Dokument iz kolovoza 2019.: ‘Civilna zaštita i Crveni križ na Baniji nisu spremni za potres!‘

Jaka oštećenja na 4531 objektu, totalno uništenje i rušenje 792 objekta, 1266 plitko zatrpanih osoba pod ruševinama, 193 duboko zatrpane osobe, posljedice na život i zdravlje ljudi - katastrofalne. Prekid opskrbe strujom, vodom i plinom, nedostatak hrane, pojava eksplozija i požara, oboljenja od psihoze, depresije i panike.

Osposobljenost ljudstva Civilne zaštite da se nose s takvom krizom - vrlo niska, operativnost - vrlo niska, logistička spremnost - vrlo niska. Crveni križ, isto tako, operativnost - vrlo niska, logistička spremnost - vrlo niska.

Ovo nije bilanca banijskog potresa, iako tako zvuči. Ove smo podatke prepisali iz javnog dokumenta, napisanog u kolovozu 2019. pod nazivom "Procjena rizika od velikih nesreća za područje Sisačko-moslavačke županije". Ništa nije dodano ni oduzeto. Podaci se odnose na procjenu mogućih posljedica u najgorem scenariju - u slučaju da Sisačko-moslavačku županiju, odnosno grad Sisak, pogodi potres između VII. i VIII. stupnja MCS ljestvice, potres vrlo jakog i razornog intenziteta.

Riječ, međutim, nije o špurijusu Županije, predosjećaju da se katastrofa sprema, ego o hladnoj birokraciji. Svrha je dokumenta, naime, pod imenom župana Sisačko-moslavačke županije Ive Žinića, da se "izvrši identifikacija svih prijetnji, njihova vjerojatnost i posljedice kako bi se u bilo kojem trenutku mogla provesti kontrola u slučaju izbijanja", tako stoji u uvodu. Ovakav se dokument na razini županije donosi svake četiri godine, prema članku 17. Zakona o sustavu civilne zaštite, a osim procjene rizika od potresa, bavi se i mogućim poplavama, epidemijama, industrijskim nesrećama i ekstremnim temperaturama. Uglavnom, što se potresa tiče, osim procjene rizika, zakon nalaže da se procijeni spremnost snaga na terenu, naprave plan djelovanja civilne službe i plan vježbi i priprema za ljudstvo, ali i osiguraju financijska sredstva za njihove aktivnosti.

Cijela se kula ruši već na jednoj stavci - financiranju. Naime, prema polugodišnjem izvještaju o izvršenju proračuna Sisačko-moslavačke županije za 2020., može se vidjeti da je od planiranih 45.000 kuna, Civilna zaštita županije iz proračuna dobila ravno 21.423 kune. To, naravno, nije imalo nikakve veze s mogućim potresom, vježbama ili nabavom potrebne opreme, nego su ta sredstva išla na maske, zaštitne rukavice i dezinfekcijska sredstva, kako se vidi iz dokumentacije. Inače, Skupinu civilne zaštite za spašavanje iz ruševina, prema dokumentu, čini 31 pripadnik raspoređen u šest ekipa po pet pripadnika sa zapovjednikom skupine.

I to nije sve. Očito, kako to obično biva s državnim dokumentima, strategijama i nacrtima, i ovom se dokumentu pristupalo s uobičajenom dozom nonšalantnosti i birokratskog formalizma. Jer, kako drugačije objasniti da na stranici 296. stoji od riječi do riječi: "Pripadnici postrojbe civilne zaštite nisu prošli kroz propisani program osposobljavanja, nisu opremljeni niti osobnom niti skupnom opremom". A nitko na to ne reagira.

Ponovimo: dokument je napisan u kolovozu 2019. godine, objavljen 2. travnja 2020., točno 272 dana prije potresa za koji je, ne znajući, pisan, a koji će razoriti Baniju, porušiti 2500 kuća, oštetiti ih 30.000 i odnijeti sedam života.

Procjena rizika

Kontaktirali smo Sisačko-moslavačku županiju, župana Ivu Žinića i Grad Sisak s upitom što je od kolovoza 2019. do prosinca 2020. učinjeno kako bi se digla razina spremnosti sustava Civilne zaštite u županiji u slučaju potresa. Jesu li uložena neka dodatna sredstva? Koliko je ljudi educirano i prošlo treninge? Odgovore nismo dobili.

A ionako su nam poznati jer pišu u dokumentu. Za slučaj potresa oformili su ekipu od 31 pripadnika Civilne zaštite, a u cijelu su službu uložili 21.423 kune. Zabilježili su, također, da su Civilna zaštita i Crveni križ u segmentima osposobljenosti i opremljenosti za takvu krizu na - jako niskoj razini. Osim toga, u odlomku "Analiza sustava civilne zaštite", koji utvrđuje razinu spremnosti službi na potres, stoji sljedeće: "Koordinator na mjestu izvanrednog događaja, razina osposobljenosti - vrlo niska, procjena uvježbanosti - vrlo niska, analiza odgovornosti - vrlo niska". Pritom je paragraf dodatno pobojan crvenom bojom kako bi privukao pažnju. No, očito je nije privukao.

Na 302. stranici opet isto. Uz stavku "Postrojbe Civilne zaštite specijalističke namjene Sisačko-moslavačke županije" stoji: stupanj uvježbanosti - vrlo nizak, stupanj opremljenosti - vrlo nizak, stupanj logističke samodostatnosti - vrlo nizak. S druge strane, kapacitet Društva Crvenog križa Sisačko-moslavačke županije, prema dokumentu, na visokoj je razini u opremljenosti, uvježbanosti i popunjenosti ljudstvom, ali niski u vremenu mobilizacijske spremnosti i logističkoj potpori. Kao što se, uostalom, i pokazalo. Jedine dvije ekipe koje imaju visoku razinu spremnosti u svim sektorima su vatrogasci i županijski HGSS - Stanica Novska.

Kako bismo doznali što točno te razine znače i koji su kriteriji za utvrđivanje, primjerice, stupnja opremljenosti, uvježbanosti ili logističke samodostatnosti, obratili smo se tvrtki koju je Županija angažirala za izradu ovog dokumenta i konzalting, varaždinskom Defensoru, ustanovi za obrazovanje odraslih. Defensor se, kako shvaćamo, procjenama rizika od velikih nesreća bavi "usput" dok je njihova glavna djelatnost obučavanje za poslove zaštitara. Uglavnom, kako nam je ispričao vlasnik i direktor ustanove, Emilio Habulin, njihov je posao tu bio prikupiti i objediniti izvještaje svih jedinica lokalne samouprave sa županijskog područja i donijeti ukupnu ocjenu. "Sklopiti mozaik", kako kaže.

- Dakle, procjenjuju se razine spremnosti operativnih snaga sustava civilne zaštite: vrlo niska razina, niska razina, visoka i vrlo visoka razina s obzirom na popunjenost ljudstvom, spremnost zapovjednog osoblja, osposobljenost ljudstva i zapovjednog osoblja, uvježbanost, opremljenost materijalnim sredstvima i opremom, vrijeme mobilizacijske spremnosti-operativne gotovosti, samodostatnost i logističku potporu - kaže Habulin. Ne objašnjava, pritom, koji su točno kriteriji za određivanje te razine, odnosno koliko ljudi ili opreme, recimo, dijeli nisku od visoke razine. Ali daje primjer kako je stavka "Koordinator na mjestu izvanrednog događaja" ocijenjena niskom spremnošću. Razlog je, naprosto, taj što koordinator na terenu ne postoji.

- Moramo uzeti u obzir da u situaciji pandemije na veličini ugroženog područja od potresa - Sisačko-moslavačkoj, Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Karlovačkoj, pa čak i Varaždinskoj županiji - moraju biti angažirane snage iz cijele Hrvatske. Niti jedna županija ne može sama biti dovoljno spremna za ovakvu katastrofu - opravdava Habulin.

I sve bi to bilo razumljivo da na 171. stranici ne stoji sljedeći redak: "na području Sisačko-moslavačke županije može se očekivati potres intenziteta VIII. stupnjeva (događaj s najgorim mogućim posljedicama)". Pritom su autori dokumenta, kao i nalogodavci, bili svjesni i koje manjkavosti u sustavu treba popraviti kako bi se izbjegla nepripremljenost za katastrofu. O tome svjedoče ove četiri stavke na stranici 299.: Prvo, kažu, treba raditi na kontinuiranom osposobljavanju snaga Civilne zaštite. Drugo, opremiti lokalne DVD-e medicinskom opremom za spašavanje u slučaju potresa.

Treće, educirati stanovništvo o mogućim opasnostima od potresa i na koncu, bez manjka ironije, graditi stambene i poslovne zgrade poštivajući zahtjeve protupotresnog projektiranja. Budući da je cijela Civilna zaštita na razini Županije financirana s 21.423 kune, za maske i zaštitne rukavice, sigurno je pretpostaviti da nisu provođeni treninzi s ekipama za slučaj potresa, da DVD-i nisu opskrbljeni dodatnom medicinskom opremom te da je izostala i edukacija stanovništva.

O tome koliko se poštivala protupotresna gradnja govore podaci o 30.000 oštećenih objekata, zasad. Posebno između 1995. i 2000. godine.