UVOĐENJE REDA U FINANCIJE

'DO SREDINE IDUĆE GODINE IZ JAVNIH TVRTKI ODLAZI 10.000 LJUDI' Hajdaš Dončić najavio restrukturiranja

Što se tiče mogućnosti povlačenja sredstava iz EU fondova, Hajdaš Dončić napomenuo je da se Hrvatskoj najviše nude ulaganja u izgradnju željezničke infrastrukture
 Damir Krajač / CROPIX

ZAGREB - Iz javnih poduzeća će zbog programa restrukturiranja do sredine iduće godine otići oko 10.000 ljudi, predvodnik u otpuštanju su Hrvatske željeznice (HŽ), a nakon toga slijede Hrvatske autoceste (HAC), Autocesta Rijeka - Zagreb (ARZ), Croatia Airlines (CA), Hrvatska pošta (HP) i ostali, najavio je ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić na današnjem okruglom stolu posvećenom restrukturiranju javnih poduzeća.

Komentirajući analizu o prošlogodišnjem poslovanju 23 javna poduzeća, koja pokazuje da prihodi padaju, a gubici rastu, Hajdaš Dončić ocijenio je da se u javnom sektoru godinama nije ulagalo u razvoj, nego u kupovanje socijalnog mira i umjetno održavanje zaposlenosti.

Glavna zadaća novih uprava javnih tvrtki je ubrzani proces restrukturiranja u suradnji sa socijalnim partnerima, kako bi dobili konkurentna poduzeća sposobna da ostvaruju dobit, a ne gubitke.

Pitanje je, međutim, kako Jadrolinija, HŽ Putnički prijevoz ili HP mogu povećati prihode osim povećanjem cijena usluga, što bi se negativno odrazilo na gospodarstvo. Druga je mogućnost smanjenje rashoda kroz otpuštanja zbog kojih će ponovno porasti broj nezaposlenih.

Hajdaš Dončić je upozorio da Vlada također mora poštivati europska pravila o dodjeli potpora, tako da će za dio procesa restrukturiranja trebati odobrenja Europske komisije.

Kao primjer naveo je dokapitalizaciju CA kroz pretvaranje državnih potraživanja u kapital, a to se smatra državnom potporom zbog koje treba provesti kompenzacijske mjere - to znači otpustiti dvjestotinjak zaposlenih, prizemljiti jedan avion i ukinuti 12-13 posto linija. Tu nemamo puno izbora, jer je druga mogućnost stečaj nacionalnog avioprijevoznika koji generira preko 2,4 milijardi kuna prihoda avioindustrije, istaknuo je ministar.

Što se tiče mogućnosti povlačenja sredstava iz EU fondova, Hajdaš Dončić napomenuo je da se Hrvatskoj najviše nude ulaganja u izgradnju željezničke infrastrukture. HŽ Infrastruktura ima povijesnu priliku da od 1. srpnja dio paneuropskih koridora Xa (Mediteranski koridor) i Vb (Baltik - Jadran) obnovi uz pomoć EU-ovih bespovratnih sredstava do 85 posto vrijednosti investicije.

Za željeznički pravac od Rijeke do mađarske granice trenutno se izrađuje projektna dokumentacija, tako da će do 2016. većina dionica na tom pravcu imati gotove građevinske dozvole, a radi se o investiciji vrijednoj 2,1 milijardu eura.

U vezi najavljene monetizacije autocesta Hajdaš Dončić kaže da se još ne zna kakve će biti odluke jer prvo treba vidjeti modele koje će predložiti savjetnik za monetizaciju, no upozorio je da su se kod nas autoceste i tuneli dosad gradili bez uvažavanja vrlo važnog parametra - prosječnog godišnjeg dnevnog prometa (PGDP).

Gradile su se autoceste i tuneli s niskim PGDP-om, po modelu da se "jadni" HAC zaduži za pola milijarde, a onda se to prebaci HC-u na upravljanje, zato sada obje tvrtke imaju ukupno 37 milijardi kuna duga, rekao je Hajdaš Dončić.

Predsjednica Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) Olgica Spevec ocijenila je da se u vezi državnih potpora nakon ulaska u EU neće puno toga promijeniti jer je Zakon o državnim potporama na snazi već 10 godina.

Ubuduće se svi projekti koji se financiraju sredstvima EU-a moraju prilagoditi pravilima korištenja državnih potpora kako Hrvatska ne bi morala, poput nekih zemalja, kasnije vraćati potpore. Osim toga, Hrvatska mora reformirati sustav potpora jer je dosad njihova struktura bila najgora u Europi - prevladavaju selektivnost i sektorske potpore koje svi ostali napuštaju zbog neefikasnosti, kaže Spevec.

Upozorila je da su dosad vlasti izbjegavale na vrijeme pokrenuti procese restrukturiranja, zbog čega je Hrvatskoj nanesena golema šteta. Da je restrukturiranje brodogradnje provedeno 2008. godine, kada je konjuktura bila na vrhuncu, država je mogla hrvatskim poreznim obveznicima uštedjeti više od 20 milijardi kuna, ističe Spevec.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 23:07