U ponedjeljak, 19. siječnja, predstavnici Europske komisije dolaze u Državni ured za upravljanje državnom imovinom na novu rundu pregovora. Ovaj put na dnevnom je redu jedna od važnijih točaka - postavljanje i imenovanje uprava i nadzornih odbora u tvrtkama iz državnog portfelja. Hrvatska strana, kako tvrde, inzistira na razdvajanju procedura za nadzorne odbore od procedura za biranje uprava.
Tri verzije
Nadzornici bi se, po tumačenju za koje se zalažu u Državnom uredu, imenovali i na taj način predstavljali vlasnika, dok bi za uprave izbor išao ili preko natječaja ili preko headhunting agencija, kako je to sad predviđeno Planom upravljanja državnom imovinom za iduću godinu.
Europska komisija s druge strane inzistira na natječajima i za nadzornike. Međutim, kako su se pohvalili hrvatski pregovarači, kada se zatraži da daju primjer iz neke zemlje, odnosno uredbu koja regulira to pitanje od neke članice Europske unije, nikada je nisu dobili.
U Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom trenutno intenzivno rade na podzakonskim aktima (uredbama) koji će regulirati to pitanje.
Drže se pravila OECD-a, na prvom mjestu je stručnost, drugom transparentnost i, treće, poduzimaju se svi koraci da se spriječi sukob interesa. Zasad, kako kažu, imaju tri verzije, pa ne žele istrčavati u javnost dok nisu razriješena glavna pitanja. Osim toga, slijede i javne rasprave s ministarstvima i stručnom javnosti, pa dok se ne iskristalizira finalna verzija, šute.
Jedno od pitanje je, primjerice, tko će platiti headhunting agenciju? Prema nekim njihovim podacima, po natječaju jedna takva “egzibicija” stajala bi 250 tisuća eura, a trajala bi otprilike šest mjeseci.
Pet godina iskustva
Mišljenje koje trenutno prevladava u Dežmanovoj jest da bi se headhunting agencije angažirale za traženje uprava u poduzećima od strateškog interesa, dok bi se za ostale primjenjivali javni natječaji. No, i u tom dijelu bila bi nadogradnja, pa bi oni koji se javljaju na natječaje morali obvezno uz životopis dostaviti i plan poslovanja za tvrtku za koju se javlja. A ako tvrtka ima, recimo, 800 zaposlenih, morao bi imati pet godina iskustva u vođenju velikih tvrtki.
No, osim izbora članova uprava i NO-a, u skoroj budućnosti, kako najavljuju u DUUDI-ju, moglo bi se otvoriti i pitanje plaća u tvrtkama iz državnog portfelja. Naravno, neće se liberalizirati i dopustiti da imaju “slobodnu”, odnosno plaću veću od ministarske za tvrtke koje nisu na tržištu. Tako će, za ilustraciju, direktor Plovputa i dalje imati koeficijent 3,2 puta osnovica. No, direktor neke tvrtke koja ima konkurenciju i bori se na tržištu mogao bi imati 30 posto veću plaću od ministra, a član uprave 10 posto više.
Kolike plaće?
To je institut koji postoji još iz vremena Vlade Jadranke Kosor, međutim, kako tvrde u DUUDI-ju, dosad se nije koristio. Jedna od kočnica bila je, pojašnjavaju u Državnom uredu, odluka Ustavnog suda još iz 2006. godine koja kaže da se država ne smije miješati u pitanje plaća u tvrtkama iz državnog portfelja. No, sad se planiraju baciti na posao, jer su na slična iskustva naišli i u Poljskoj. Ta zemlja, objašnjavaju, ima sličnu situaciju kao Hrvatska, čak i više tvrtki u državnom portfelju od nas. Kod njih predsjednik uprave neke tvrtke iz državnog portfelja može imati i 50 posto veću plaću od ministra ako dobro radi i tvrtka ima konkurenciju.
Plan kasni
U Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom inače postali su “stanica” svih delegacija koje posjećuju Hrvatsku. Tako da ih u zadnje vrijeme pohode i predstavnici Svjetske banke, Misije Međunarodnog monetarnog fonda i slično.
Ljetos su dobili po prstima od Bruxellesa jer je kasnio Plan upravljanja državnom imovinom, no u jesen, kako tvrde u DUUDI-ju, Bruxelles je bio jako zadovoljan objavom registra svih članova uprava i NO-a državnih tvrtki.
Država se riješila 44, dobila 2 tvrtke
U 2014. godini Centar za restrukturiranje i prodaju “riješio” se 44 tvrtke, koje su bile u državnom portfelju, a dobio pod upravljanje dvije tvrtke. To su preliminarni, okvirni podaci CERP-a o upravljanju tvrtkama koje nisu označene kao strateške ili od posebnog značaja za državu, a kojima ionako upravlja Državni ured za upravljenje državnom imovinom. Konačni podaci, zajedno s financijskim, uskoro će biti predstavljeni zastupnicima, s obzirom na to da je u tijeku priprema Izvješća o provedbi Plana upravljanja za 2014. godinu, koje se dostavlja Hrvatskom saboru na usvajanje.
Najučinkovitija metoda čišćenja državnog portfelja pokazala se prodaja na Zagrebačkoj burzi. Doduše, iako je bilo najava agresivnije prodaje, CERP je, kako tvrde, u više navrata tijekom godine ponudio investitorima dionice 39 poduzeća na burzi. Na kraju, prodano je ih 34.
Javnim nadmetanjima država je u godinu dana eliminirala iz svog portfelja sedam društava.
Međutim, od samih prodaja državnu administraciju više brine val ulazaka tvrtki, koje prije nisu bile u državnom portfelju, pod njezino okrilje. Zasad, to se dogodilo s Jadranom d.d. iz Crikvenice koji je kroz stečajni postupak došao pod državnu kapu, a tvrtka Šped-Beli Manastir kroz likvidaciju. No, toga će biti još. Centar za restrukturiranje i prodaju, inače, u 2014. u svom portfelju imao je 547 aktivnih tvrtki. Od toga u njih 40 država je imala udio koji prelazi 50 posto. ( A. Koščec)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....