Što vrijedi za djecu hrvatskih diplomata, europarlamentaraca i drugih državnih službenika koji su po službenoj dužnosti u ime Republike Hrvatske bili upućeni na rad u inozemstvo, ne vrijedi za drugu djecu, hrvatske državljane koji dolaze iz obrazovnih sustava drugih zemalja, barem kada je riječ o upisima u srednje škole, piše Slobodna Dalmacija .
Proizlazi to iz najnovijeg rješenja Pravilnika o elementima i kriterijima za upis u prvi razred srednje škole, a koji je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta objavilo u ponedjeljak.
Iako toga rješenja nije bilo u prijedlogu pravilnika koji je bio u javnoj raspravi, MZOS je ipak u finalnoj verziji ovih dana odlučio uvrstiti članak prema kojemu se djeci državnih službenika koji su u ime RH poslani na rad u inozemstvo omogućuje izravan upis u srednje škole.
Uvjet je tek onaj da su se dva, od posljednja četiri razreda prethodnog obrazovanja, školovali u inozemstvu, a morali bi i zadovoljiti na ispitu sposobnosti i darovitosti u školama koje to traže. No, skandalozno u cijeloj priči je to što je slično rješenje koja je postojalo u prošlogodišnjoj odluci o upisima – ukinuo Ustavni sud, i to 18. ožujka ove godine.
Naime, u prošlogodišnjoj odluci o upisima u članku XX. stajalo je da pravo na izravan upis u srednje škole imaju svi kandidati hrvatski državljani koji dolaze iz obrazovnih sustava drugih zemalja, Na traženje podnositelja zahtjeva za ocjenom ustavnosti toga članka G.O. i R.O. iz Splita, Ustavni sud taj je članak ukinuo.
Iako je u očitovanju Ministarstva obrazovanja stajalo da je riječ o pozitivnoj diskriminaciji i da se djecu koja se vraćaju iz iseljeništva i obrazovanja u inozemstvu te su se školovala u različitim sustavima želi dovesti u ravnopravan položaj s djecom koja su se školovala u Hrvatskoj, Ustavni sud to nije prihvatio. Odnosno, u obrazloženju odluke naveli su kako se na taj način ta djeca stavljaju u povoljniji položaj naspram ostalih kandidata.
Također, ocjenjuju kako ministar obrazovanja može ustanovljavati samo elemente i kriterije za izbor kandidata, ali ne i nova prava „čak i kada je riječ o Hrvatima izvan Republike Hrvatske jer je to u nadležnosti zakonodavca koji tu materiju mora propisati posebnim zakonom“.
No, unatoč takvoj odluci Ustavnog suda, Ministarstvo obrazovanja odlučilo se na solomonsko rješenje: odluku Ustavnog suda poštivali su u novom Pravilniku na način da su pravo izravnog upisa u srednje škole uskratili svoj ostaloj djeci hrvatskim državljanima koji su se zadnja dva razreda školovali u inozemstvu, a ostavili to pravo samo djeci državnih službenika koje je na rad u inozemstvo poslala RH. Dakle, djeci diplomata, zastupnika u EU parlamentu, zaposlenicima raznih međunarodnih institucija i EU tijela, komisija i tako dalje.
- To je nova odredba kojom se kandidatima koji nisu imali mogućnosti utjecaja na odluku da se školuju u inozemstvu olakšava povratak u hrvatski obrazovni sustav – stoji u obrazloženju koje je MZOS objavio na svojim mrežnim stranicama, a vezano uz tijek javne rasprave, iako ne osporavaju da je Ustavni sud ukinuo prethodno slično rješenje.
Baš su zbog toga, kažu nam u MZOS-u, iz prijedloga Pravilnika najprije izbacili taj članak. Međutim, tijekom javne rasprave stigao je zahtjev iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova da se djeci diplomata i ostalih državnih službenika na radu izvan RH, zbog specifičnih poslova njihovih roditelja, to pravo ne uskraćuje.
Na upit što će se dogoditi ako Ustavni sud ponovno ukine i najnovije rješenje, izražavaju nadu da do toga neće doći jer je riječ, kako kažu, o bitno suženom pravu. Za svoju odluku uporište nalaze u zahtjevu i obrazloženju MVEP-a. No, ako Ustavni sud jednako presudi i u najnovijoj trakavici, neupitno je da će se određeni broj djece diplomata, pa makar bila i najlošiji učenici, ove godine izravno upisati u naše srednje škole.
Hrvatskim učenicima, bili oni i superodlikaši, predstoji, kao i svake godine, neizvjesna borba na temelju ocjena, dodatnih bodova i drugih “sitnica” koje mogu biti presudan jezičac na vagi za upis na željeno mjesto.
MVPEI: Izloženi su stresu, često se sele
- Iz MVPEI-ja su kao razlog naveli da su ti djelatnici upućeni na rad od strane službenih institucija RH, bez mogućnosti izbora kada će ići i kada će se vratiti te koliko će njihov posao vani trajati. Njihova su djeca izložena stresnim uvjetima brze prilagodbe na nove sredine, često se sele, školuju na nekoliko jezika i u različitim obrazovnim sustavima. Stoga smo odlučili za njih zadržati pravo izravnog upisa, a riječ je o zaista malom broju djece – obrazlažu u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, ne navodeći njihov točan broj.
Pravobraniteljica za djecu: Propisati posebne uvjete
Pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić u izjavi za naš list podržala je odluku Ustavnog suda, odnosno poziva se na to da ministar može donositi elemente i kriterije, ali ne i nova prava. Predlaže i rješenje:
-Smatram da bi propisivanje posebnih uvjeta i načina pristupa srednjoškolskom obrazovanju općenito sve djece koja su se školovala u inozemstvu, bez obzira jesu li ili ne djeca državnih službenika koji su za potrebe RH bili na radu u drugim zemljama, bilo u interesu te djece. Prije svega zbog različitosti obrazovnih sustava i sadržaja koje su pohađali, a koji se razlikuju od obrazovnog sustava u RH – poziva pravobraniteljica Ivana Milas Klarić, kako prenosi Slobodna Dalmacija .
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....