DEKAN VISOKOG UČILIŠTA ALGEBRA Kvalitetna online nastava i vježbe u studijskim programima imaju isti trošak provedbe kao i nastava u učionicama

Prema najnovijoj anketi Ministarstva znanosti i obrazovanja, na koju je odgovorilo 91 javno visoko učilište i 15 privatnih, njih 70 posto izjasnilo se da neće smanjiti cijenu školarine, unatoč prelasku s učioničke na nastavu na daljinu zbog epidemije koronavirusa. Istodobno je dio visokih učilišta naveo kako im je provedba online nastave jeftinija od učioničke.

O tome smo razgovarali s doc. dr. sc. Mislavom Balkovićem, dekanom Visokog učilišta Algebra i predsjednikom HUP-ove Udruge poslodavaca u obrazovanju.

Kao privatno visokoškolsko učilište s dugogodišnjom tradicijom provedbe online nastave, slažete li se s ocjenom da je takav oblik rada jeftiniji za poslodavca, da donosi manje troškove?

- Stereotip o jeftinoj online nastavi stvorili su globalni ponuđači online tečajeva iz područja stranih jezika ili poslovnih vještina te razni diskontni portali s ponudom videoučenja gdje nema interakcije i koriste se samo unaprijed snimljeni ili pripremljeni materijali. Međutim, kvalitetna online nastava i vježbe u studijskim programima koje se izvode interaktivno, u realnom vremenu, normalnoj satnici, malim grupama i punom opsegu, imaju isti trošak provedbe kao i klasična nastave u učionicama. Budući da provodimo online obrazovanje već više od 15 godina, mogu reći da naši obrazovni i studijski programi koštaju oduvijek jednako kao i oni u učionicama upravo zbog toga što su i troškovi izvedbe jednaki.

Argument protivnicima jest da, ako su obrazovne ustanove fizički zatvorene za studente, to donosi u najmanju ruku niže režijske i tekuće troškove. Slažete li se s tim?

- Da razjasnimo i taj mit: režijski troškovi se u ovo doba godine smanjuju toliko malo da time nećemo ni približno pokriti trošak kupnje dodatnih licenci za kvalitetne online live platforme za učenje, pripreme i održavanja virtualnih učionica, dodatno tehničko osoblje koje mora pomagati nastavnicima i studentima, dodatno osposobljavanje i pomoć nastavnicima, dodatni posao koji su dobili koordinatori nastave i referada u prilagodbama rasporeda. Osim toga, privatnim obrazovnim institucijama nitko ne poklanja ili održava zgrade pa mnogi za njih moraju i dalje plaćati najam, čak i kada su učionice prazne. Fantastično je što su pojedinim institucijama najmodavci izašli u susret pa im omogućili odgodu plaćanja ili moratorij, ali to nije slučaj svugdje.

Kako trenutačno izgleda online nastava na dvadesetak privatnih visokih učilišta, provodi li se u punom, mogućem ili potpuno reduciranom obliku?

- Teško mi je sa sigurnošću odgovoriti na to pitanje jer nismo proveli paralelnu anketu onoj koju je provodilo Ministarstvo. Prema mojim saznanjima, većina ustanova značajno je ulagala u kvalitetnu online live nastavu kako bi studentima pružili najveću moguću kvalitetu studiranja i visoku interaktivnost i u ovim vremenima.

Dolaze li u ovo vrijeme vaši nastavnici na radna mjesta u prostor učilišta?

- To ovisi o infrastrukturi i pristupu svake ustanove. Mogu reći kako u našoj ustanovi najviše nastavnika izvodi nastavu od kuće, ali dio ih dolazi i u naše online kabinete i učionice jer tu mogu dobiti visoku razinu tehničke podrške i kvalitetnu opremu za prijenos online nastave, dok s druge strane zadržavaju socijalnu izoliranost sukladno aktualnim epidemiološkim preporukama.

Poslodavci u Hrvatskoj u ovim su se teškim okolnostima našli u nezavidnoj poziciji, nastoje se sačuvati radna mjesta, ali tisuće radnika već su ostale bez posla. Kakva je situacija s poslodavcima u obrazovanju, kako funkcioniraju privatna visoka učilišta?

- Prema mojim saznanjima, mnogi su se privatni poslodavci u obrazovanju prijavili za mjeru očuvanja radnih mjesta jer se financiraju iz različitih izvora, od školarina preko projekata do obrazovanja odraslih, odnosno provedbe različitih obrazovnih programa i projekata s gospodarstvom. Upravo se u ovim posljednjim segmentima prihoda trenutačno vide velike teškoće, što privatne obrazovne ustanove dovodi u probleme kakve osjeća i većina gospodarstva.

Prosječna godišnja školarina na privatnim visokim učilištima iznosi tridesetak tisuća kuna. Što kažu vaši studenti, jesu li zadovoljni kvalitetom online nastave?

- Procjena kvalitete nastave od strane studenata jedan je od značajnih elemenata osiguravanja kvalitete unutar ustanova i većina je ustanova kontinuirano (najmanje na semestralnoj razini) provodi. Zbog izvanrednih okolnosti mi smo počeli provoditi dodatne ankete i snažnije komunicirati sa studentima kako bismo provjerili radimo li dobro i što može biti bolje. Odgovori koje dobivamo od studenata zasad su zaista vrlo pozitivni, što nam na neki način pokazuje koliko je bila dobra odluka ulagati u vrhunski sustav prijenosa online nastave, u dodatna obrazovanja nastavnika te veliki tim za podršku izvedbi nastave u ovakvom obliku.

Je li moguće bez nadoknada završiti ovu nastavnu godinu samo provedbom online nastave? U anketi Ministarstva znanosti i obrazovanja 59 visokih, javnih i privatnih, učilišta izjasnilo se kako će tek djelomično dovršiti nastavu na daljinu, a sedam ih neće uopće.

- To ovisi o pristupu pojedinih ustanova. Dok su neki nakon izbijanja epidemije krenuli s mišlju "ma, to će proći za dva tjedna pa ćemo sve lako nadoknaditi", drugi su odmah počeli provoditi online nastavu za sve kolegije kako ne bi izgubili niti jedan sat predviđene nastave. Takvi će puno lakše završiti semestar u regularnom roku, bez gubitaka za studente.

Oni koji su ovu situaciju shvatili neozbiljno, nisu pružili organiziranu potporu svojim nastavnicima, nego su online nastavu vidjeli kao stavljanje zadataka na Moodle te očekivanje da će studenti sve sami napraviti i naučiti, mislim da bi mogli završiti u problemima jer ne očekujem da će studenti u takvim ustanovama benevolentno prihvatiti takve pristupe.