JUTARNJI OTKRIVA

DETALJI VELIKOG PLANA UŠTEDA: HEP ostaje bez milijardu, sva ostala poduzeća bez 600 milijuna kn

Milanović: Umjesto zaduživanja kod države ili banaka, javna poduzeća ubuduće će se morati financirati iz EU fondova
 Dragan Matic / CROPIX

Od nešto više od 2,7 milijardi kuna bruto dobiti koliko je 47 državnih tvrtki ostvarilo u prošloj godini, oko 1,6 milijardi kuna završit će u državnom proračunu. Od toga, samo bi HEP, kako neslužbeno doznajemo iz Vladinih krugova, trebao pridonijeti punjenju državne blagajne s oko milijardu kuna, dok bi se ostatak od oko 600 milijuna kuna, kako sada stvari stoje, namakao iz dobiti drugih poduzeća od strateškog i posebnog interesa za državu.

Radi se formula

No, koliko će točno koje javno poduzeću sudjelovati u punjenju proračuna, još se ne zna. Vlada će, naime, tijekom ovoga tjedna razraditi formulu povlačenja dobiti javnih poduzeća. Načelan je stav da se u proračun ne može povući cjelokupna dobit, već samo njen dio, pri čemu će trebati voditi računa o započetim i planiranim investicijskim projektima.

- Još treba razraditi model za svako trgovačko društvo u vlasništvu države. To ćemo učiniti narednih dana - kazao nam je jedan sugovornik iz Vladinih krugova.

- U načelu, u proračun bismo povukli oko polovine dobiti, ali to neće biti linearno jer ćemo voditi računa o započetim projektima. Onim tvrtkama s razrađenim projektima, poput Zračne luke Dubrovnik, manje će se uzeti, drugima možda i više - otkriva jedan visokopozicinirani član Vlade.

Većinski vlasnik

U međuvremenu, država je odlučila stegnuti remen i poduzećima kojima je većinski vlasnik. Prva bi žrtva u tome mogla biti državna jamstva. Naime, kako je na jučerašnjoj Vladinoj konferenciji o poslovanju, restrukturiranju i investicijama trgovačkih društava u državnom portfelju poručio Branko Grčić, potpredsjednik Vlade, Banski dvori državnim tvrtkama više neće davati ‘bjanko’ jamstva za zaduženje, već će ih ubuduće uvjetovati donošenjem trogodišnjeg plana restrukturiranja. Isto tako, umjesto zaduživanja kod poslovnih banaka ili kod države, javna poduzeća ubuduće će se, istaknuo je i premijer Zoran Milanović, morati znatno više okrenuti financiranju iz fondova EU.

Kliknite na sliku za uvećanje

Opća štednja

- Naš primarni interes u EU su fondovi - kazao je premijer šefovima javnih poduzeća koji su se okupili na konferenciji.

Iako je pred javnim poduzećima razdoblje nastavka restrukturiranja i štednje na svim razinama, Vlada od njih traži i da se posvete širenju na domaćem, ali i okolnim tržištima. To se posebno odnosi na HEP, od kojeg se očekuje da zakorači na tržišta zemalja u okruženju. Nadalje, od javnih se poduzeća očekuje da uvedu nove proizvode i usluge.

Natječaj za Pelješki most u kolovozu

- Sredinom ljeta, najvjerojatnije u kolovozu, Hrvatske ceste mogle bi raspisati natječaj za gradnju Pelješkog mosta - najavio je jučer ministar prometa, pomorstva i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić.

- Studija predizvodljivosti mora biti gotova do kraja svibnja. Nakon toga, uz reviziju samog projekta i reviziju studije utjecaja na okoliš, za koje vjerujemo da će biti gotove do sredine ljeta, više nema nikakvih prepreka da HC raspiše natječaj - rekao je novinarima Hajdaš Dončić.

Procijenjena ukupna vrijednost Pelješkoga mosta, koja uključuje i pristupne ceste, je oko 220 milijuna eura. Ipak, Hajdaš Dončić ističe kako će se konačna cijena utvrditi na natječaju, a očekuje i sufinanciranje iz fondova EU.

AGENCIJE I MINISTARSTVA KOJI KRŠE PRAVILA UNAJMLJIVANJA

Grčić vodi program štednje, a plaća najskuplji najam

Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI) plaća najveći iznos za najam uredskog prostora od svih agencija, i to čak 19,59 eura po metru četvornom.

To bi se, sudeći prema Vladinim najavama, u budućnosti trebalo promijeniti jer će se za sve agencije, zavode i fondove ograničiti godišnji trošak za najam poslovnih ureda na 11 eura po metru četvornom. Osim toga, kako je to predložilo povjerenstvo koje je radilo dubinsku analizu poslovanja i rashoda, a Vlada usvojila, više se ne bi smjelo dogoditi da agencije imaju više od 20 do 25 metara četvornih po zaposleniku. Ovim mjerama bi se na godišnjoj razini uštedjelo 11 milijuna kuna, a za to će se neke agencije morati ili preseliti ili smanjiiti cijenu najma.

Zanimljivo je i to da dva ministarstva plaćaju najam veći od 11 eura po metru četvornom. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, na čijem je čelu Branko Grčić koji je i zadužen za ove mjere, od PBZ-a unajmljuje prostor i ugovor su potpisali na pet godina. Prve dvije godine najam ih stoji 12,37 eura s PDV-om po metru četvornom, a ostale tri će plaćati čak 14,37 eura. I Ministarstvo pravosuđa Orsata Miljenića potpisalo je ugovor o najmu s Aspera nekretninama i to na 10 godina. Prve dvije godine plaćaju 10 eura po metru četvornom, ali ostalih osam će plaćati 12,81 euro po metru četvornom.

Prema rezultatima povjerenstva, od 181 agencije, zavoda, centra, instituta i lučkih uprava, više od polovice plaća nekakav najam. Prošle su godine platili 92 milijuna kuna za tu stavku.

Taj je iznos ipak nešto smanjen s obzirom na početak mandata ove Vlade i to za 21,6 milijuna kuna. Tada su sve državne ustanove koristile 1,7 milijuna metara četvornih prostora, a od toga je 125 tisuća metara četvornih bilo u najmu. U 2014., kako piše u izvještaju povjerenstva, 18 ustanova plaćalo je najam više od 11 eura po metru četvornom. Uz već spomenuti CEI koji je rekorder po rastrošnosti, tu su još i Hrvatski muzej naivne umjetnosti, primjerice, koji plaća čak 18,34 eura po metru četvornom te HAKOM koji plaća 18,31 euro po metru četvornom. Ono što je posebno problematično jest činjenica da čak 107 od 181 ustanove ima više od 25 metara četvornih po zaposleniku. Najviše je onih, i to 38, koji imaju od 30 do 50 metara četvornih, a čak 12 ustanova ima na raspolaganju raskošnih više od 200 metara četvornih po zaposleniku. Jedna pak agencija ima više od 2000 metara četvornih po zaposlenom, a jedna više od 1000.

- To znači da pravne osobe koje koriste prekomjerni prostor mogu dijeliti prostor s još nekom pravnom osobom, pogotovo u slučaju kada plaćaju visoku cijenu najma po metru četvornom - zaključak je povjerenstva.

Osim ovih mjera, u ovoj i idućoj godini bi se trebalo spojiti desetak agencija. (Goran Penić)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 00:28