INVAZIVNA VRSTA

DOMAĆI STRUČNJACI STRAHUJU OD DOLASKA INVAZIVNE VRSTE NA JADRAN Morski paun još nije viđen, ali pitanje je dana kada će se to dogoditi

Otrov te ribe može biti i smrtonosan, osobito ako je riječ o djeci i starijim osobama slabog imuniteta
Morski paun
 Alexander Vasenin

Morski paun, egzotična riba s otrovnim bodljama iz roda Pterois koja potječe iz toplih voda južnog Pacifika i Indijskog oceana, trenutno je ogromna prijetnja mediteranskom ekosustavu, a situacija na istočnom dijelu Mediterana, posebice u Cipru, gdje se invazija pokušava zaustaviti organiziranim ribolovom, je više nego dramatična.

Otrov morskog pauna za čovjeka može biti i smrtonosan, posebice ako se radi o djeci ili starijim osobama slabijeg imuniteta, a prije svega je izuzetno bolan. No, najveća opasnost prijeti prirodnoj ravnoteži, odnosno ravnoteži hranidbenog lanca u morskom ekosustavu, jer je paun izraziti grabežljivac. Iako su spore i mirne one se vrlo brzo razmnožavaju i prilagođavaju novim staništima te postižu veliku brojnost, istiskujući autohtone vrste, pa su tako, nakon Turske, Izraela i Libanona, a potom i Cipra, već zabilježene i u Grčkoj, Italiji i Tunisu.

Linija obrane

- Poznat je slučaj u Karipskom otočju gdje je, nakon što je pušten ili je pobjegao iz akvarija, morski paun učinio goleme štete u fauni podmorja tog otočja - priča prof. dr. sc. Jakov Dulčić, svjetski poznati ihtiolog, voditelj Laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov u Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. Napominje da morski paun još nije zabilježen u Jadranu, ali je pitanje dana kada će stići prva dojava domaćih ribara o neobičnom ulovu. O tome, kaže u šali, već imaju i internu kladionicu u Institutu.

- Cipar je trenutno posljednja linija obrane, iako je upitno koliko će ona biti uspješna, s obzirom na brzinu kojom se ta vrsta širi. Morski paun osvaja Levant i polako prodire i u Jonsko more. Mogli bi ga vrlo brzo očekivati i u Jadranu, iako, s obzirom na temperature, nisam siguran koliko će daleko otići prema sjeveru Jadrana. Veliku ulogu kod dolaska imat će i takozvana BiOS (Bimodal Oscillation System) strujanja, prije zvane ‘jadranske ingresije’ - kaže profesor Dulčić.

Sibenik, 211208.
Otrovna riba Jadranska napuhaca, ulovljena u kanalu kod Sibenskog mosta,  jutros je donesena na ribarnicu.
Foto: Niksa Stipanicev / Cropix
Niksa Stipaničev / CROPIX
Meso Jadranske napuhnjače je jako otrovno

Morski paun vrlo je popularna riba u akvarijima, a upravo je neodgovorno ponašanje pojedinih vlasnika akvarija (slučaj u Karipskom moru), koji su dozvolili izlazak većih primjeraka u more, dovelo do toga da se ta vrsta nastanjuje tamo gdje joj prirodno nije mjesto. Otrovne bodlje štite je od predatora, a stručnjaci je smatraju jednom od najinvazivnijih i najštetnijih vrsta.

Sibenik, 170709.
Vinko Kraus, 37-godisnji Splicanin, koji vec 25 godina zivi u Ceskoj i trenutacno je u Pragu direktor jedne modne kuce, kao strasni ribolovac „okitio“ se neobicnim i vrlo rijetkim ulovom. Na njegovu udicu zakacile su se dvije ribe  strijelke skakuse, lat. Pomatomus saltatrix. To je ujedno i jedina riba iz obitelji strijelki prisutna u Jadranu.
Foto: CROPIX
CROPIX
Strijelka skakuša

Pored globalnog zatopljenja i rasta temperature mora, velikim migracijama pridonio je i ljudski faktor, kroz, recimo, izgradnju i proširenje Sueskog kanala, što je omogućilo dolazak ribama iz Crvenog mora.

Profesor Dulčić kao problem ističe i neodrživi komercijalni ribolov, uslijed kojeg je znatno smanjena brojnost velikih grabežljivaca kao što su morski psi, raže i velike kirnje, što je “poljuljalo” hranidbeni lanac.

Svi gosti Jadrana

- Što se morskog pauna tiče, za sada nema razloga za dizanje panike, ali trebamo biti spremni za njihov dolazak. Kada jednom dođu i uspostave populaciju, gotovo ih je nemoguće ukloniti - kaže profesor Dulčić.

Tamna mramornica je otrovna

Ističe da trenutno pripremaju knjige “Nezavičajne vrste dekapodnih rakova i riba Jadranskog mora” i “Ihtiofauna Jadranskog mora” u kojima će biti opisani svi jadranski “gosti”, kao i one ribe za koje do sada nismo ni znali da žive u Jadranu, a oduvijek su tu.

Češljasta kirnja se brzo širi

SVJETSKI POZNATI IHTIOLOG JAKOV DULČIĆ S INSTITUTA ZA OCEANOGRAFIJU I RIBARSTVO 'Najveća opasnost za ekosustav je ipak domaća strijelka skakuša'

Egzotične vrste dolaze kroz Sueski kanal, ali i s brodovima, čak i iz akvarija na kruzerima. Do sada su zabilježene 34 takve riblje vrste u Jadranu, s time da ih je više od pola uočeno tek jednom, pa se ne može govoriti o uspostavi populacije. No, što se tiče uspostava populacije, prema riječima profesora Dulčića, jedna od većih prijetnja je tamna mramornica Siganus luridus, egzotična vrsta iz Indijskog oceana. Ona obitava na dnima prekrivenim vegetacijom, može narasti čak do 30 centimetara, a u bodljama na leđnoj peraji ima otrov koji za čovjeka uzrokuje jaku bol. Prvi je put primijećena prije desetak godina kod Mljeta, a danas se s tom vrstom sve češće susreću ribari na južnom Jadranu.

- Osim zbog bolnog uboda, tamna mramornica velika je opasnost jer istiskuje autohtone domaće salpe - objašnjava Dulčić.

Još jedna egzotična vrsta s kojom se ribari sve češće susreću je srebrnoprugasta četverozupka (napuhača), riba čije je meso otrovno, koja je već zabilježena sve do Tribunja kod Šibenika, u čak osam navrata.

Međutim, prema riječima profesora Dulčića, na Jadranu je trenutno najveća opasnost za ekosustav jedna domaća, autohtona vrsta. Riječ je o strijelki skakuši, ribi koja je donedavno obitavala samo na južnim dijelovima, poput dubrovačkog akvatorija, a sada je preuzela dominaciju sve do Istre. To je vrlo agresivna i brza riba, predator, koja je gotovo potpuno “razrijedila” domaće ciple, a konkurencija je i brancinu i drugim vrstama.

- Nešto se događa, temperature se mijenjaju. Također, kostorog, kojeg smo donedavno imali samo u južnom Jadranu, postaje česta vrsta i u sjevernom. Ali najveća prijetnja morskom ekosustavu je čovjek. Čovjek je izazvao problem globalnog zatopljenja, čovjek je mora zagadio plastikom, čovjek je probušio Sueski kanal, čovjek je pretjeranim izlovom narušio ravnotežu hranidbenog lanca u morskom ekosustavu i sada snosimo posljedice - zaključuje profesor Jakov Dulčić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. studeni 2024 02:23