ISTRAGA PORIJEKLA IMOVINE

DAVOR ŠUKER NA UDARU POREZNIKA 'Nogomet ste prestali igrati prije više od 10 godina, a lani ste zaradili oko 600 tisuća kuna. Otkud novac za Mamiće?'

Davor Šuker
 Marko Todorov / CROPIX

Šest milijuna kuna. Iznos je to koji bi predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Davor Šuker trebao uplatiti u državni proračun temeljem rješenja Porezne uprave o porezu na dohodak za 2015. godinu. Naime, Porezna uprava utvrdila je da Šuker za prošlu godinu ima neprijavljen dohodak, i to u iznosu od čak 12,8 milijuna kuna. Stoga mu je na taj iznos, kao drugi dohodak, razrezan porez po stopi od 40 posto, odnosno 5,1 milijun kuna te još nepunih milijun kuna prireza. Ukupno - 6,057.754,25 kuna.

A za sve to “krive” su njegove prošlogodišnje posudbe Zdravku, odnosno Mariju Mamiću. Posudbe novca uplaćenog za jamčevinu koja je Zdravku i Mariju Mamiću poslužila za izlazak iz istražnog zatvora. Šuker je najprije, prema dokumentaciji, 15. srpnja 2015. posudio Mariju Mamiću sedam milijuna kuna. Ta su sredstva uplaćena na račun Županijskog suda u Zagrebu koji je ranije Zdravku Mamiću, u prvoj USKOK-ovoj istrazi protiv njega, odredio mogućnost obrane sa slobode uz jamstvo od sedam milijuna kuna. Kada je koncem godine USKOK otvorio novu istragu, kojom je obuhvaćen i Mario Mamić, Šuker je ponovno priskočio u pomoć te je sredinom prosinca za mlađeg Mamića uplatio traženu jamčevinu od pet milijuna kuna. Šuker je, dakle, posudio Mariju Mamiću ukupno 12 milijuna kuna u gotovu novcu.

Zarada iz igračkih dana

Iako se radi o iznimno velikom iznosu, kada se ima u vidu Šukerova zavidna karijera profesionalnog nogometaša koji je od 1991. do 2003. igrao u velikim europskim klubovima, Sevilli, Real Madridu, Arsenalu, West Hamu i na koncu Münchenu 1860, ipak se nameće zaključak da se radi o osobi koja može raspolagati tako velikim gotovinskim sredstvima.

Međutim, Porezna uprava nije bila lijena te je sukladno odgovarajućim zakonskim odredbama ušla u provjeru njegovih primanja. Provedeni porezni nadzor pokazao je da Šuker baš i nije imao prijavljenih sredstava, odnosno dokazivih izvora prihoda kojima bi mogao opravdati prošlogodišnje milijunske posudbe Mariju Mamiću. Pritom su poreznici ustanovili da je Šuker, i pored ovih 12 milijuna kuna, u prošloj godini imao izdatke od još gotovo milijun kuna koje nije mogao opravdati prihodima. Porezna uprava u više je navrata pozivala Šukera da dostavi podatke o prihodima i izvorima sredstava za stjecanje imovine, čemu se on uredno, mahom preko svojih poreznih savjetnika, i odazivao.

U vezi s nizom nekretnina u Šukerovu vlasništvu nije bilo nikakvih spornih detalja, kao ni o njegovim primanjima u prošloj godini. Uz plaću u HNS-u od 340.000 kuna za 2015., priznati su mu i prihodi od kapitala iz inozemstva u iznosu od blizu 260.000 kuna. No, nasuprot tim prihodima od ukupno oko 600.000 kuna, poreznici su ustanovili da je Šuker u istoj godini po raznim osnovama, od troškova po kreditnim karticama, plaćanja rata kredita, odvjetničkih usluga i slično, imao ukupne izdatke od oko 1,5 milijuna kuna. A pored toga je još posudio 12 milijuna kuna Mariju Mamiću.

Ušteđevina

Šuker je poreznike izvijestio da su izvori sredstava za oba zajma Mariju Mamiću njegova “osobna ušteđevina stečena tijekom profesionalne nagometne karijere u inozemstvu” te da i dalje raspolaže ušteđevinom od 1,5 milijuna kuna. Kao dokaz izvora stjecanja dostavio je svoje ugovore o profersionalnom igranju s klubovima u inozemstvu. No, poreznici su inzistirali na dodatnoj dokumentaciji, s obzirom na to da je od kraja Šukerove karijere prošlo više od deset godina. Šuker je, međutim, samo ponovio da se radi o njegovoj osobnoj ušteđevini iz “igračkih dana”.

Pritom je napomenuo kako ta sredstva nije imao kao štednju u nekoj banci, nego ih je osobno čuvao. Shodno tome nije mogao ni dostaviti bilo kakve bankovne izvatke koji bi potvrdili da se radi o prihodima od prije desetak i više godina. Poreznicima to nije bilo dovoljno. Ocijenili su da Šuker nije dostavio odgovarajuće dokaze iz kojih bi se moglo utvrditi kolike je stvarne prihode imao tijekom profesionalne karijere, a još manje koliko je od tih sredstava potrošio od kraja karijere do 2015. godine. Stoga su zaključili da dostavljenom dokumentacijom nije dokazao izvor gotovinskih novčanih sredstava kojima je raspolagao 2015. godine, odnosno koje je posudio Mariju Mamiću.

Šukerovi krediti

Zanimljivo je i da je tijekom poreznog nadzora utvrđeno da se Davor Šuker nakon završetka profesionalne karijere zaduživao prilikom kupnje nekretnina. Primjerice, 2008. godine zadužio se za okruglo milijun eura kod jedne poslovne banke prilikom kupnje stana u Opatiji.

Šuker kredit još uvijek otplaćuje, a lani je samo za taj kredit banci uplatio više od milijun kuna, što gotovo dvostruko premašuje njegova prijavljena primanja u toj godini. Na utvrđenje Porezne uprave o nesrazmjeru od 12,8 milijuna kuna i obvezi plaćanja poreza i prireza od 6 milijuna kuna, Šuker može najprije podnijeti prigovor Ministarstvu financija, a potom, ako prigovor ne bude usvojen, rješenje Porezne uprave može osporavati i u postupku pred Upravnim sudom.

Ovo nije prvi put da Davor Šuker ima problema s porezima i poreznicima. Prije deset godina našao se na udaru njemačkih poreznih i pravosudnih organa. O tom slučaju nikada nije bilo puno govora u javnosti. Spomenula ga je jedino nadležna njemačka tužiteljica kada se Šukeru prije nekoliko godina u Münchenu sudilo u slučaju zadržavanja famoznih zlatnika koje je pronašao u avionu. Šuker je tada na sudu priznao da je zadržao zlatnike, ali da nije bio svjestan koliko vrijede (procijenjeni su na 25.000 eura op.a.), pa je na koncu osuđen na plaćanje novčane kazne od 8000 eura.

Tužiteljica je prije donošenja presude isticala kako cijeni Šukerovo priznanje, ali je tražila da pored novčane kazne dobije i uvjetnu osudu na godinu dana zatvora upravo zato što je već ranije, “u ljeto 2006. imao optužbu za pokušaj porezne prijevare”.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 00:29