VELIKI INTERVJU

Đikić: ‘Cjepivo prvo mora biti neštetno, a tek onda djelotvorno. Ja radim na alternativi‘

Direktor Instituta za biokemiju na Goetheovu Sveučilištu u Frankfurtu o koronavirusu

Piše:

Dijana Turić

Objavljeno: 11. kolovoz 2020. 15:33

Hrvatski znanstvenik prof. dr. Ivan Đikić, direktor Instituta za biokemiju na Goetheovu Sveučilištu u Frankfurtu, u Brelima ljetuje već 21 godinu pa smo s njim uspjeli porazgovarati o koronavirusu, cjepivu i lijekovima protiv korone, najavljenom drugom valu pandemije i najboljem načinu za suzbijanje širenja ovog virusa, piše Slobodna Dalmacija.

Poznato je da je Hrvatska rezervirala milijun i pol doza cjepiva protiv koronavirusa. Što se zapravo događa s cjepivom i hoće li uskoro biti isporučeno Hrvatskoj?

- Po pitanju narudžbe milijun i pol doza cjepiva protiv koronavirusa tu je riječ o uplaćivanju novca od strane Europske unije koja je unaprijed platila proizvodnju cjepiva koje još uvijek nije testirano do kraja. Ali samo je 700 milijuna eura uloženo da se cjepivo protiv koronavirusa napravi i počne proizvoditi i tu se radi o tome da ljudi žele imati cjepivo na vrijeme i to čim bude odobreno za upotrebu.

Međutim, sama proizvodnja cjepiva nekada može potrajati dva do tri mjeseca. Cjepiva protiv korone zapravo već ima i to u kliničkim ispitivanjima su čak 23 pa su dobre vijesti da imamo različite vrste cjepiva. Znanstvenici većinom rade na jednom antigenu, ali na različitim dijelovima tog antigena tako da se očekuje da ćemo najvjerojatnije imati tri, šest ili više cjepiva koja će se moći koristiti i na taj način će se osigurati da cjepivo bude djelotvornije u različitim populacijama.

Istina, dovoljno je jedno cjepivo, ali ako to jedno ne djeluje, onda se može cijepiti s drugim cjepivom. Realno, cjepivo bi se na tržištu moglo naći početkom sljedeće godine, ali prvo je potrebno napraviti sva ta testiranja koja moraju biti neštetna jer cjepivo prvo mora biti neštetno, a tek onda djelotvorno.

Na čemu onda sada Vi radite?

- Ja ne radim na cjepivu, nego na alternativi cjepiva, a to su lijekovi. Moramo biti svjesni da cjepivo možda i neće biti tako efikasno da će nas moći zaštititi od koronavirusa. Da bismo napravili drugu liniju obrane, istražujemo na koji način možemo stvoriti lijekove koji će biti specifični za koronavirus 2.

Zadnje smo otkrili virusne enzime koji su slabe točke virusa jer kad ih blokirate, virus se više ne može dijeliti i na taj način možemo u budućnosti stvoriti lijek koji će biti specifičan u borbi protiv koronavirusa. To nije važno samo sada ili za budućnost, već će biti važno i za stvaranje mogućih lijekova koji će biti prilagođeni koronavirusu 3 koji će se najvjerojatnije i pojaviti jer se koronavirusi pojavljuju u razmacima od pet do 10 godina.

Kome će lijekovi biti namijenjeni?

- Lijekovi će se u obliku tableta davati ljudima koji su se zarazili. Znači, mi bismo pokušali napraviti nešto kao klasični lijek koji se može davati u ranijim fazama zaraze i najvjerojatnije će se davati bolesnicima koji leže u bolnici, naravno da im se smanje simptomi i da se virus dalje ne širi i na taj način imate pravu borbu protiv virusa.

Za primjer bih naveo AIDS za koji su se mnogi trudili napraviti cjepiva što je trajalo 20 godina i nisu uspjeli. Međutim, napravili su lijekove koji su ciljano djelovali na enzime AIDS-a i sada kombinacijom tih lijekova imate apsolutnu kontrolu nad AIDS-om.

Drugi primjer je hepatitis C za koji nisu pomogla cjepiva nego lijekovi koji su se davali protiv enzima tog specifičnog virusa i to opet u kombinaciji. Ja predviđam da ćemo iza koronavirusa, uz veliki entuzijazam znanstvenika, stvarno napraviti dobre lijekove pa makar to bilo i unutar dvije godine, a takvi lijekovi će biti vrijedni za budućnost.

Ako cjepivo protiv koronavirusa još nije na tržištu, na koji način ozdrave ljudi zaraženi koronom?

- Najveći broj ljudi zaražen koronavirusom ozdravi sam od sebe, odnosno 60 do 70 posto ljudi kojima je imunološki sustav dovoljno snažan, jednostavno izbaci taj virus iz tijela i najveći znak zdravlja je pojava velikog titra antitijela protiv koronavirusa na temelju čega znamo da je čovjek ozdravio. Međutim, ostalih 20 do 30 posto ljudi imaju simptome korone i bore se za život i sada je pitanje zašto je toliki manji postotak ljudi smrtonosno ugrožen?

I jedan dio odgovora koji je objavljen u našem znanstvenom radu je da borba organizma protiv koronavirusa najviše ovisi o antivirusnom odgovoru koji imaju zdravi ljudi, dok stariji ljudi i rizične skupine imaju smanjen taj antivirusni odgovor i onda dolazi do oštećenja tkiva.

Važno je spomenuti i da kod koronavirusa još uvijek nismo spoznali koliko je on sistemska bolest, dakle nije samo respiratorna bolest, nego zahvaća i mozak, bubrege, koštanu srž i gotovo sve organe u koje ulazi na različite načine. Nedovoljno su istražene posljedice koje virus ostavlja na svim organima, a jedan od upozoravajućih znakova je da virus ima preferencu da ulazi i uništava endokrine stanice koje se nalaze unutar krvnih žila.

Naime, virus se preko endokrinih stanica širi po cijelom organizmu. I sada, primjerice, u mozgu se vrlo često pojavljuju simptomi koji su posljedica neuroinflamacija pa imate napadaje i različite senzacije kao i užasne glavobolje i to ne zato što je virus zahvatio moždane stanice, već je ušao u krvotok i prešao oko živčanih stanica i tu se krije opasnost i zato se čovjek ne može igrati s koronavirusom.

Na koji način se, izuzev cjepivom i lijekovima, najbolje možemo obraniti od koronavirusa?

- Treba naglasiti da ne smijemo biti uplašeni, niti o koronavirusu smijemo misliti da je to najstrašnije što nam se događa. Početkom ožujka ništa nismo znali o koronavirusu niti smo imali dijagnostičke predstave, a danas već imamo tri odobrena lijeka koja se koriste u bolnicama i zato je manja smrtnost ljudi, a osim toga imamo puno bolje liječničke timove i puno bolje liječenje.

Dakle, danas je sve puno bolje i jedino što bismo trebali shvatiti je da se mi kao društvo možemo uspješno boriti protiv koronavirusa i limitirati njegov utjecaj na najugroženije grupe i živjeti relativno normalno, samo ako se pridržavamo bazičnih mjera, a to je održavanje socijalne distance u zatvorenim prostorima u kojima moramo nositi zaštitne maske.

Na otvorenome ne postoji velika opasnost od zaraze, ali stalno trebamo obrazovati građane, a ne da nam se uvode neke zabrane. Ako bismo se svi pridržavali propisanih epidemioloških mjera, onda bismo došli jako blizu onoga što je uspjela Azija koja je preko obrazovanja svojih građana došla do toga da smrtnost i zaraženost obuhvaća oko 11 posto cjelokupne populacije.

U ožujku se pojavio prvi val koronavirusa. Jesmo li i dalje u njemu ili smo već prešli u drugi val? Ima li u Hrvatskoj puno više zaraženih nego što pokazuju brojke?

- Mi smo direktno u prvoj pandemiji i u cijelom svijetu se dnevno zarazi skoro 300 tisuća ljudi. U Hrvatskoj su kolege znanstvenici napravili serološke testove nakon što smo izradili genetske testove, a koji su pokazali da je značajno veći broj ljudi koji su imali kontakt s virusom jer su stvorili protutijela i to je u prosjeku od 1 do 2 posto populacije, što je od 40 do 80 tisuća ljudi, i to je bilo u lipnju kada je broj zaraženih u Hrvatskoj bio 3000.

Naša filozofija je bila: ''Idemo loviti samo one koji imaju simptome i njihove kontakte jer na taj način blokiramo širenje u tim malim žarištima''. Čim smo otvorili granice sa BiH i Srbijom, povećao se broj zaraženih i to najviše govori da je virus oko nas i da se širi, makar je sada ljeto.

Istina, ljeti se virus slabije širi, ima manji titraj i koncentraciju i ljudi su većinom na otvorenome. Međutim, na jesen će djeca morati ići u škole, zatvoreni prostori će nam biti dio svakodnevnog života, a u to vrijeme imate druge respiratorne bolesti, od prehlade do gripe.

Prema tome, realno je da je broj virusnih zaraza koji se pojavljuje kod nas, značajno viši nego što imamo na testiranjima i to je jedna od velikih opasnosti ovog virusa jer ako se društvo opusti i ne shvati da se događa širenje i ako ne radimo testiranja i ne provodimo epidemiološke mjere, onda se događa da se u dva tjedna virus više ne može iskontrolirati kao što je bilo u talijanskom Bergamu ili kao što se sada događa u Americi u kojoj je 160 tisuća mrtvih i 4,6 milijuna zaraženih što je više od jedne Hrvatske.

Kada možemo očekivati drugi val korone?

- Prema svjetskim predviđanjima, drugi val se može pojaviti krajem godine ili početkom sljedeće godine, a drugi val znači da ovaj prvi val mora prestati, a on još ne prestaje i onda se može dogoditi da mi direktno iz ljeta prijeđemo u jesen i da u Hrvatskoj i Europi imamo još prvi val, a u Americi drugi. Ali svi smo mi jedno globalno selo i slijedi nam borba u kojoj ćemo se morati zajedničkim mjerama i svjetskim naporima, cjepivima i lijekovima izboriti protiv korone.

Organizam će se istovremeno izboriti i protiv gripe i korone

Kakva su Vaša predviđanja za jesen? Što će se dogoditi u slučaju ako čovjek dobije i gripu i koronavirus?

- Sada još uvijek imamo dijelove tog prvog vala koronavirusa, a očekivanja su takva da se jako dobro moramo pripremiti za jesen. I kako bismo na jesen mogli odraditi jake epidemiološke mjere, moramo imati puno više testiranja i liječnika obiteljske medicine koji će biti sposobni dijagnosticirati vrlo brzo ima li netko bakterijsku upalu ili prehladu ili koronavirus.

To se može raditi brzim testovima jer bi čovjek unutar par sati morao imati test koji pokazuje je li ili nije Covid pozitivan. Po pitanju zaraze koronom i gripom istovremeno, e o tome još ništa ne znamo jer utjecaj među te dvije bolesti moramo znanstveno evaluirati.

Međutim, najveći problem će biti kod dijagnosticiranja gripe i Covida jer će osoba imati iste simptome, ali ne bismo time trebali plašiti ljude, a ja mislim da će se organizam boriti protiv obadvije bolesti na svoj način.

Jedna od bakterija koja prijeti na jesen, posebno u školama koje su dijelom bile zatvorene i nekorištene, je legionela koja se množi u amebama koje obično ostaju u vodi koja je stacionarna, a koje ulaze u pluća i uzrokuju pneumoniju.

Ukoliko čovjek oboli od pneumonije uzrokovane legionelom i pneumonije od korone, tada postoji velika opasnost jer se u isto vrijeme uništava isti organ i tada može doći do negativnog učinka koji dovodi do opasnosti.

Što se tiče jeseni, ljudima stvarno treba poslati umirujuće poruke jer nigdje više nema potrebe za lockdownom kakav je bio pa makar se virus pojavio i u većem broju.

Pravilnim ponašanjem, nošenjem maski i održavanjem socijalne distance, imamo identične mjere kakve smo imali u ožujku i na to trebamo pripremiti ljude kako bi participirali u što većem broju.

I sada usred ljeta vidim da ljudi u Dalmaciji po najvećim vrućinama u zatvorenim prostorima nose maske i svi se pridržavaju propisanih mjera.

Onkološki pacijenti su pomaknuti na stranu

Za vrijeme pandemije koronavirusa kao da se zaboravilo na onkološke bolesnike pa nas zanima umire li više ljudi od korone ili od tumora?

- Jedna od velikih negativnosti korone je da je potpuno okupirala zdravstveni sustav i da su svi drugi problemi, posebni onkološki pacijenti koji su iznimno ugroženi, te ljudi koji boluju od kroničnih bolesti kao što su dijabetes i hipertenzija, svi na jedan ili drugi način pomaknuti na stranu i to dijelom jer takve osobe nisu htjele ići u bolnicu i dijelom jer im zdravstveni sustav nije mogao pružiti potrebnu njegu.

I to se treba promijeniti jer takvi pacijenti moraju dolaziti sigurni u bolnice kako bi dobili potrebne lijekove i primili svoje terapije i njihovo stanje je izrazito opasno pa se može dogoditi da im se pogoršaju simptomi ako ne budu išli na svoje terapije.

Moramo se fokusirati i na druge bolesti u istom trenu kao i na Covid koji je akutna bolest, ali nije puno opasnija nego što su bolesti tumora.

Potpuno drugačija zima

Čeka li nas gadna zima?

- Mislim da će zima biti potpuno drugačija od zima na kakve smo navikli pa će se poslovi balansirati između ureda i rada od kuće, a nadam se da će škole biti otvorene i da će djeca moći ići u svoje škole i da će imati pravilne protokole i sigurnu sredinu, a i učenje koje im je neophodno. Protiv korone se najbolje boriti znanjem.

Počeo sam boćati sa Zvonkom Filipovićem i Nikom Kovačem

Kako provodite vrijeme u Brelima?

- Supruga Inga i ja Brelima smo vjerni već 21 godinu i to uvijek kod Vanje Barać s čijom obitelji smo postali veliki prijatelji i dio obitelji i kod nje se osjećamo kao doma. Kada dolazimo u Brela i djeca s Vruje vide more, prvo što kažu je: ''Sad ćemo kod tete Vanje na štrudle od višanja''.

Gdje god smo djeci nudili da idemo, u Grčku, Italiju, Indoneziju, uvijek su rekla da neće ići tamo, već u Brela. Impresionirani smo obitelji Barać, teniskim trenerom Jasminom Likićem koji je djecu naučio kako se voli sport i kako se u njemu uživa.

Tu imamo par prijatelja, obitelj Filipović-Zvonko i Ivanka i s njima se uvijek družimo pa smo tako prošlog tjedna bili na boćanju u Brelima. Još lani sam počeo boćati sa Zvonkom Filipovićem i Nikom Kovačem i to sam tada bio amater. Ali ove godine sam vidio da moram još učiti, a divno je jer u boćanju ima puno humora, druženja s ljudima i prikupljam jako puno novih informacija.

Inače, na ljetovanju svakog jutra otrčim svoju turu, a tijekom dana se okupam u moru i onda radim tako da je moj odmor mješavina odmora i kreativnog znanstvenog rada.

U Brelima koja su svake godine sve ljepša i ljepša, više sam opušten i na plaži i dok plivam jer tada dobijem puno kreativnih ideja za razliku kada sam na poslu.

Ovdje punimo baterije i najveće bogatstvo na svijetu je vrijeme koje provedete sa svojom obitelji. Uvijek me pitaju zašto nikada nismo u Brelima kupili neku nekretninu, ali ja to ne želim jer sam slobodnog duha i ne želim biti vezan za nekretnine, već za ljude i ambijent.

Često odem do Splita posjetiti kolege s Medicinskog fakulteta s kojima zaigram nogomet, a i član sam ekipe ''Splitski likari''. Sve su to fenomenalni liječnici iz KBC-a Split i generacije od 30 do 60 godina.

Vezane vijesti