KORONAKRIZA

Đikić opet spominje 1500 mrtvih do kraja mjeseca, nastavio je svoju prepirku s Capakom

Ugledni znanstvenik pozvao je Vladu da uvede konkretnije i odlučnije mjere u borbi protiv virusa
Ivan Đikić i ilustracija testiranja na koronavirus
 Boris Kovacev/Joško Supić/Cropix

Znanstvenik Ivan Đikić pozvao je putem programa Radio Sljemena Vladu na konkretnije i odlučnije mjere u borbi protiv koronavirusa.

Kako kaže, prema njegovim izračunima i predviđanjima, do kraja mjeseca mogli bismo imati 1500 umrlih od koronavirusa, a velik dio odgovornosti leži i na nama, zaključio je Đikić.

- Pozitivno i optimistično jest da, ako se budemo ponašali u skladu s mjerama održavanja distance i nošenja maski i ako se pridržavamo preventivnih mjera, do proljeća ćemo preko cjepiva doći do veće ili kompletne kontrole širenja ovog virusa te ćemo se sljedeće godine vraćati u normalan život, najvjerojatnije do kraja 2021. U 2022. ući ćemo sa snažnijim, optimističnijim i hrabrijim pristupom, rekao je.

Komentirao je svojevrsnu raspravu koja se vodi između njega i ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslava Capaka kojemu je poslao i pismo.

- Prije svega to nije rasprava između dvije osobe. Ja sam napisao jedno ozbiljno pismo upozorenja onima koji odlučuju. Reagirao sam samo na izjavu kolege Capaka koji je rekao kako su brojke koje sam izračunao na temelju svih podataka koje imam trenutačno pretjerane. Ja sam ga samo zamolio da i on objavi službene podatke stožera i Vlade, kakve su predikcije - ako imamo ovakve mjere, što će se dogoditi s brojem hospitaliziranih i brojem umrlih do kaja studenog u Hrvatskoj? To je jako važno jer nam ti brojevi značajno rastu. To je jako alarmantno i vjerujem da je ono što sam računao bilo vrlo konzervativno. Napravio sam (procjenu, op.a.) da će u prosjeku biti 32 umrla u Hrvatskoj u studenom. Ti brojevi mogu rasti još više, komentirao je.

Komentirao je i izjavu da je Hrvatska preuzela sovjevrsnu palicu od Švedske u pristupu borbi protiv koronavirusa. Na pitanje misli li da je način na koji se Hrvatska bori trenutno dobar i, ako su brojevi koje on trenutno predviđa točni - kako bi se trebala boriti, je li lockdown rješenje, odgovara:

- Mi smo u proljeće po statistici bili među najboljim zemljama, imali smo vrlo mali broj i oboljelih i umrlih. Točno znamo što smo radili, imali smo pravilne mjere u pravo vrijeme. Tijekom ljeta došlo je do političke odluke i mi se nismo pripremili za jesen. Sada lutamo u mjerama i dosta loše komuniciramo, rekao je dodavši da javnost ne zna hoće li biti policijski sat, kompletni lockdown, hoće li hrvatsko gospodarstvo stradati.

Podsjetimo, hrvatski premijer Andrej Plenković danima prilično jasno govori da ni lockdown ni policijski sat ne dolaze u obzir.

- To su sve političke izjave. Ono što ja kao znanstevnik pratim su jedino brojevi. Brojevi koji trenutno ukazuju da smo s mjerama momentalno daleko iza širenja ovog virusa, zaključio je Đikić.

Virus se širi brzo, a naša kapaciteti tetsiranja nisu dovoljni, istaknuo je.

- Zato su nam i podaci o novozaraženima stalno oko dvije, tri tisuće. Ne možete imati porast radi toga što nemate dovoljno kapaciteta, pojasnio je.

Rekao je i da se moramo ugledati na zemlje koje su uspješnije u borbi protiv koronavirusa.

U Hrvatskoj u jesen imamo 530 posto ili 5,3 puta veći broj umrlih nego u isto vrijeme u proljeće. To je za svaku ozbiljnu vladu izraziti alarm, rekao je dodavši da ćemo se protiv toga boriti uvodeći pravilne mjere.

- Treba zatvoriti barove, noćne klubove, restorane, i sportske objekte koji nisu neophodni, znači gdje god možemo spriječiti susret ljudi u većim grupama, rekao je, dodavši da tim gospodarstvenim granama treba dati obeštećenje u ekonomskom iznosu od 70-80 posto njihovog prometa prošle godine. Tako ljudi koji rade u tim gospodarstvenim granama neće stradati, pojasnio je.

Vlada, kaže, za to novaca ima i to Hrvatsku neće ekonomski uništiti, rekao je.

- Ako imamo novaca za blindirane automobile, za superavione koje kupujemo, vjerujte, u ovako ozbiljnoj krizi, gdje se radi o tome hoćemo li imati tisuće mrtvih ili ne, novac te vrste se može naći, dodao je.

Trebalo bi održavati školovanje i vitalne funkcije, ali istovremeno i više slati ljude da rade od kuće. Potrebno je, kaže, smanjiti broj ljudi u javnom prometu i apelirati na ljude kao i prije: držite distancu, ostanite doma.

- Kada smo to radili u proljeće, imali smo vrhunske rezultate, kazao je.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
02. prosinac 2024 03:29