NADBISKUP DEVČIĆ

‘Doktori se nad bolesne saginju znajući da se i sami mogu zaraziti, tako se i Bog nad nas saginje...‘

‘Tako se i Bog saginje nad nama i šalje među nas svoga sina koji umire da bismo mi živjeli‘, istaknuo je
Riječki nadbiskup Ivan Devčić
 Matija Djanjesic/Cropix

Riječki nadbiskup Ivan Devčić u propovijedi na središnjem božićnom misnom slavlju u katedrali sv. Vida u Rijeci istaknuo je da je slika Božje ljubavi skrb liječnika i medicinskog osoblja o pacijentima u vrijeme pandemije bolesti covid-19.

"Liječnici i medicinsko osoblje se saginju nad bolesne i umiruće znajući da se i sami mogu zaraziti. To je slika Božje ljubavi u našem svijetu", rekao je nadbiskup Devčić. Tako se, poručio je, i Bog saginje nad nama i šalje među nas svoga sina koji umire da bismo mi živjeli, istaknuo je.

Isus je prisutan u našim životima, u trenutcima obeshrabrenosti, nemoći i slabosti. On je prijatelj koji nikad ne okreće glavu, kakvi god mi bili. Bog nas neće nikada odbaciti, a to je poticaj da mi više ljubimo jedni druge, naveo je nadbiskup. Načelo "oko za oko, zub za zub" je vrijedilo u starom vremenu prije Isusa, a sad se trebamo voditi učenjem "Tko te udari po jednom obrazu, pruži mu i drugi", jer to je kršćanstvo i evanđelje, rekao je.

Nadbiskup Devčić je u svojoj propovijedi rekao da je Bog uvijek s nama, ali ljudi nisu uvijek s njim.

"Ne vraća se Bog čovjeku, nego se mi vraćamo Bogu, ali to ne bismo činili da nas nije pozivao i čekao", istaknuo je riječki nadbiskup Ivan Devčić u propovijedi na središnjem božićnom misnom slavlju u katedrali sv. Vida u Rijeci.

image
Zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije monsinjor Želimir Puljić
Luka Gerlanc/Cropix

Nadbiskup Puljić: Božićni dani vrijeme spasenja, mira i pomirenja

Zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije monsinjor Želimir Puljić poručio je u petak u propovijedi na božićnoj misi u katedrali sv. Stošije da su „božićni dani vrijeme spasenja, mira i pomirenja“.

Nadbiskup Puljić je istaknuo da su „u središtu naše pozornosti jaslice gdje uz Mariju i Josipa nalazimo skupinu pastira i mudrace s Istoka koji imaju svoju poruku i značenje“.

"Ovaj blagdan ima široke kozmičke dimenzije. Bog po svome Sinu pristupa svakom čovjeku, bez obzira iz kojeg plemena, puka i naroda bio. Činjenica je, međutim, da su ga u ono vrijeme prepoznale samo ove dvije skupine ljudi i radovale se njegovu dolasku. To su bili priprosti, jednostavni i siromašni pastiri te učeni, mudri i poučljivi kraljevi s Istoka, rekao je Puljiž i istaknuo kako je poruka jasna, trajna i aktualna."

Ako želimo u malom Djetetu prepoznati Boga, treba nam jednostavno, otvoreno, poučljivo i djetinje srce. A za razumjeti ga potreban nam je um koji ga prihvaća i iskreno mu se klanja, poput mudrih kraljeva s Istoka, rekao je nadbiskup Puljić.

Istaknuo je da je rođenje Isusa Krista, u Palestini, u gradu Betlehemu, osobiti događaj ljudske povijesti u kojemu se ostvarila ona povezanost neba i zemlje za kojom su čeznuli starozavjetni pisci i proroci.

"Tada je u svijet opterećen grijehom, sukobima i ratovima sišla ljubav, istina, pravednost i svetost", rekao je monsinjor Puljić.

Čestitajući svim vjernicima Božić, posebne želje uputio je onima koji zbog bolesti, izolacije ili kakvih drugih razloga nisu s nama.

"Ali, u duhu i molitvi smo povezani pa im poručujemo: Hrabri budite, ne bojte se! Gospodin je blizu svima, posebice onima koji trpe i pate, rekao je zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije monsinjor Želimir Puljić.

image
Splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Marin Barišić
Tom Dubravec/Cropix

Barišić: Riječ pandemija najbolje pristaje uz radosni događaj rođenja Spasitelja

Splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Marin Barišić predvodeći božićno misno slavlje u splitskoj katedrali u propovijedi je istaknuo kako riječ pandemija, koja znači "za sav narod," nabolje pristaje uz radosnu događaj rađanja Spasitelja - Krista Gospodina.

Istaknuo je kako često spominjana riječ kroz ovu godinu "pandemija" dolazi od riječi "pan-demos" što znači "za sav narod."

"Pandemija znači nešto što zahvaća i što se odnosi na sav narod. Tako virus ili bolest može biti pandemijska. No, riječ pandemija - za sav narod - najbolje pristaje uz radosni događaj rođenja Spasitelja - Krista Gospodina," rekao je Barišić u propovijedi na božićnoj misi.

Dodao je kako je Isus Krist je oslobođenje, ozdravljenje i spasenje za sav narod - pan-demos.

"Dakako, ne samo za jedan narod, nego za sve narode svijeta, za čitav ljudski rod. Štoviše, utjelovljeni Božji logos zahvaća kozmičku pandemiju spasenja, ne samo ljudskog roda, nego i svega stvorenoga, jer svemu što postade u Božjem logosu bijaše život," kazao je Barišić.

U tom kontekstu on je također rekao kako se i osim svih nepovoljnih okolnosti Božić se ne odgađa, nego se događa."

"Pored svih nepovoljnih okolnosti Božić se ne odgađa, nego događa. Neovisno o nama, za nas. Ne spašavamo mi Božić, nego Božić nas spašava," poručio je Barišić.

"Samo Bog ponizno nam prilazi u nemoćnom betlehemskom Djetetu da nas približi k sebi, krši sve mjere distance, udaljenosti - ovu najveću udaljenost on premošćuje iz ljubavi prema nama," rekao je Barišić u propovijedi.

Na kraju mise nadbiskup Barišić je čestitao Božić zdravstvenim djelatnicima, te bolesnima od koronavirusa.

"Vjerujem da možemo mi ovdje iz naše katedrale uputiti čestitku i sretan Božić svima onima koji su dežurni na raznim poljima da može život funkcionirati u našem društvu osobito našim liječnicima, medicinskim sestrama i bolničkom osoblju. A kako ne čestitati i bolesnicima , osamljenima, starima koji su u novije vrijeme bolesni od koronavirusa. Želimo svima njima da im gospodin dadne snage da mogu zajedno s njime živjeti te okolnosti života," rekao je splitsko-makarski nadbiskup Barišić na božićnoj misi u splitskoj katedrali sv. Duje.

Mons. Hranić: Pandemija pokazala i kako Kristova milost djeluje u našim srcima

Svečano božićno slavlje u đakovačkoj katedrali predvodio je đakovačko-osječki nadbiskup metropolit Đuro Hranić koji je rekao da "koliko god nam se činilo da nas je pandemija učinila malenima, ona je istodobno pokazala i kako Kristova milost djeluje u našim srcima."

Kako je rekao nadbiskup Hranić, "tame su u nama i oko nas, one slabe nadu i volju za životom te nas ošamućuju sa blještavim ponudama i reklamama, ili strahovima i prijetnjama, a oduzimaju nam sposobnost da ozbiljno mislimo o temeljnom smislu našega života."

Ocijenio je kako je takva zbunjenost jako široka i mijenja se u odnosu na vrijeme, prostor i prigode u kojima živimo. "I današnje je vrijeme ispunjeno tamom straha i nesigurnosti. Zaraza, koju je prouzročio virus covid-19, brzo i duboko mijenja naše odnose i život. Stoga vapimo za svjetlom i spasenjem odozgor, od Boga, rekao je Hranić. Osvrnuo se i na stanje duha, te aktualne preokupacije pojedinca i društva.

"Primjećujemo kako se u ljudskim životima i društvu tako često ponavlja ono isto što se nekoć dogodilo s Herodom i njegovim podanicima: da postajemo sami sebi dostatni, usredotočeni isključivo na sebe, na svoja postignuća, mogućnosti i potrebe te, na kraju, nesposobni 'vidjeti' Boga, otkriti ga i susresti. Očarani samima sobom više ne želimo biti njegova svojina, njemu pripadati i živjeti onu najdublju istinu: da je čovjek biće zajedništva s Bogom", rekao je mons. Hranić.

Kako je ocijenio, bez Boga se u našim životima produbljuju doživljaji praznine i besmisla, osamljenosti i napuštenosti, niče gorčina u srcu, pretače se i u naše međusobne odnose te u zajednicama i čitavim društvima rastu napetosti i nagomilavaju se razlozi za podjele i sukobe.

„Odbijajući Boga, mi zatvaramo vrata svoga srca i bližnjima, osobito siromasima i slabima. A posljedice toga tako su očite: od zatvorenosti daru života i teške demografske slike naših sela i gradova, do osjećaja nesigurnosti, nedostatka solidarnosti i dijaloga, što, nadalje, pogoduje korupciji, iskorištavanju vlastitih zaposlenika i bezosjećajnosti prema onima koji su prisiljeni raditi i nedjeljom, sve do besperspektivnosti, nezaposlenosti i siromaštva, rekao je Hranić.

Poručio je da nas Božić upućuje i na kritički pristup posredničkoj ulozi svakog sustava u suvremenom društvu: općenito, napretku, znanosti, politici, gospodarstvu, tehnici, kulturi. "Unatoč njihovoj velikoj pomoći, koja nam olakšava život i podiže životni standard, treba se zapitati: mogu li oni podariti smisao i dovesti čovjeka do potpunog ispunjenja njegova bića i sreće? Ili mi ljudi u svojoj sebičnosti i oholosti tim sustavima pridajemo značajke koje oni nemaju?, zapitao se Hranić. Jer, kako je istaknuo, dođe jedan nevidljivi virus i zaustavi te poremeti sve.

Koliko se činilo da nas je aktualna pandemija učinila malenima s obzirom na našu ljudsku moć i snagu, ona nam je istodobno pokazala kako Kristova milost djeluje u našim ljudskim srcima, zaključio je mons.Đuro Hranić u propovjedi na božinoj misi u Đakovu

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 21:51