Delta soj postaje sve dominantniji, a sve manje ljudi se želi cijepiti: ‘Ja to ne razumijem...‘

Prošlog tjedna u Hrvatskoj se prvi put cijepilo manje od 30.000 građana (29.581)! Utrošeno je ukupno 110.120 doza cjepiva, ali više od 70 posto otišlo je na docjepljivanje drugom dozom.

Očito, ni činjenica da delta soj koronavirusa opasno prijeti nije potaknula hrvatske građane da se cijepe u većoj mjeri iako je to trenutno najučinkovitija zaštita. Osobito zabrinjava što je interes za cijepljenje i dalje mali u dalmatinskim županijama, gdje svakodnevno stižu gosti i iz zemalja u kojima je delta soj već postao dominantan. Jučer je bilo 56 novozaraženih u Hrvatskoj, što je udio među testiranima od 1,5 posto. No, ovog će se tjedna već sigurno vidjeti trendovi infekcije ili, bolje rečeno, brzina širenja.

- Zadnji podaci iz Eurofinsova laboratorija nakon sekvenciranja uzoraka iz Hrvatske pokazuju da se u 43 posto radilo o delta varijanti virusa SARS-CoV-2, a 54 posto bila su alfa ili britanskog soja. Kao i u drugim zemljama, uskoro se očekuje dominacija delta varijante jer se prema podacima udio zaraženih tim sojem udvostručuje na tjednoj razini - objašnjava prof. dr. Jasmina Vraneš, voditeljica Službe za kliničku mikrobiologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Andrija Štampar". Potvrđuje to i činjenica da je Hrvatska tijekom prošlog mjeseca imala 20 posto delte među zaraženima, a sada je to već gotovo polovica.

Širenje među mladima

- Trenutno imamo deltu u desetak županija, a prema predviđanjima ECDC-a, do rujna će u EU biti 90 posto svih infekcija delta sojem jer će se tijekom ljeta širiti među mlađom necijepljenom populacijom. U Sjedinjenim Američkim Državama je trenutačno trećina oboljelih zaražena ovom varijantom, u Rusiji je 89 posto zaraženih tim sojem, a u Velikoj Britaniji to je već dominantna varijanta utvrđena u čak 99 posto oboljelih - objašnjava prof. dr. Vraneš. Dodaje kako je prema procjenama delta soj oko 50 posto infektivniji od alfa soja, a ovaj dvostruko infektivniji od izvornog wuhanskog.

Mutacije, nažalost, utječu na infektivnost virusa te njegovu sposobnost prijenosa, odnosno povećavaju sposobnost SARS-CoV-2 da inficira stanice ili povećavaju brzinu umnažanja virusa u stanici.

- U tijeku je istraživanje devet mutacija za koje se misli da doprinose hiperinfektivnosti delta varijante, ali nema dokaza za veću virulenciju delta varijante. Nijedna od dosad poznatih varijanti SARS-CoV-2 nije dokazano virulentnija, a dobra je i vijest da delta varijanta, unatoč njezinu brzom širenju, primjerice u Velikoj Britaniji nije izazvala povećani broj hospitalizacija jer je inficirano uglavnom necijepljeno mlađe stanovništvo - kaže prof. dr. Vraneš.

Istraživanja su pokazala da do sada registrirana cjepiva imaju najslabiji učinak na beta varijantu. Unatoč tome, do sada je utvrđeno da su cijepljeni s obje doze ipak zaštićeni i od delta varijante. Nakon provedenih istraživanja učinkovitosti heterolognog cijepljenja, Njemačka je u nastojanju da što učinkovitije zaštiti svoje građane od infekcije delta varijantom odlučila sve cijepljene prvom dozom vektorskog cjepiva (Astra Zeneca) u drugoj dozi cijepiti jednim od mRNA cjepiva. No, treća doza za sada nije potrebna, bez obzira na to kojim je cjepivom netko cijepljen. Bit će nužna u slučaju da daljnja evolucija virusa rezultira nastankom varijanti na koju trenutna cjepiva ne djeluju i ako se te varijante uspješno prošire.

Prekidanje transmisije

Pandemija neće završiti dok se god virus može širiti jer ima dovoljno osoba koje nisu imune. Kako bi se njegova transmisija prekinula, potrebno je da 70 posto ukupne populacije stekne otpornost, bilo cijepljenjem, bilo preboljenjem, ističu stručnjaci. Na primjeru Izraela, zemlji s najvišim postotkom cijepljenih u svijetu, vidljivo je da cijepljenje 70 posto odraslih osoba ne može zaustaviti širenje virusa, nego je nužno cijepiti i mlađu populaciju.

- Posebno zabrinjava što se kod nas ni svi u rizičnim skupinama nisu cijepili, što ostavlja mogućnost da nakon ljeta i cirkulacije virusa u mlađoj populaciji dođe do širenja virusa i na starije neimune osobe i vulnerabilnu populaciju. To bi ponovo napunilo bolnice i stvorilo pritisak na zdravstveni sustav, gdje ni svi djelatnici još nisu cijepljeni. Ubrzanim cijepljenjem spriječila bi se daljnja evolucija virusa i spasili mnogi životi. U protivnom, čeka nas ponovno fizičko distanciranje, nošenje maski i beskontaktna nastava - zaključuje prof. dr. Vraneš.

Cijepljenje ide loše

- Ne možemo ništa drugo očekivati nego da i u Hrvatskoj delta soj ubrzo postane dominantan. Vidjeli smo to i s britanskim sojem, koji je vrlo brzo 'prešao' onaj izvorni, wuhanski, i zato je jedini način da se zaštitimo cijepljenje, koje, na žalost, ide loše. Jedna američka studija pokazala je koliko je važno cijepljenje. Naime, od 600 umrlih zaraženih covidom-19, čak 99,5 posto nije bilo cijepljeno - naglašava prof. dr. Ozren Polašek, pročelnik Katedre za javno zdravstvo splitskog Medicinskog fakulteta.

Dodaje da se cijepljenje usporava jer se mlađa populacija ne želi cijepiti, a upravo su nladi ljudi ti koji se "grupiraju" i ne pridržavaju epidemioloških mjera, što doprinosi bržem širenju koronavirusa. Također naglašava da je teško razumjeti da ljudi ne shvaćaju dovoljno ozbiljno ovu bolest i činjenicu da cijepljeni, ako se zaraze, neće imati težak oblik bolesti te da i mlađi oboljeli mogu biti teško bolesni, a neki čak i umrijeti. Na žalost, cjepiva ima, ali zainteresiranih je i dalje premalo, kao da nam nije dovoljno lockdowna i svih dojučerašnjih ograničenja koja nam kompliciraju život.