ŠEF VRHOVNOG SUDA

Dobronić otkrio detalje dramatičnog pisma Plenkoviću: ‘Vlada rasulo kao 90-tih‘

Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić: ‘Sudovi nemaju minimalne uvjete za rad‘

Radovan Dobronić

 Damjan Tadic/Cropix

Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić iznio je detalje dramatičnog pisma koje je poslao premijeru Andreju Plenkoviću u Točki na tjedan N1 televizije. U pismu je premijera upozorio da su sudovi u rasulu i zatražio da ga što prije primi zajedno s predstavnicima sindikata sudskih službenika

- U petak sam sastavio dopis koji sam poslao premijeru Plenkoviću i u kojem sam mu objasnio cijelu situaciju. Rekao sam mu da pitanje visine plaća sudskih službenika nije samo stvar klasičnog sindikalnog pregovaranja nego da su te niske plaće već sada ugrozile normalno funkcioniranje sudske vlasti – to sad postaje sistemsko pitanje koje se mora riješiti da sudovi mogu nastaviti normalno funkcionirati, rekao je za N1.

Na pitanje znači li to da je već sada nemoguć normalan rad sudova, Dobronić je odgovorio potvrdno.

- Normalno funkcioniranje ugroženo je već dulje vrijeme. Problem plaća i sudaca i sudskih službenika, sudske zgrade koje su u katastrofalnom stanji i vrlo slaba informatizacija dovode do toga da nisu ispunjene tri temeljne kategorije za normalan rad sudova. To su elementarni uvjeti za funkcioniranje sudova i oni nam nisu osigurani. Ako to bude problem – da sudska vlast nema minimalne uvjete za funkcioniranje…, odgovorio je Dobronić.

Urednica TNT-a Nataša Božić upitala je predsjednika Vrhovnog suda je li ta situacija već nastupila.

- Da, ta je situacija već nastupila. Sudska vlast nema minimalne uvjete za funkcioniranje, nalazimo se pred rasulom. Predložio sam premijeru da primi, ne samo predstavnike sindikata, nego i mene i još nekoliko sudaca tako da s te strane čuje od zapisničara i službenika, da mu oni prikažu plaće i radne uvjete, a onda bih mu ja objasnio neke ustavnopravne probleme, tvrdi Dobronić.

Dodaje da je jedan od glavnih problema taj da dulje od 30 godina nije provedeno načelo podjele vlasti.

- Potpuno je neosnovano tvrditi da je bilo tko tko radi na sudu državni službenik, nije! On je sudski službenik, a sudovi ne ulaze u tijela državne uprave. To je bitna razlika između ministarstava, agencija i zavoda i sudova, sudovi su nešto drugo. Tu otpada argument da se pitanje oko 6800 sudskih službenika i namještenika može rješavati u paketu s 219.000 drugih službenika. To je potpuno krivo poimanje, kaže Dobronić.

Za premijera Plenkovića ima posebnu poruku.

- Ne bi bilo dobro da ignorira moj dopis. U normalnim demokracijama, ako Vrhovni sud kaže da mu treba novac za neku svrhu – onda on to i dobije. Ako netko u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti nije svjestan položaja sudbene vlasti i svojih obveza i odgovornosti, može doći na ideju da može ucjenjivati sudove i sudbenu vlast jer o sredstvima odlučuje parlament na prijedlog Vlade. To je pitanje one prave građanske i političke odgovornosti koja ili postoji ili ne postoji. To je jedan od naših najvećih problema u izgradnji demokratskih institucija – što da bi on funkcionirao jedan određeni broj institucija, ali i pojedinaca mora pokazati odgovornost što ovdje nije slučaj, oštar je Dobronić.

Zaključio je porukom ministru i premijeru. - Nemate izbora, povećajte plaće jer se ne može nikako tumačiti da sudski službenici moraju rješavati plaće svih državnih službenika! Oni nisu ista kategorija! To što je Vlada odlučila cijelo vrijeme ignorirati upozorenja dva predsjednika Vrhovnog suda, to je njihova stvar. Vlada nema pravo tvrditi da je iznenađena. Ne povise li plaće, neće biti dobro ni za Vladu ni za bilo koga. Mi ćemo sasvim sigurno reagirati, imamo mogućnosti kako, ali neću sad o tome – nadam se da do toga neće doći, rekao je.

Vladi je poručio da je čekanje da štrajk odumre krivi put jer to neće riješiti probleme.

- Mislim da pristup Vlade, koja pokušava učiniti da štrajk sam od sebe odumre, da se ljudi umore ili pokolebaju, nije nimalo dobar. Činjenica je i da će ljudi do kraja mjeseca pokušavati iskoristiti godišnje odmore. Potpuno je pogrešan put jer sve da i štrajk bude obustavljen to ne predstavlja rješenje problema. Ako ostane na prijedlogu Vlade da se povećanja koja su predvidjeli, a koja su solidna, počnu primjenjivati tek za šest mjeseci – to je za ove ljude prekasno. U tih pola godine će se nastaviti odljev službenika i namještenika koji je već sada dramatičan, ističe Dobronić.

Koliko je taj odljev dramatičan Dobronić je objasnio usporedbom: - Jednostavno, dolazimo u situaciju u kojoj je sudstvo bilo 90-tih godina kada je bilo kadrovsko rasulo, nije bilo ni sudaca ni službenika. Na pitanje ima li Vlada pravo odlučiti da neće platiti štrajk, Dobronić kaže da to ne bi bilo mudro nakon što je Vrhovni sud donio odluku da je štrajk zakonit i da su zahtjevi opravdani.

- Posljedice su velike, gubimo zamah u rješavanju broja neriješenih predmeta koji su se konačno počeli smanjivati. Ponovno gomilamo zaostatke i bit će potrebno dugo vremena da se sve skupa riješi. To je skoro mjesec dana zaostataka! Vlada je bila na najformalniji način upozorena na problem plaća službenika i namještenika na sudovima, još prije nekoliko godina. Nisam ja prvi koji je na to upozorio. Kolega Sesa je u izvješću 2020. rekao da treba povisiti plaće službenicima za barem 30 posto, ja sam to u svojim izvješćima ponovio i sasvim dovoljno puta to ponavljao do sada. Tako da, ovo nije problem koji je nastao kao grom iz vedra neba nego je Vlada bila upozorena prije tri godine i od tada nije ništa sistematski učinila, objasnio je predsjednik Vrhovnog suda u intervjuu za Točku na tjedan N1 televizije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
22. prosinac 2024 21:00