Demografska strategija Hrvatske, pokušaj broj 6: Odustalo se od dvije mjere koje su stručnjaci predlagali

U završnoj je fazi najnovija, šesta demografska strategija RH, dokument koji bi se uskoro mogao naći u javnoj raspravi. Kako neslužbeno doznajemo, u njoj kratkoročno neće biti propisana mjera prema kojoj bi roditelji primali naknadu u visini pune plaće i tijekom drugih šest mjeseci dopusta nakon rođenja djeteta, niti će biti propisana mjera besplatnih vrtića i jaslica, što su stručnjaci u radnoj skupini tražili.

Koje će mjere biti propisane i kako dokument izgleda, pokušali smo saznati u Središnjem državnom uredu za demografiju i mlade, kojem je na čelu državna tajnica Željka Josić, no na niz naših pitanja dobili smo samo šturi, općeniti odgovor u kojem se navode fraze o željenim pozitivnim demografskim trendovima bez navođenja načina na koje bi se takvi trendovi trebali ostvariti.

- Izrada Strategije demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. u završnoj je fazi. Trenutačno se provodi postupak prethodnog vrednovanja dokumenta nakon čega slijedi konačno usuglašavanje s radnom skupinom i koordinacijskim tijelom te upućivanje u postupak e-savjetovanja.

Jedan od ciljeva Strategije jest unaprijediti obiteljsku politiku i stvoriti uvjete za bolju kvalitetu života obitelji. Strategija je usmjerena na ključne ciljeve kojima se nastoje omogućiti pozitivni demografski trendovi te obuhvaća široko područje intervencije koje zahtijeva međuresornu suradnju svih tijela državne uprave, lokalne i županijske samouprave - odgovorili su.

Plenkovićevi prioriteti

Premijer Andrej Plenković, koji je krenuo s predizbornim aktivnostima, najavio je prošli mjesec da će se baviti trima temama budućnosti. Prva će biti energetika i klimatske promjene, druga je digitalna transformacija, a treća "najvažnija tema opstanka hrvatskog naroda - demografska revitalizacija".

Ovo će, podsjetimo, biti šesti dokument demografske politike, a svim dosadašnjima zajedničko je da niti jedan nije proveden.

Prvi je donesen 1996., pod vodstvom demografa Stjepana Šterca, a ostao je upamćen po mjeri plaćenog statusa roditelja-odgojitelja za obitelji s četvero i više djece koja - kao i niz drugih mjera: progresivno rastući dječji doplatak, povoljni krediti za mlade bračne parove, besplatni vrtići za višečlane obitelji - nikad nije stupila na snagu.

Sedam godina poslije SDP-ova Vlada donijela je obećavajuću Nacionalnu obiteljsku politiku, no nekoliko mjeseci kasnije došlo je do promjene vlasti, a dokument je spremljen u ladicu. Tijekom 2006. Sanaderova je Vlada donijela Nacionalnu populacijsku politiku: većina mjera ostala je samo na papiru, no dvije vrlo važne su provedene: naknada za prvih šest mjeseci rodiljnog dopusta izjednačena je s punom plaćom majke te je, uz dječji doplatak, uveden i pronatalitetni dodatak za treće i četvrto dijete od 500 kuna. I Milanovićeva je Vlada 2015. naručila svoj prijedlog Obiteljske politike, a taj prijedlog službeno nikad nije niti ugledao svjetlo dana jer je Vlada zaključila da je - preskup.

Strategija do 2033.

U izradu petog dokumenta krenula je bivša ministrica obitelji Nada Murganić 2018., i to nakon što je njezin pomoćnik, demograf Marin Strmota, podnio ostavku: on se, naime, kleo da nikakvog novog dokumenta neće biti dok se dotadašnji ne provedu. Murganić je okupila tim od desetak stručnjaka, koji su relativno brzo napravili strukturiranu strategiju sa 110 konkretnih mjera. No, Murganić je smijenjena prije nego što je dokument prihvaćen.

U novom Plenkovićevu mandatu osnovan je Središnji ured za demografiju, koji je odlučio doraditi dokument Nade Murganić. Zanimljivo je da se strategija u prvoj verziji zvala Strategija demografske revitalizacije do 2031. godine jer je trebala biti dovršena 2021. i odnositi se na sljedećih deset godina. No, već dvije godine ne uspijeva se završiti, pa je u međuvremenu preimenovana u Strategiju do 2033.