DETALJI IZBORNE REFORME HDZ traži više mjesta za dijasporu, HNS: To nije dobra ideja

Prekrajanje izbornih jedinica ili drugačiji broj zastupnika koji se biraju u njima, više preferencijalnih glasova na parlamentarnim izborima i uvođenje jednog ili više preferencijalnih glasova na lokalnim izborima, ali i mogućnost povećanja broja zastupnika dijaspore - dio je izborne reforme koju priprema Vlada na čelu s ministrom uprave Lovrom Kuščevićem.

Hrvatski bi birači tako na iduće parlamentarne izbore trebali izaći s drugačije posloženim izbornim jedinicama, ili pak s drugačijim brojem zastupnika koji bi se birali po njima, kako bi se napokon ispunila ustavna obveza da glas birača u svakoj izbornoj jedinici ima približno istu vrijednost.

Odgovor na referendum

Također, ministru Kuščeviću prihvatljiva je i ideja o uvođenju tri preferencijalna glasa na listama za Hrvatski sabor s time da se protivi ukidanju praga od 10 posto osvojenih glasova koje sada mora ostvariti kandidat da bi preferencijalno ušao u parlament.

A za lokalne izbore, kaže Kuščević, uvest će se preferencijalno glasovanje, samo se ne zna još hoće li se omogućiti da u gradska i općinska vijeća, te županijske skupštine na taj način ulazi jedan ili više kandidata, ali sigurno je da bi i tu ostao prag od 10 posto. Tu je pak Kuščević sklon da se ovisno o veličini jedinice lokalne i regionalne samouprave odrediti i broj preferencijalnih glasova (od jedan do tri), ali i prag za prolazak (negdje više, negdje manje od 10 posto).

Odstupanja su u pojedinim jedinicama značajna, negdje čak 15 i više posto i sasvim sigurno ćemo do kraja mandata to riješiti, s time da se u izbornoj godini to ne smije raditi - kaže Kuščević.

Ići će se ili na prekrajanje jedinica ili na izmjenu broja zastupnika koji se biraju po njima, a Kuščević je skloniji da se ide na prekrajanje.

- Simulirat ćemo i jedan i drugi model koji ćemo predstaviti unutar stranke i našim koalicijskim partnerima, ali osobno mislim da ne bi bila dobra poruka da se u nekoj izbornoj jedinici bira 12, a u nekoj 16 zastupnika. Svaki glas jednako vrijedi, što je motiv za ove izmjene, a i broj “propalih” glasova bi se smanjio - kaže Kuščević.

Kada je pak riječ o preferencijalnom glasanju, HDZ, kaže ministar uprave, je poticao takav način izbora i poticat će, a stranka, dodaje, ima kvalitetne kandidate koji donose glasove listi.

- Skloni smo povećati broj preferencijalnih glasova za parlamentarne izbore, možda čak i do tri, ali nikako ne pristajemo da se smanji prag od 10 posto, jer bi to onemogućilo predstavnicima iz manjih sredina da budu zastupljeni u Saboru. Dakle, treba stranci ostaviti mogućnost da kreira listu kako bi se postigla ravnomjerna teritorijalna zastupljenost, ali i kako bi se mladim kadrovima dala prilika. Također, ukidanje praga bi dovelo i do prevelike estradizacije – kaže Kuščević.

Dopisno glasanje

Kuščević također kaže kako u HDZ-u nastoje i da se poveća broj zastupnika dijaspore te da im se omogući dopisno glasanje, jer smatra kako nisu dovoljno zastupljeni u Saboru s obzirom na njihov broj, a sad im je otežano glasanje u konzularnim uredima. Kada bi koalicijski partneri pristali na to, HDZ bi mogao u Saboru progurati tu inicijativu, ali im treba SDP za promjenu Ustava o dopisnom glasovanju dijaspore, na što sigurno ne bi pristali ako će se broj zastupnika povećavati.

No, kako sada stvari stoje, HNS ne bi povećavao broj zastupnika dijaspore, niti bi ih smanjivao, jer smatraju da je ovakav omjer manjinaca i zastupnika dijaspore dobar. Kažu kako o tome konkretno nisu razgovarali s HDZ-om.

- Kada dobijemo konkretan prijedlog, možemo raspravljati o prekrajanju izbornih jedinica, ali načelno nismo za to da se mijenja broj zastupnika dijaspore i manjina. Ovakav omjer je nama više nego prihvatljiv - kaže Milorad Batinić, predsjednik Kluba zastupnika HNS-a.

HNS-u je pak prihvatljivo preferencijalno glasanje, jer podsjećaju da su još prije tri-četiri godine dali prijedlog da se na lokalnim izborima omogući jedan preferencijalni glas.

- Tu nemamo nikakvih problema. Niti su nam problem tri preferencijalna glasa na parlamentarnim izborima, jer smo na zadnjima osvojili više od 130.000 takvih glasova - kaže Batinić.

Kada je pak riječ o prekrajanju izbornih jedinica, ili mijenjanju broja zastupnika po njima, Batinić kaže kako su u fazi dijaloga s partnerima u HDZ-u jer činjenica jest da su neke izborne jedinice nelogične.

Očuvanje županija

- Moj je osobni stav da izborna jedinica ne bi trebala prelaziti granicu županije. O tome ćemo morati raspravljati - kaže Batinić.

Kada je pak riječ o pragu za ulazak u Sabor, inicijativa Narod odlučuje traži da se prag smanji s pet na četiri posto, a to nije nešto što je realno, jer takvu ideju ne podržavaju ni HDZ, niti SDP, ni druge veće stranke. Kao ni ideju da se ograniči utjecaj manjinskih zastupnika u Saboru, da ne mogu glasati za Vladu i proračun, te smanji njihov broj za dva (kada bi se smanjio ukupan broj zastupnika za 30-ak).

Kuščevićevu namjeru da uredi izborno zakonodavstvo podržavaju i u SDP-u, pa tako bivši ministar uprave i predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Arsen Bauk kaže kako je sličnu reformu namjeravao provesti i dok je bio ministar, ali da tada nije bilo političke volje za tim ni u oporbi niti u Vladi.

- Svejedno je prekrajaju li se izborne jedinice ili broj zastupnika koji se bira po njima, ali mislim da je najbezbolniji način mijenjati broj zastupnika po njima jer bi to donijelo najmanje kontroverzi. I ja sam imao sličnu ideju, razmišljali smo o tome da se po svakoj izbornoj jedinici bira 12 zastupnika, a da 20 zastupnika bude raspoređeno kompenzacijskim glasovima - kaže Bauk. Dodaje da tu postoji problem jer se do samog dana izbora ne zna koliko ima birača po svakoj izbornoj jedinici zbog nacionalnih manjina, ali da se i to može riješiti.

- Najkorektnija bi bila raspodjela temeljem glasova na prošlim izborima i onda da se toliko svakoj izbornoj jedinici da mjesta. To znači da bi se po jedinicama biralo od 12 do 16 zastupnika, a ne bi bilo svugdje 14 – navodi Bauk.

SDP-ov bivši ministar uprave kaže da je njegova stranka i ranije podržala uvođenje tri preferencijalna glasa za parlamentarne izbore, što je tada bio prijedlog Mosta, ali uz prag od 10 posto.

- Taj prag se ionako odnosi na velike stranke, a ne na male, a mislim da treba ostaviti mogućnost strankama da nekim ljudima koji nisu bili afirmirani, da priliku - smatra Bauk. Skloniji je, kaže, jednom preferencijalnom glasu na lokalnim izborima, a ne tri.