EKSKLUZIVNO

DETALJI NACRTA NOVE DEMOGRAFSKE STRATEGIJE: 110 MJERA ZA ZAUSTAVLJANJE EGZODUSA I POVEĆANJE BROJA ROĐENIH Uvodi se puna plaća za cijeli porodiljni...

 
 CROPIX

Od sljedeće godine roditeljske naknade tijekom drugih šest mjeseci dopusta nakon rođenja djeteta trebale bi biti izjednačene s punom plaćom roditelja, a očevi bi trebali dobiti pravo na 10 slobodnih dana plaćenih u visini pune plaće koje mogu iskoristiti da, zajedno s majkom, budu kod kuće neposredno nakon rođenja djeteta.

Glavne su to mjere koje, kako neslužbeno doznajemo, donosi Nacionalna demografska strategija revitalizacije Republike Hrvatske, peti demografski strateški dokument koji radna skupina resornog Ministarstva demografije, sastavljena od 16 izabranih stručnjaka, izrađuje od ožujka prošle godine. Kako saznajemo, prva verzija dokumenata, koji sadrži čak 110 demografskih mjera, dovršena je još prije nekog vremena te su svi članovi radne skupine na nju dostavili svoje primjedbe i prijedloge. Temeljem njih, u Ministarstvu demografije sada se izrađuje finalni dokument, koji bi na proljeće trebao biti upućen u javnu raspravu.

Prva na popisu mjera je, kako doznajemo, delimitiranje roditeljskih naknada, koja bi trebala stupiti na snagu 2020. godine. Ta je mjera bila među glavnim HDZ-ovim predizbornim obećanjima, a resorna ministrica Nada Murganić stalno je ponavljala da će je provesti do kraja mandata.

Visoka cijena mjera

- U prvom je koraku, prije dvije godine, naknada za drugih šest mjeseci povećana s tadašnjih oko 2600 na oko 4000 kuna, a sljedeći je korak potpuno ukidanje limita ili postavljanje izuzetno visokog limita, poput, recimo, trostrukog iznosa prosječne plaće, što bi iznosilo gotovo 20.000 kuna. S obzirom na to da je sljedeća, 2020. godina izborna godina, predviđeno je da se počne primjenjivati te godine, a još će se vidjeti hoće li se primjenjivati od početka ili sredine godine - kaže naš sugovornik, jedan od članova radne skupine. Tako bi se i Hrvatska pridružila zemljama u regiji koje imaju punih 12 mjeseci dopusta iz naknadu u visini pune plaće.

Cijeli je dokument, kaže naš sugovornik, popis krasnih želja i odličnih mjera, za koje u prvoj verziji, koja im je dostavljena, još nije napravljen detaljni troškovnik.

- Sve to izvrsno izgleda, no koliko će sve skupa koštati - to još ne znamo - kaže. Samo delimitiranje naknada već je, kaže, ozbiljan trošak. Povećanje naknade s 2600 na 4000 kuna koštalo je oko 350 milijuna kuna na godišnjoj razini, a potpuno ukidanje limita moglo bi, prema nekim grubim procjenama, koštati još toliko.

Problematičan je i trošak druge mjere koju Vlada namjerava uvesti navodno već od sljedeće godine, a to je očev dopust.

Mjera je, kaže naš sugovornik, također vrlo visoko među prioritetima u Strategiji jer je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja EU koja uopće nema izrijekom propisan očev dopust. Susjedna Slovenija ga je, primjerice, uvela još 2003. godine, traje 30 dana, a naknada tijekom njegova korištenja iznosi 90 posto pune plaće oca.

Najduži dopust ima Finska, od čak 9 tjedana, uz naknadu od 70 posto pune plaće, u Portugalu otac može biti kod kuće 5 tjedana uz naknadu od 100 posto iznosa svoje plaće, a najveći broj država (Francuska, Irska, Danska, Poljska, Belgija...) imaju propisan očev dopust u trajanju od dva tjedna, uz naknadu u visini od 90 do 100 posto plaće.

- Pred donošenjem je Direktiva EU o ravnoteži privatnog i poslovnog života roditelja, koja propisuje minimum od 10 dana očevog dopusta, a čije se izglasavanje očekuje do ljeta. Hrvatska je ranije, u iznošenju stajališta na prijedlog Direktive, pravo na očev dopust smatrala ‘spornim’ jer zahtijeva dodatna sredstva u nacionalnom proračunu. No, sad je jasno da ćemo to pravo morati i mi uvesti, pa je odlučeno da ga se uvede ipak ranije nego što nas to pravila obvezuju - kaže naš sugovornik.

Hrvatska bi imala obvezu Direktivu uklopiti u nacionalno zakonodavstvo u naredne tri godine, no, kako saznajemo, u dijelu koji se tiče očevog dopusta učinit će to bitno ranije.

No, politika se odlučila doista za minimalni očev dopust od 10 dana - iako je mogla propisati i znatno duži dopust - a navodno su se lomila koplja između stručnjaka iz radne skupine i predstavnika Ministarstva o tome tko bi trebao platiti naknadu za očev dopust - država ili poslodavac. Prema dostupnim podacima, jedina od 32 analizirane europske države u kojima naknadu isplaćuje poslodavac je Norveška, u kojoj je pak uobičajeno da se očev dopust pokriva kolektivnim ugovorima te najčešće iznosi dva tjedna uz puni iznos plaće.

Radna skupina

- Bojim se da bi, kad bi kod nas prevladalo mišljenje da bi naknadu za očev dopust trebao pokrivati poslodavac, mjera u startu bila minirana, osobito od strane manjih poslodavaca, kojima bi to bio značajan trošak. Budući da je očev dopust pravo, a ne obaveza, vjerojatno bi dio poslodavaca pokušao utjecati na radnike da to pravo ne iskoriste - smatra naš sugovornik.

Radnu skupinu koja izrađuje Strategiju čine dr. Dragan Bagić s Filozofskog fakulteta, dr. Mario Bara i dr. Roko Mišetić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, dr. Ksenija Bašić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, dr. Nenad Pokos, dr. Ivo Turk, dr. Andreja Brajša Žganec i dr. Dražen Živić s Instituta “Ivo Pilar”, dr. Ivana Dobrotić i dr. Teo Matković s Pravnog fakulteta, dr. Josip Faričić i dr. Snježana Mrđen sa Sveučilišta u Zadru, dr. Rebeka Mesarić Žabčić i dr. Anđelko Milardović s Instituta za migracije, dr. Robert Skenderović s Hrvatskog instituta za povijest i dr. Andreja Sršen s Hrvatskih studija.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
21. prosinac 2024 14:38