuju o svom tijelu i slobode političkog govora. I sama bi voljela doprinijeti razvoju odnosa i demokracije u našem društvu.

Sutkinja Nives Vrvilo smatra značajnom ulogu USUD-a u nadziranju politike i moći. Alen Rajko kaže da je "u dobroj dobi", podsjetio je da je jedan od najcitiranijih autora unutar pravne struke i pojasnio da su predmeti iz upravnog prava na Ustavnom sudu 15 puta veći od građanskih i stoga bi bio koristan. Pravnik u Gradu Zagrebu, pročelnik Stručne službe gradske uprave, Željko Matijašec, smatra da USUD mora okupiti pravnike raznih profila, ljude iz prakse. Iako najmlađi kandidat, još uvijek je "stariji od dosta ministara i predsjednika Odbora", Ustavni sud mu ne bi bio kvačica u karijeri, dao bi se 120 posto...

Racionalizacija

Vukelić se pohvalio da je reorganizacijom rada na Visokom trgovačkom sudu smanjio broj predmeta za 75 posto, strancima je tumačio opravdanost lex Agrokora uspoređujući da bi u Njemačkoj slom tako velike tvrtke imao za posljedicu četiri milijuna nezaposlenih i milijarde štete. Tvrdi da je stečaj u Hrvatskoj stigmatiziran iako je zapravo samo "prirodan tijek života neke tvrtke". Zamjerio je zastupnicima što ne objavljuju pročišćene tekstove zakona.

Dragičević Prtenjača, koja je sudjelovala u europskoj skupini koja se bavi problemima korupcije, smatra da je u borbi protiv korupcije krucijalan problem loša provedba zakona, a ne oni sami po sebi - korupcija čak i ne postoji kao kazneno djelo. Problematična joj je i tolerancija građana na korupciju u hrvatskom društvu koju pripisuje mentalitetu - sve dok se ne promijeni stav da nije normalno ikome ostavljati skupe poklone teško je očekivati pomake. To što je USUD bivšem zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću omogućio da nastavi svoj posao nakon izlaska iz pritvora, dok je sisačko-moslavačkoj županici Marini Merzel Lovrić to pravo uskratio, procijenila je, simptom je "dvostrukih kriterija koji dovode do kršenja vladavine prava". Smatra da se ozbiljna kaznena djela s višemilijunskim štetama kod nas olako shvaćaju - kad ih naprave "gospoda u odijelima kao da nisu veliki kriminal" pa se kazne mogu zamijeniti radom za opće dobro i zalaže se za edukaciju sudaca koji bi promijenili takve društvene standarde.

Lovorka Kušan nema ništa protiv dodjele predmeta nasumičnom metodom, abecednim redom, to omogućuje nezavisnost sudaca, ali praksom da predmeti idu sucu zato što se tom temom već bavio nije sasvim zadovoljna. Pojasnila je da uzajamna kontrola vlasti služi dobrobiti građanima te da je povjerenje građana u pravosuđe silno važno, bez njega nema vladavine prava. Vjeruje da su dobre odluke one koje se donose snagom argumenta, ne snagom moći jer bez toga ni sudovanje "nema svrhu koju bi trebalo imati".

Tko je za tajne sjednice

Miroslav Šumanović tvrdi da je javnost rada ovog sastava Ustavnog suda na izmaku više izražena od prethodnog. Podržava tajne sjednice: "Kritika u medijima je promašena, odnosila se samo na one slučajeve gdje su nezadovoljni ishodom. Tajnost je mehanizam zaštite sudaca za neovisno i učinkovito odlučivanje, sjednice suda nisu za javnost, javnost nema ništa od toga". Na pitanje je li primjereno da Ivan Turudić kao predsjednik suda održava kontakte s okrivljenicima, Josipom Rimac i Zdravkom Mamićem, rekao je da je to apsolviran slučaj koji je prošao testove pa se može zaključiti da je primjereno, premda bi za konačnu procjenu morao imati sve činjenice. Načelno bi pak kontakti sa strankama bili neprimjereni, čak i u doba dok nije bilo etičkog kodeksa jer su postojala moralna pravila.

image

Zgrada Ustavnog suda Republike Hrvatske

Goran Mehkek/CROPIX

Jelušić bi na javno etiketiranje sudaca odgovorio krležijanski: "Preko toga treba prijeći s uzvišenom gospodskom superiornošću". Branio je stav US da se proglasi nenadležnim za ocjenu ustavnosti uredbe Vlade kojom se ograničava sloboda kretanja na Markovom trgu i dovodi u pitanje članak 16. da se prava i slobode mogu ograničiti samo zakonom koje donosi zakonodavno tijelo, a ne Vlada - kaže da se USUD koncentrirao na primjenu, a ne na samu uredbu. Vesna Alaburić, Ivana Milas Klarić i Alen Rajko jasno su rekli da USUD nije donio pravilnu odluku, trebao je ocjenjivati zakonitost uredbe.

"Proglasiti se nadležnim i odlučivati o meritumu", tvrdi Rajko.

Alaburić se založila da zastupnici ne budu izloženi nikakvim progonima zbog slobode govora u parlamentu - u posljednje vrijeme pritišću ih tužbama za povredu prava osobnosti jer im saborski imunitet daje zaštitu samo od kaznenog progona, ali ne i od građanskih tužbi.

"Treba biti zaštićeno sve što je izgovoreno pod krovom parlamenta", rekla je Alaburić. Zakonodavac, po njoj, ima pravo uvesti ograničenja u ranim fazama postupka radi zaštite presumpcije nevinosti i prava na parnično suđenje, ali je u društvu koje je dosegnulo neke granice slobode govora legitimno propitivati i zašto se to radi. Izdvojena mišljenja smatra dragocjenima, "važno je da se zna što je mislio netko tko nije mislio kao većina, vrlo često se granice sloboda šire izdvojenim mišljenjima i postaju mišljenja većine".

Nives Vrvilo se pak ne slaže s onima koja su napisana u slučaju predsjednika Zorana Milanovića kad je htio biti kandidat za premijera jer je, po njoj, time iznevjerio direktnu volju građana. Odluka da to ne smije je bila jedina moguća i jedina ispravna, tvrdi. Kontakte Turudića s Rimac nije mogla komentirati, kaže da "nije toliko upućena".

Rajko je problematizirao model kandidature ustavnih sudaca prema kojem se sami predlažu.

"Bilo bi bolje da to čini Vlada, kvalificirani stručnjaci, oporba, profesori, DORH i članovi stručnih komora i da ponude dvostruko veći broj kandidata, to bi doprinijelo ozbiljnosti postupka". Bivša pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić naglasila je koliko je USUD važan za kontrolu zaštite ljudskih prava i slobode. Na pitanje zašto Sabor ne uvažava preporuke pravobranitelja, uzvratila je s "da budem realistična, uvijek može gore". Institucije pravobranitelja su, kaže ona, u posljednjem desetljeću izgubile na autoritetu, neke su utišane, nekima je ukinuto jamstvo neovisnosti... Ali bolje da postoje, nego da ih se ukida jer to nikad ne izgleda dobro.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
16. prosinac 2024 17:58