Deset pitanja za Zorana Vakulu: ‘Sačuvajte slaninu za saonice, uskoro će vam trebati!‘

1.Zorane, što kažu vaši prognostički izračuni, kako to da nas i ove godine, umjesto bijelog Božića, očekuju južina i gotovo proljetne temperature?

- Zatopljenje u ovo doba godine prilično je česta pojava za koju su meteorolozi odavno "okrivili" "Božićnu ciklonu".

2. Tko nam je to ukrao bijeli Božić, je li i to posljedica klimatskih poremećaja?

- Za razliku od brojnih drugih posljedica globalnog zatopljenja i klimatskih promjena, ne bih rekao da je nedostatak bijelog Božića u nizinama kontinentalne Hrvatske nešto neobično. Bijeli Božić popularan je i čest samo u pjesmama, ne i u stvarnosti.

3. Što pokazuju statistike, koliko često imamo snijega u ovo doba, za razliku od onoga kada su današnji 50-godišnjaci bili djeca?

- Prema analizi koju sam radio 2014. godine, može se zaključiti kako je učestalost bijelog Božića u nizinama unutrašnjosti "samo" između 20 i 25 posto, što znači da je u prosjeku jedva svaki četvrti Božić bijeli - u smislu postojanja snježnog pokrivača ili padanja snijega. Najnovija ovotjedna analiza stručnjaka DHMZ-a upućuje na sličan zaključak. Na sedam meteopostaja sjeverne Hrvatske od 1961. je snježni pokrivač deblji od jednog centimetra zabilježen "samo" između 15 i 30 posto.

4. Kakva nas zima očekuje, isplati li se čuvati slaninu za podmazivanje saonica za djecu?

- Kao i dosad, imat ćemo i toplijih i hladnijih razdoblja, ali srednja temperatura zraka za razdoblje od prosinca do veljače i ove bi godine najvjerojatnije mogla biti barem oko prosječne iz razdoblja od 1991. do 2020. Naravno, riječ je o vjerojatnosnoj prognozi. U stvarnosti se može dogoditi i nešto u prognozi malo vjerojatno. I to ne znači da ne treba čuvati slaninu za podmazivanje saonica. Prosječno topla, pa i toplija zima ne znači da neće biti snijega. Gotovo sigurno će ga biti, ali ne može se prognozirati je li riječ o količini koju neki priželjkuju ili od kakve strahuju.

5. Pitam vas to jer ste posljednjih godina objavili dvije slikovnice s meteorološkim temama i strip "Pretežno vedro". Je li strip nastao po pjesmi Saše Antića i Ante Casha ili obratno?

- Pjesma "Pretežno vedro", znana i kao "Vakula", nema veze sa slikovnicama i stripom. Ona je djelo spomenutog poznatog dvojca. No, moja je ideja prvi hrvatski strip na temu meteorologije - o anegdotama iz života meteorologa DHMZ-a i HRT-a. Nakon početnih "pasica" objavljenih na webu HRT-a Krešimir Biuk, poznati strip-majstor i moj kolega s HRT-a, još uvijek čeka nastavak teksta kako bi ga pretvorio u strip. Slikovnice su, pak, ostvarenje moje davne želje, koju sam napokon ostvario u suradnji s Nikom Titanikom.

6. Niz slikovnica "Vremenaste priče" otvorili ste "Vjetropirastom" koja klince poučava o strujanju zraka. Koliko ste u nju ugradili iskustava iz čitanja slikovnica Milana Sijerkovića i razgovora s njim?

- S legendom hrvatske meteorologije nikad nisam razgovarao o slikovnicama. Naravno, pročitao sam ih i sličnosti nije moguće izbjeći. No, i njegove i naše imaju specifičnosti.

7. Što djeca mogu naučiti iz slikovnice "Oblačasta"?

- Za razliku od "Vjetropiraste", koja djecu podučava vjetru, "Oblačastoj" je cilj djeci približiti oblake. Što su, kako nastaju, kakvi postoje... Prognoza se planira u posebnoj slikovnici.

8. Okušali ste se i u pjesničkoj zbirci "Rimovane meteoprognoze u doba koronaviroze". Imate li koju kratku rimovanu koja je djelotvorna za omikron, a ne mora se izvoditi uz gusle?

- Nakon više od godinu dana gotovo svakodnevnih prognoza u stihu i rimi, što je vjerojatno jedinstveno i u svijetu, "malo" sam s tim prestao. Valja imati mjeru. Stoga do omikrona nisam došao. Vjerujem da je mnogima dovoljno i ovih više od 500 "rimovanih" tekstova ne samo o prognozi.

9. Kao Zoran, kako doživljavate "zoranizme" predsjednika Milanovića, koliko utjecaja na njegove izjave imaju vremenski uvjeti poput južine?

- Davno je dokazano da južina može djelovati na naše razmišljanje i djelovanje. Ali, ne vjerujem da je ona kriva za predsjednikove izjave.

10. Što svatko od nas može sljedeće napraviti kako bi se spriječile klimatske promjene i (d)efekt staklenika?

- Smanjimo svoje negativno djelovanje na svijet koji nas okružuje: manje trošimo, posebice energente, reciklirajmo...

A da ja vas nešto pitam...

VAKULA: Kad tijekom hladnih dana boravite uz grijače na otvorenim dijelovima kafića, mislite li da i to djeluje na klimatske promjene...?

ŠIMIĆ: Čuo sam da je "zeleni" gradonačelnik Lyona Grégory Doucet zabranio te grijače, a naš je u Zagrebu uškopljenim adventskim ugođajem uspio postići gotovo isti efekt smanjenja emisija i doživljaja. Pitam se što su ti mudraci u stanju izmisliti na ljeto za klima-uređaje... Možda klimu koju pokreće bicikl.