TRAŽI SE NASLJEDNIK

DIPLOMATSKI KULOARI BRUJE: VESNA PUSIĆ GLAVNA TAJNICA UN-a? Čak petorica protukandidata dolazi iz bivše SFRJ

Većina zemalja Europske unije stala bi iza kandidata s objektivno najviše šansi, a preferirali bi državljana EU
 Dragan Matić/CROPIX

U europskim diplomatskim krugovima se doista već par mjeseci spominje i hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić kao moguća nasljednica glavnog tajnika UN-a Ban Ki-moona.

Geografska ravnoteža

Međutim, u ovom trenutku diplomati koje je Jutarnji list kontaktirao ne znaju kakve bi njene šanse da i dobije taj posao bile. Uostalom, nisu više ni sigurni da će se ispoštovati načelo geografske ravnoteže prema kojem bi novi formalni šef UN-a bio iz Istočne Europe. Nikad glavni tajnik nije bio iz tog dijela svijeta gdje danas postoji desetak država više nego prije 25 godina.

- Prije izbijanja krize u Ukrajini nije bilo sporno i svi smo bili sigurni da će budući glavni tajnik biti iz Istočne Europe. Međutim, ruska agresija u Ukrajini je taj izbor ugrozila. Sada smo u situaciji da kandidat koji želi imati bilo kakve šanse ne smije biti ni previše proruski niti previše antiruski orijentiran, jer s jedne strane Rusija, a s druge SAD, Velika Britanija i Francuska, imaju pravo veta za bilo kojeg kandidata - kaže nam jedan visoki diplomat EU.

On očekuje da bi većina država Unije stala iza onog kandidata koji bi objektivno imao najviše šansi, a naravno da bi preferirali nekoga tko je državljanin EU. Diplomati EU su primijetili da samo iz prostora bivše Jugoslavije ima gotovo deset potencijalnih kandidata. Vesna Pusić bi imala prednost kao žena, jer su na toj funkciji bili samo muškarci.

-Nikad nismo imali ženu na čelu Europske komisije, a žene su u velikoj manjini i u ovoj novoj Komisiji - priznaje jedan EU diplomat i potvrđuje da bi spolna pripadnost potpredsjednici hrvatske Vlade bila prednost.

Inače bi najveći favorit s prostora bivše Jugoslavije, smatraju diplomati koje smo kontaktirali, bio bivši predsjednik Slovenije Danilo Türk, koji ima i iskustvo iz UN-a. Drugi potencijalni kandidati iz bivše Jugoslavije su i bivši predsjednik Srbije Boris Tadić i bivši ministar vanjskih poslova te države Vuk Jeremić, koji je uspio biti i predsjednik Opće skupštine UN-a.

Veto za Jeremića

No, za Jeremića nitko ne vjeruje da bi imao šanse, jer bi ga Velika Britanija i SAD vjerojatno odbile, tako da njegova kandidatura ne bi nikad ni došla na glasanje u Općoj skupštini UN-a. Iako se ne spominju kao kandidati s nekim velikim šansama, u diplomatskim krugovima govore i o sadašnjem šefu crnogorske diplomacije Igora Lukšića te nekadašnjem ministru vanjskih poslova Makedonije Srđana Kerima, koji je isto tako godinu dana bio predsjednik Opće skupštine UN-a.

Ipak, najveće šanse, kažu EU diplomati, ima Irina Bokova iz Bugarske, glavna tajnica UNESCO-a, koja osim što dobro poznaje sustav UN-a govori i engleski, ruski i francuski. A iz istočne Europe se spominje i Miroslav Lajčak, minisar vanjskih poslova Slovačke poznat kao visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH te kao upravni direktor u službi za vanjsku politiku u EU. On je dio svog školovanja stekao u Moskvi. Iz Slovačke je kandidat i bivši ministar Jan Kubiš, kao i donedavni povjerenik Štefan Füle iz Češke. Ako se ne bi inzistiralo da kandidat bude iz istočne Europe, onda bi bivša predsjednica vlade Novog Zelenda Helen Clark bila favorit.

IZBORNA PROCEDURA

- glavni tajnik Ujedinjenih naroda bira se na prijedlog Vijeća sigurnosti, pri čemu mora imati većinu glasova tog tijela

- pritom nijedna od pet stalnih članica - SAD, Rusija, Kina, Velika Britanija i Francuska - ne smije biti protiv, a u VS-u su trenutačno još i Čad, Čile, Jordan, Litva, Nigerija, Angola, Malezija, Novi Zeland, Španjolska i Venezuela

- potom izbor ide na Opću skupštinu UN-a, gdje treba dobiti glasove većine država članica koje sudjeluju na tom glasanju. Opću skupštinu sačinjavaju 193 države

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 16:30