DANI ODLUKE Od deset uvjeta za ulazak u EU ostala još dva. I samo 10 dana da ih riješimo

Ispunili smo osam od ukupno deset točaka navedenih u posljednjem izvješću EK o monitoringu do ulaska Hrvatske u EU i uvjereni smo da ćemo do kraja siječnja ispuniti i ostale dvije - optimistično nam je izjavio izvor iz Ministarstva vanjskih poslova. Prema istom izvoru, treba još ispuniti privatizaciju i restrukturiranje brodogradilišta te izgradnju dvaju graničnih prijelaza na koridoru Neum. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak danas u Bruxelles nosi parafirani ugovor o prodaji Brodotrogira tvrtki Kermas energija Danka Končara.

- Vidjet ćemo što EU misli o sadržaju ugovora. Osobno sam optimist u vezi sa završetkom privatizacije hrvatskih brodogradilišta. Vjerujem da ćemo krajem veljače ili u ožujku riješiti dvije od tri teme, tako da će ostati samo brodogradilište 3. maj kako bismo ga riješili do svibnja - rekao je Vrdoljak.

Ugovor kao argument

Vrdoljak bi se trebao sastati s povjerenikom EK za tržišno natjecanje, Španjolcem Joaquinom Almuniem, ugovor koji nosi trebao bi uvjertiti Španjolca da će obaveze vezane uz brodogradnju do ulaska u EU biti ispunjene. Jedan od razloga za žurbu vezanu uz ovaj ugovor je i činjenica da krajem siječnja istječe rok u kojem je Hrvatska dužna isporučiti Bruxellesu informacije o tome što je učinila na ispunjenju deset zadaća koje je dužna provesti prije pristupanja, a koje su navedene u izvješću o monitoringu hrvatskih reformi za ulazak u EU objavljenom u listopadu.

O ispunjenju tih zadaća ovisi završno izvješće EK o monitoringu hrvatskog pristupanja EU, čije se objavljivanje očekuje u ožujku.

Potpisivanje privatizacijskih ugovora za Brodosplit i pronalaženje održivog rješenja za brodogradilište 3. maj i Brodotrogir radi dovršetka restrukturiranja brodogradnje - jedna od najtežih zadaća u pristupanju Hrvatske EU - bilo je tema najnovijih razgovora ministrice Vesne Pusić s povjerenicima EK prilikom njezina nedavnog posjeta Bruxellesu. Granični prijelazi na koridoru Neum bit će dovršeni u dogovorenom roku do 1. travnja ove godine, uvjerava nas izvor iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

Novi zakoni i izmjene

Čak četiri od ukupno deset kratkoročnih zadaća navedenih u posljednjem izvješću EK o monitornigu odnosi se na Poglavlje 23 - pravosuđe i temeljna prava.

EK je Hrvatsku u tome poglavlju obavezala da do kraja siječnja (1) napokon osnuje povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa, (2) donese bolji Zakon o pravu na pristup informacijama koji bi građanima olakšao dobivanje informacija od tijela javne vlasti, (3) stvori uvjete za učinkovitiji rad sudova i rješavanje nagomilanih sudskih predmeta, te (4) donese zakone koji bi omogućili provedbu već donesenih sudskih odluka. U Ministarstvu pravosuđa uvjeravaju nas da su sve četiri zadaće iz Poglavlja 23 ili već ispunjene ili će se ispuniti do kraja siječnja.

Iako Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa još nije formirano, aktualna Vlada njegovo formiranje smatra završenim poslom. Peteročlano Povjerenstvo Sabor bi trebao izabrati na sjednici 25. siječnja među stotinjak kandidata koji su ušli u uži izbor i prošli sigurnosnu provjeru. Riječ je o povjerenstvu koje vladajuće elite izbjegavaju formirati već pune dvije godine, a čija je zadaća nadzirati provedbu jednog od važnijih antikorupcijskih zakona - Zakona o sprječavanju sukoba interesa, razmatrati prijave o sukobu interesa državnih dužnosnika te provjeravati istinitost navoda u njihovim imovinskim karticama.

Poboljšana verzija Zakona o pravu na pristup informacijama, uvjeravaju nas u Vladi, trebala bi biti usvojena do kraja siječnja, a Vlada je, kako doznajemo, napokon popustila upornom pritisku nevladinih udruga da se spomenutim zakonom uvede institut povjerenika za pristup informacijama koji bi u spornim situacijama procjenjivao što je jače: pravo javnosti na informaciju ili zaštita tajnosti podataka.

Efikasnost sudova

Zahtjev EK za donošenje zakona koji bi omogućio izvršenje sudskih odluka riješen je, ističu u Ministarstvu pravosuđa, još u listopadu prošle godine usvajanjem paketa ovršnih zakona.

Ministarstvo pravosuđa je, tvrdi glasnogovornik Sergej Abramov, provelo i kratkoročne mjere za učinkovitiji rad sudova i smanjenje broja nagomilanih predmeta. Te mjere su delegiranje sudskih predmeta i prebacivanje sudaca s jednih sudova na druge. U prošloj je godini, ističe, 28.000 sudskih predmeta (500% više nego u 2011.) delegirano s pretrpanih sudova na one koji taj problem nemaju, te premješteno 60 sudaca sa sudova koji nemaju problema s neriješenim spisima na najopterećenije. Dugoročne mjere tek slijede donošenjem niza zakona.