ZAGREB - Svaki deveti kredit u Hrvatskoj je nenaplativ ili ga je jako teško naplatiti. Pokazalo je to istraživanje konzultantske kuće Roland Berger, a potvrđuju i podaci Hrvatske narodne banke (HNB).
Prema podacima središnje banke, ukupna vrijednost odobrenih kredita u Hrvatskoj potkraj prošle godine iznosila je 275 milijardi kuna. Problematičan dio kreditnog portfelja iznosio je, upozoravaju bankari, 11,2 posto, što bi bilo oko 30 milijardi kuna od ukupne svote kredita. Samo godinu prije, potkraj 2009., teško je bilo naplatiti nešto manje od osam posto odobrenih kredita. Već i tako velik skok u samo godinu dana pokazuje koliko je hrvatsko gospodarstvo tijekom 2010. potonulo te za koliko se smanjila sposobnost tvrtki i stanovništva da uredno podmiruju svoje obveze.
Banke ne kriju problem
Pritom treba naglasiti da je financijska disciplina kod građana ipak veća nego kod tvrtki. Naime, dok je udio “loših kredita” kod građana tijekom 2010. skočio sa 5,8 na 7,8 posto, kod tvrtki je u istom razdoblju skočio sa 12,9 na 18 posto.
Prevedeno na običan jezik, kod građana je nenaplativ ili teško naplativ bio svaki 12., a kod tvrtki gotovo svaki peti odobreni kredit.
- Udio ‘loših kredita’ u Hrvatskoj je velik, a njihov će se rast nastaviti i u ovoj godini. Kod stanovništva su ‘loši krediti’ povezani s rastom nezaposlenosti: bude li ona rasla i u ovoj godini, rast će i nenaplativi krediti - ocjenjuje Žarko Primorac, neovisni ekonomist. Upozorava da bankama ne može biti dobro ako je loše ostatku gospodarstva.
Da se suočavaju s rastom “loših kredita”, ne kriju ni u najvećim hrvatskim bankama. Iako nam jučer nisu htjeli iznositi podatke s kolikim se udjelom nenaplativih kredita suočavaju u svom poslovanju, bankari tvrde da situaciju imaju pod kontrolom.
Visoke mjesečne rate
U Erste banci, primjerice, tvrde da u sektoru građanstva imaju manje od šest posto “loših kredita”, dok se njihov udio kod stambenih kredita kreće oko tri posto. Rast “loših kredita” pritom ne treba gledati samo u svjetlu rasta nezaposlenosti i općeg pada kupovne moći građana, nego je on dijelom, upozoravaju stručnjaci, posljedica divljanja švicarskog franka, čije je jačanje mnogima gotovo preko noći donijelo enromno visoke mjesečne rate koje sve teže otplaćuju.
Nenaplativi krediti nisu hrvatska posebnost. Istraživanje Roland Bergera pokazuje da je kriza žestoko naštetila bankarskom sektoru u cijeloj tranzicijskoj regiji, u kojoj gotovo sve države posljednjih godina bilježe rast “loših kredita”.
U Rumunjskoj, primjerice, udio “loših kredita” u ukupnom kreditnom porfetlju, prema procjenama Roland Bergera, iznosi oko 17 posto, dok u Ukrajini i Rusiji doseže čak 25 posto. S druge strane, u zemljama s kojima se obično uspoređujemo, poput Češke, Mađarske ili Poljske, udio nenaplativih zajmova na nešto je manjoj razini nego u nas i iznosi između sedam i osam posto, što je također zabrinjavajuće.
Naplata potraživanja
U takvoj situaciji same banke pojačavaju aktivnosti na naplati potraživanja. Spomenuto istraživanje pokazuje da je gotovo trećina banaka u regiji iza nekadašnje “željezne zavjese” osnovala ili unaprijedila posebne organizacijske jedinice za naplatu potraživanja, za što je zapošljavala dodatno osoblje.
U ranoj fazi dugovanja banke nastoje same naplatiti potraživanja i samo 35 posto ih koristi usluge vanjskih tvrtki.
No, broj onih koji koriste vanjske usluge rapidno raste nakon što banke iscrpe sva sredstva naplate dugova pa ih se više od dvije trećine okreće vanjskim tvrtkama. Rezultat toga je da je gotovo četiri petine banaka u regiji trenutno u fazi prodaje duga ili tako nešto namjerava učiniti u dogledno vrijeme, pokazuje istraživanje Roland Bergera.
- I banke prodaju svoja potraživanja drugima, pri čemu cijena ovisi o njihovoj naplativosti. Takvo nam rješenje nosi manje troškova nego da sami naplaćujemo potraživanja, a istodobno dobivamo svjež novac - otkriva jedan naš visokopozicionirani sugovornik iz bankarskih krugova.
ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....