OPTUŽEN ZA RATNO PROFITERSTVO

Dok su ljudi na ratištima umirali, a obitelji jedva imale za kruh, Sanader je tražio mito od 5 i pol milijuna kuna! Hypo banka dala mu je 3 i pol milijuna

DORH je, nakon duge istrage, podigao prvu optužnicu protiv Ive Sanadera koja ga tereti za uzimanje mita dok je bio zamjenik Mate Granića

ZAGREB - Ivo Sanader jučer je optužen za uzimanje mita od Hypo banke i za - ratno profiterstvo!

USKOK je nakon mjeseci istrage podigao prvu optužnicu protiv bivšeg premijera, a to je ujedno i prva optužnica za kazneno djelo ratnog profiterstva sukladno novom Zakonu o nezastarjevanju kaznenih djela ratnog profiterstva pretvorbe i privatizacije.

Ivo Sanader optužen je za primanje provizije od 3,610.528,18 kuna početkom 1995. od austrijske Hypo banke. Novac je dobio jer je osigurao da Vlada uzme kredit od 140 milijuna austrijskih šilinga za kupnju zgrada veleposlanstava. Tim je poslom, navodi se u optužnici, uveo Hypo banku u Hrvatsku i dao im kredibilitet .

U optužnici na 43 stranice Uskok je okrivio Sanadera da je kao zamjenik ministra vanjskih poslova počinio kazneno djelo zloupotrebe položaja i ovlasti, ali i ratnog profiterstva. Zatraženo je da mu se odmah nakon izricanja presude uzme novac koji je dobio od Hypo banke.

Tražio je osam posto

Tezu o ratnom profiterstvu Uskok temelji na činjenicama da se kredit namijenjen za kupnju ambasada dogovarao koncem 1994. i početkom 1995. za vrjeme Domovinskog rata i u vrijeme kada je Hrvatska zbog ratnog stanja, visoke inflacije i izuzetno visokih kamatnih stopa na kredite u zemlji teško pronalazila banke kod kojih bi se kreditno zadužila. Sanader je, prema optužbi, kao protuuslugu za plasman navedene banke na hrvatsko tržište dogovorio isplatu provizije u gotovini u iznosu od 7.000.000,00 austrijskih šilinga, odnosno pet posto od ugovorenog iznosa kredita. U optužnici se nabraja 225 dokaza protiv Sanadera, među kojima su i iskazi 18 svjedoka iz Hrvatske, Austrije i drugih zemalja. Ključna je, međutim, dokumentacija koju su istražitelji dobili od kolega u Klagenfurtu nakon što su se otvorile arhive posrnule Hypo banke.

Bilješke o sastancima i sadržaju razgovora Ive Sanadera s Wolfgangom Kultererom, koje je mahom sačinjavao Gunter Striedinger, nalaze se među najvažnijim dokazima. Tako je Striedinger zabilježio da je Kulterer sa Sanaderom dogovorio posredničku proviziju od pet posto, odnosno 7 milijuna šilinga, od čega će polovica biti isplaćena nakon prihvaćanja ponude Hypo banke, a ostatak nakon potpisivanja ugovora o kreditu. U bilješkama je navedeno kako je dogovoreno da će kao primatelj provizije “fungirati” Eugen Laxa s adresom Kršnjavoga 1 u Zagrebu, “kojemu će provizija biti isplaćena u gotovini”.

Lingvistička analiza

Odjel za germanistiku Filozofskog fakulteta utvrdio je da “fungirati” dolazi od njemačkog glagola “fungieren”, a to znači “obavljati ulogu”, “izvršiti zadaću” ili “nastupiti kao”. Prijevod Striedingerove bilješke bi, u tom slučaju, glasio: “kao primatelj provizije nastupit će Eugen Laxa”.

Eugen Laxa, zaključuju tužitelji, nije navedena kao primatelj provizije nego kao osoba koja će “igrati ulogu” primatelja provizije za Ivu Sanadera.

Nevidljivi Laxa

Nitko od ispitanih svjedoka koji su s hrvatske ili austrijske strane sudjelovali u dogovorima oko ovog kredita nije nikada vidio Eugena Laxu niti je mogao reći koja je bila njegova uloga.

Laxe se jedino prisjetio Wolfgang Kulterer. No, kada je suočen s dokazima koji upućuju na to da su Laxini potpisi na isplatnicama, kao primatelja novca Hypo banke, po svemu sudeći krivotvoreni, da ga nitko nije vidio i slično, mnogi bitni detetalji oko isplate provizije za Kulterera su postali “neobjašnjivi”.

Puno toga objašnjava iskaz prijašnjeg djelatnika Hypo banke Franza Hasslingera koji se prisjetio jedne sjednice Nadzornog odbora Hypo banke na kojoj je bio prisutan kao referent.

- Wolfgang Kulterer izvjestio je članove Nadzornog odbora o tome da je Ivo Sanader, kao voditelj pregovora na hrvatskoj strani, kao uvjet zaključenja ugovora o kreditu postavio zahtjev za isplatom provizije od osam posto od iznosa kredita, kao protuuslugu za ulazak banke na hrvatsko tržište. Članovi NO-a tih osam posto smatrali su previše, pa je Kulterer dobio nalog da ispregovara niži postotak provizije, kakav je uobičajen na tržištu - izjavio je svjedok Hasslinger.

Dakle, USKOK svoje optužbe o isplati provizije Sanaderu ne može potkrijepiti konkretnim dokazom da je Sanader prije 16, 17 godina osobno preuzeo ni dio provizije. No, raspolažu spomenutim bilješkama Odjela inozemnih financija Hypo banke od 2. prosinca 1994. i 3. siječnja 1995. o sastancima čelnika Hypa sa Sanaderom 30. studenog i 30. prosinca 1994. U njima se spominje i sadržaj dogovora ‚u četiri oka’ i iz njih jasno proizlazi da upravo Sanader dogovara isplatu provizije, kao i da će se provizija u gotovini isplatiti osobi po imenu Eugen Laxa, navodno prijavljen na adresi tadašnjeg hotela Intercontinental u Zagrebu.

Trag u isplatnicama

Tužitelji imaju i isplatnice u kojima je točno navedeno tko od djelatnika Hypo banke i kada isplaćuje kolike iznose Eugenu Laxi. Zanimljivo je da nitko od tih svjedoka osobu po imenu Eugen Laxa nikada nije vidio. Istražitelji su, osim toga, ispitali svjedoke bliske pokojnom Laxi, koji mahom tvrde da taj hrvatski iseljenik u Hrvatsku uopće nije dolazio poslovno, da nije imao ništa s Hypo bankom i da u inkriminiranom periodu, kada je već imao oko 80 godina, nije ostvarivao niakvu zaradu. To je potvrdila i njegova kćer koja živi u Londonu.

Istražitelji su došli i do nespornog potpisa Eugena Laxe, koji je početkom 90-tih zatražio hrvatske dokumente. Tako je bilo moguće usporediti njegov stvarni potpis s potpisima na isplatnicama Hypo banke. Grafološko vještačenje pokazalo je da na isplatnicama ‚gotovo sigurno’ nisu autentični potpisi Eugena Laxe. Vještak je malu ogradu ostavio samo iz razloga što su mu pravila struke to nalagala s obzirom da se radi o kopijama isplatnica. Usto je napomenuo da se na isplatnicama radi o potpisima više osoba.

Ključni dokazi iz arhiva

Austrijsko tužiteljstvo bilo je izuzetno kooperativno u suradnji s DORH-om.

Zapravo, svi ključni dokazi pribavljeni su iz arhiva Hypo banke. Austrijanci su također bili susretljivi u ispitavanju svjedoka koji su tamošnji državljani i bili su izravno uključeni u posao između Hypo banke i Vlade RH-a.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 17:38