ROBERT KOPAL

Digitalni policajac u prijetnjama digitalnog okruženja

Radi prevencije radikalizacije preko interneta, osobito društvenih mreža, Ministarstvo unutarnjih poslova implementiralo je brojne platforme i rješenja uspostavljena na razini EU
 Tomislav Kristo / HANZA MEDIA

Visoka policijska škola u suradnji s Agencijom za komercijalnu djelatnost i Zakladom policijske solidarnosti u studenome organizira konferenciju “Big Data in Law Enforcement: from Reactive to Proactive”. Jutarnji list je medijski pokrovitelj te konferencije, prve takve u Hrvatskoj koja će pokušati dati odgovore na pitanja kako se učinkovito boriti protiv “digitalnog kriminala”. Državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Robert Kopal objašnjava koji su ciljevi konferencije i koji su izazovi u borbi protv digitalnog terorizma.

Koji su ciljevi konferencije “Big Data in Law Enforcement: from Reactive to Proactive”?

- S jedne strane želimo biti učinkovitiji u suzbijanju “digitalnog kriminala”, a s druge učinkovitiji u obavljanju policijskih poslova u digitalno doba. Tako i teme konferencije adresiraju oba pogleda. Prvog dana konferencije bit će svečano otvorenje i znanstveni program sa 12 predavanja vrhunskih stručnjaka. Drugi dan bit će posvećen stručnom programu, s fokusom na predstavljanje dostupnih komercijalnih alata i programskih rješenja namijenjenih policijskim istražiteljima i drugim tijelima za provedbu zakona. Konferencija je namijenjena svim sastavnicama sigurnosnog sustava RH, ali i akademskoj zajednici te IT i drugim tvrtkama. Moglo bi se reći da je ona na tragu triple helix koncepta.

Na koji se način velika količina podataka analizira kako bi se koristila u prevenciji kriminala?

- U posljednjih nekoliko godina veliki skupovi podataka (Big Data) sve su dostupniji i kao takvi nalaze primjenu u velikom broju industrija. Danas postoje brojne primjene prikupljanja i obrade velikih skupova podataka u području provedbe zakona koje mogu unaprijediti, čak i zamijeniti, dosadašnje metode. Tako je moguće predvidjeti i prevenirati kriminal, potencijalno opasna društvena ponašanja, u ranoj fazi detektirati terorističke prijetnje i dr. Na temelju velikih skupova podataka i geografskog informacijskog sustava moguće je locirati područja, grupe, ljude koji zahtijevaju posebnu pozornost, daljnja istraživanja ili pojačanu prisutnost na određenom području. U tom smislu MUP svakako želi postati proaktivniji te razvija, unapređuje i promovira znanja i vještine koji će tom cilju pridonijeti, poglavito u svjetlu nove Strategije nacionalne sigurnosti i budućeg Zakona o sustavu domovinske sigurnosti.

Možete li navesti primjer na koji se način identificiraju potencijalni teroristi na temelju softverske analize?

- Analiza socijalnih mreža postaje sve značajnija metodologija u sigurnosno-obavještajnim strukturama koje se bave otkrivanjem i suzbijanjem djelovanja tzv. tamnih mreža (dark networks) koje čine pripadnici terorističkih organizacija, i ne samo tih organizacija. Pritom se pri analizi ne misli primarno na analizu Facebooka, Twittera, LinkedIna i drugih “društvenih” mreža, već na analizu raznih vrsta mreža.

Analiza socijalnih mreža skup je analitičkih metoda kojima se prikazuje i mjeri povezanost i tijek npr. transakcije, utjecaja, informacije, robe ili nečega drugog između osoba, grupa, organizacija i drugih entiteta. Analiza socijalnih mreža pomaže u otkrivanju skrivenih povezanosti i stupnjeva utjecaja među čvorovima (entitetima) te je i najkompleksnija razina mrežne analize od tri koje postoje.

Koji su ključni problemi?

- Tri su ključna problema analize tamnih mreža. Moguće ih je “preslikati” na mrežu koju čine članovi terorističkih skupina: nepotpunost - neminovna je činjenica da istražitelji nemaju ili ne mogu otkriti sve čvorove i veze koji nedostaju u određenom trenutku, neodređene granice - poteškoće u odlučivanju koga uključiti, a koga ne uključiti u mrežu, te dinamičnost - ove mreže nisu statične, već se stalno mijenjaju. Nije dovoljno utvrditi samo povezanost dvaju entiteta, nego treba utvrditi i postojanje slabih, tj. jakih veza, ovisno o vremenu i zadatku.

Može li u ovom trenutku MUP nadzirati društvene mreže, analizirati dobivene podatke i locirati rizične grupe?

- Referirat ću se na terorizam. Posljednjih godina upravo je internet postao najvažnije okruženje i najučestalija metoda radikalizacije. U cilju prevencije radikalizacije preko interneta, osobito društvenih mreža, kao i zlouporabe virtualnog prostora u svrhu terorizma, Ministarstvo unutarnjih poslova je implementiralo brojne platforme i zajednička rješenja uspostavljena na razini EU. Naime, nakon što je u okviru Europola uspostavljen European Internet Referral Unit - EU IRU, u MUP-u je uspostavljena nacionalnu IRU kontakt točka putem koje se izvješćuje EU IRU o internet-sadržajima koji se mogu dovesti u vezu s terorizmom. Uspostavljen je i elektronički obrazac za prijavu svih internet-sadržaja u Hrvatskoj koji se mogu dovesti u vezu s terorizmom. Tako je svim građanima omogućeno brzo i anonimno prijavljivanje svih sadržaja na internetu povezanih s Hrvatskom, a koji se dovode u vezu s terorizmom.

Na koji se način danas borite protiv “digitalnog kriminala”? I koji su planovi za budućnost u smislu opremanja i obučavanja pripadnika MUP-a za borbu protiv te vrste kriminala?

- Izrada modela temeljenih na velikim skupovima podataka radi predviđanja i predikcije te slijedom toga i preskripcije zahtijeva napredna analitička znanja u smislu tehnologije, ali i prilagodbu poslovnih procesa i proizvoda kompleksnosti i novim zahtjevima koje nameće metodologija prediktivne analitike. U tom smislu mogli bismo govoriti o namjeri unaprjeđenja poslovnih procesa i doprinosu razvoju prediktivne analitike, primjerice korištenjem softverskih alata kao podrške projektnom menadžmentu, vizualizacijskih alata i alata koji služe kao potpora strukturiranim i problem-solving analitičkim tehnikama. MUP ima visokovrijedne ljudske resurse i oni su najveća snaga, no s ciljem ovladavanja suvremenim izazovima treba permanentno raditi na njihovoj edukaciji. Primarno svakako želimo unaprijediti kapacitete za učinkovitu borbu protiv terorizma, visokotehnološkog kriminaliteta, kriminalističko-obavještajnu analitiku, ali i ojačati postojeće sposobnosti u suzbijanju gospodarskog i organiziranog kriminaliteta digitalnim vještinama i tehnologijama.

Koje su karakteristike digitalnog policajca?

- Riječ je o osobi koja, uz poznavanje prijetnji koje donosi današnje digitalno okruženje u svim sferama života, pa tako i kriminalu, posjeduje određene digitalne i specijalističke vještine koje bi učinkovito primjenjivala u identificiranju, sprječavanju i rješavanju slučajeva povezanih uz cyber kriminal. Riječ je i o osobi koja tu visoku razinu tehničkih znanja učinkovito povezuje s ugrozama u digitalnom svijetu. Usto, takav je profesionalac upoznat općenito sa sigurnosnim praksama, politikom i pravilima. Od seta tehničkih vještina, uz temeljnu digitalnu pismenost, riječ je o osobi koja je dobro upoznata s tehnologijom i platformom na razini klijentskih i serverskih operativnih sustava, kao i mrežne infrastrukture.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. studeni 2024 16:19