ARE YOU SYRIOUS

‘Dobivanje azila u Hrvatskoj za Afganistance je nemoguća misija. MUP ih u 2021. odobrio devet!‘

Iz Udruge Are you Syrious, koja pruža podršku izbjeglicama, izvukli su konkretne podatke
Migranti koji napuštaju Afganistan
 AFP PHOTO /Etat-major des Armees

Nakon što su talibani zauzeli Afganistan, sve više humanitarnih udruga apelira na države Europske unije, ali i svijeta, da iskažu solidarnost s izbjeglicama i ponude im azil. Prije nekoliko dana, platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske – CROSOL pisala je Vladi RH da donese odluku o zbrinjavanju Afganistanaca, s posebnim naglaskom na ranjive skupine kao što su žene, aktivisti za ljudska prava, LGBT osobe, kao i svi ostali koji su zbog svojeg djelovanja ili identiteta na bilo koji način životno ugroženi.

Šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman najavio je u srijedu da će Hrvatska primiti 20 Afganistanaca koji su radili u delegaciji Europske unije u Afganistanu.

A Udruga Are you Syrious, koja u Hrvatskoj djeluje kroz pružanje podrške izbjeglicama koje ovdje traže ili su dobile azil, objavila je na Facebooku kratki pregled situacije u kojoj su izvukli podatke o tome koliko je Afganistanaca dosad dobilo azil u Hrvatskoj.

- Zvuči jednostavno, ali u praksi nije, jer dobivanje azila u Hrvatskoj za Afganistance je već dugo nemoguća misija, pišu iz Udruge Are you Syrious.

U nastavku su izvukli i konkretnu statistiku.

- U prvih šest mjeseci ove godine registrirano je 692 tražitelja azila iz Afganistana (384 muškaraca i 308 žena), što je osjetan rast u usporedbi s 2020. godinom kada je ukupno bilo registrirano 934 zahtjeva, a u 2019. godini u našoj zemlji registrirano je 295 tražitelja azila iz Afganistana. Dok su Afganistanci na uvjerljivom prvom mjestu tražitelja azila u RH, na razini Europske unije su na drugom mjestu po brojnosti, odmah iza Sirijaca - u 2020. u EU je azil zatražilo oko 70.000 Sirijaca i 50.000 Afganistanaca, navode iz Udruge.

A zatim pišu i koliko je azila na kraju odobreno u Hrvatskoj.

- Ministarstvo unutarnjih poslova u 2021. je odobrilo sramotnih devet (9!) azila. MUP ne dijeli informacije o nacionalnostima ljudi koji su dobili azil, no znamo da je od 2006. do 2018. godine državljanima Afganistana odobreno samo 44 azila i supsidijarne zaštite - taj trend do danas se nije popravio, zbog čega novoodobrene azile Afganistancima možemo nabrojati na prste jedne ruke. Usporedbe radi, europska stopa priznavanja potrebe za međunarodnom zaštitom za Afganistance u 2020. godini bila je 59% već na prvoj instanci, a dodatno se povećavala nakon uloženih žalbi na negativno rješenje. Zbog toga mnogi Afganistanci nakon što im Hrvatska uruči odbijenicu pokušavaju svoju sreću potražiti u nekoj od drugih europskih zemalja. Međutim, temeljem Dublinske uredbe te ih zemlje često vraćaju nazad u Hrvatsku, pa ljudi ostaju zarobljeni u beskonačnom birokratskom ping-pongu, gubeći vrijedne godine života i svakodnevno strepeći od povratka u Afganistan, navode iz Udruge Are You Syrious.

Objašnjavaju i da, u pokušaju da smanje broj ljudi koji traže međunarodnu zaštitu, sve više europskih zemalja Afganistan tretira kao sigurnu zemlju, te u njega "prisilno deportira tražitelje azila".

- Toj praksi spremno se pridružila i Hrvatska, pa s jedne strane Ministarstvo vanjskih poslova hrvatskim državljanima nikako ne preporučuje posjet Afganistanu, Ministarstvo obrane u njega je donedavno slalo vojnike, a Ministarstvo unutarnjih poslova usprkos svemu tu zemlju smatra sigurnom za povratak izbjeglica, što djelomično objašnjava šokantno malen broj odobrenih azila Afganistancima. Pritom znamo za nebrojene slučajeve ljudi koji su iz sigurnosti Europske unije zadnjih godina prisilno vraćeni u Afganistan, nakon čega su mnogi tamo bili ubijeni ili mučeni. U svjetlu novih događaja, potrebno je lobirati da naša vlada, kao i druge vlade EU, prestanu tretirati Afganistan kao sigurnu zemlju i zaustave sve deportacije afganistanskih tražitelja azila.

Tvrde i da Afganistanci trenutno čine najveću populaciju izbjeglica na Balkanskoj ruti.

- Od oko 10.000 osoba koje se trenutno nalaze u Srbiji i BiH, više od dvije tisuće otpada upravo na izbjeglice iz Afganistana. Većina ih se trenutno nalazi u neposrednoj blizini naših granica. Hrvatska je, nažalost, poznata kao jedna od najnasilnijih vanjskih granica Europske Unije, na kojoj se izbjeglice dočekuje s pendrecima, psima, elektrošokerima, pa čak i vatrenim oružjem. Jeste li znali da se na hrvatskim granicama godišnje dogodi više od 20.000 ilegalnih i nasilnih protjerivanja potencijalnih tražitelja azila? U jednom od takvih protjerivanja smrtno je stradala i šestogodišnja afganistanska djevojčica Madina. Ne postoji službeni broj svih žrtava naše granične politike, no znamo da je samo na hrvatskim granicama zadnjih godina život izgubilo dvjestotinjak ljudi. Većina tih žrtava pobjegla je od rata u Afganistanu, ali nije uspjela preživjeti hrvatsku granicu.

Pišu kako je "važno kontinuirano podsjećati ljude da u Hrvatskoj baš svatko ima pravo zatražiti azil, jer na to nas obvezuje Ženevska konvencija".

- Ako vidite izbjeglice na cesti, i ako vidite da ih policija maltretira, pitajte jesu li zatražili azil, snimajte, ne dajte se zastrašiti. Ako vam nije do petljanja s policijom, evo, nama je prošli tjedan u svaku smjenu došlo najmanje 30 ljudi iz Afganistana, tražeći osnovne stvari poput odjeće i higijenskih potrepština, ali i pomoć u učenju, traženju poslova, savladavanju birokracije... Javite nam se i dođite, slažite puzzle s djecom, pomozite u našem free shopu, donirajte nešto s popisa koji svakoga tjedna objavljujemo, dajte da im zajedno pružimo minimum dostojanstva koji im je bio uskraćen na svakom koraku njihova puta, pišu na kraju svoje objave iz Udruge Are you Syrious.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 20:35