Gospodarski ekspert HDZ-a

Domagoj Milošević: Bilo bi puno bolje da se premijer bavi gospodarstvom, a ne kadroviranjem

Most kaže da mi kočimo reforme? Propuštamo milijarde kuna zarade jer nismo odlučni promijeniti sustav koji koči aktiviranje potencijala, a Most zasad reforme svodi na prijedlog uštede nekoliko tisuća kuna. Moramo štedjeti, ali u ovom času važnije je povećati prihode. Samo štednja nije spasila nijednu ekonomiju, pa neće ni našu
Domagoj Milošević
 CROPIX

HDZ-ov gospodarski stručnjak Domagoj Ivan Milošević, premda ne participira u izvršnoj vlasti, nije bez političkih ambicija. U nastavku unutarstranačkih izbora kandidirat će se za Predsjedništvo stranke i u tome očekuje podršku stranačkog šefa Tomislava Karamarka. Demantira glasine da bi mogao biti HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Zagreba i navodi kako se za funkcije u lokalnim tijelima vlasti trebaju natjecati predsjednici lokalnih organizacija. Komentirao je napete odnose između Domoljubne koalicije i Mosta, rekao kako bi riješio problem Ine te iznio planove za LNG terminal na Krku. Premijeru Tihomiru Oreškoviću poručuje kako bi bilo bolje da se više posveti financijama, gospodarstvu i investicijama, a manje kadroviranju.

Mogu li se nakon teških optužbi čelnika Mosta Bože Petrova da HDZ namjerno stvara dojam o nestabilnoj Vladi, a da je u pozadini Ina, odnosi između HDZ-a i Mosta vratiti u normalu?

- Odnosi su već sutradan bili normalni. Strasti su se stišale.

Petrovu je okidač bila izjava Milana Bandića da je razgovarao s predsjednikom HDZ-a Tomislavom Karamarkom o eventualnom preslagivanju vladajuće većine. Kako ste protumačili tu reakciju?

- Mislim da nije bilo potrebe za takvom reakcijom. Napokon, zastupnici stranke Milan Bandić 365 podržali su Vladu u kojoj je i Most. Vlada trenutačno ima itekako ozbiljan posao pred sobom, a to su pregovori sa sindikatima čija se težina mjeri u milijardama proračunskih kuna.

Može li zbog razmirica između Mosta i HDZ-a oko Ine pasti Vlada?

- Ne. Apsolutno sam siguran da sve stranke vladajuće većine shvaćaju značaj Ine za Hrvatsku te da ćemo zajedno raditi na dobrobit Ine koja ima izuzetan utjecaj na hrvatsko gospodarstvo jer nosi osam posto BDP-a. Vjerujem da su i oporbeni zastupnici svjesni tog značaja.

Iako se često razlikujemo u pogledima kako unaprijediti hrvatsko gospodarstvo, vjerujem da svi imamo iste ciljeve. Imajući to na umu, mogu samo reći da se stabilnost Vlade temelji prije svega na povjerenju. Ono se teško gradi, a lako i brzo gubi. S obzirom na odnos snaga u Saboru i dosadašnji tijek suradnje između HDZ-a i Domoljubne koalicije s jedne te Mosta s druge strane, rekao bih da smo mi u HDZ-u iskazali puno više povjerenja i poštovanja prema Mostu, nego obratno.

Što je, prema vašem mišljenju, rješenje za Inu?

- Trebamo učiniti sve što je moguće kako bi arbitražni postupci završili u našu korist. U međuvremenu Vlada mora pronaći način kako osigurati dugoročni opstanak i razvoj Ine. Dioničari se moraju voditi istom logikom. Dosad je dolazilo do problema jer su se sukobljavale politička logika i logika menadžera. Moramo naći ravnotežu. Hrvatska i Mađarska imaju puno zajedničkih interesa, od željezničkog povezivanja Budimpešte i moderne luke Rijeke, preko LNG terminala i daljnje diversifikacije opskrbe ne samo mađarskog, nego i centralnog i istočnoeuropskog prostora. Vjerujem da je u sklopu tih i drugih zajedničkih gospodarskih interesa moguće pronaći rješenje da osiguramo naše nacionalne interese.

Mađarska vlada osiguravala je svojedobno pozicije u MOL-u pa strateški partner mora razumjeti da Hrvatska mora i hoće učiniti isto. Interesi kompanije su jedno, ali nitko i ništa nije i ne smije biti važniji od države. Ako se ne bi mogao postići prihvatljiv sporazum, postoje načini za civiliziran razlaz.

Jeste li pratili javni istup bivšeg premijera i predsjednika HDZ-a Ive Sanadera?

- Nisam.

Što vam govori činjenica da je bio svjedok u arbitraži između Ine i MOL-a koju je pokrenula hrvatska Vlada, i to na prijedlog MOL-a?

- Svatko tko je optužen ima se pravo braniti, a odluka je optuženika na koji će način to činiti. Kazneni postupak koji se vodi protiv Sanadera pred hrvatskim sudovima i arbitraža pred UNCITRAL-om dva su odvojena postupka.

Hoće li Vlada koju čine Domoljubna koalicija i Most dočekati kraj mandata?

- Vlade biramo kako bi rješavale probleme, a u Hrvatskoj su se nagomilali problemi koji su na rješenje čekali godinama. Više sam puta javno i žestoko kritizirao Vladu Zorana Milanovića da probleme umnogostručuje, umjesto da nudi rješenja te pozivao da odu s vlasti prije kraja mandata jer je već 2013. bilo jasno da nemaju model za izlazak iz krize. Bio bih licemjer kad istim kriterijima ne bih gledao svoju Vladu. Nemamo više vremena za gubljenje. Lani smo izgubili 90 posto izravnih stranih ulaganja. Pametnome dosta.

Petrov optužuje HDZ da blokira sve njihove reformske prijedloge. Zašto dolazi do toga?

- Propuštamo milijarde kuna zarade jer nismo odlučni promijeniti sustav koji koči aktiviranje potencijala Hrvatske, a Most zasad reforme svodi na prijedlog uštede nekoliko tisuća kuna. Moramo i dalje štedjeti, ali u ovom času puno je važnije povećati prihode. Samo štednja nije spasila nijednu ekonomiju, pa neće ni našu.

Karamarko je vratio Petrovu optužbom da on ovakvim izjavama destabilizira Vladu.

- Pogrešno je da Petrov šalje poruke posredstvom medija, umjesto da prošeće nekoliko metara do ureda prvog potpredsjednika Vlade. Ponovit ću da je HDZ - s obzirom na raspored snaga u Saboru, a to je 65 zastupnika Domoljubne koalicije i 15 Mosta, te na proces koji traje nekoliko mjeseci - pokazao puno više poštovanja i povjerenja prema Mostu, nego obrnuto. Neka ne podcjenjuju HDZ.

Nameće se pitanje može li Vlada preživjeti još ovakvih sukoba ili nakon idućeg treba presjeći i raspisati prijevremene izbore?

- Ponavljam da nas sve zanimaju isključivo rezultati.

Je li moguće da nakon otvorenih sukoba u Vladi Most koalira sa SDP-om?

- Ne vjerujem u taj scenarij. Predsjednik SDP-a šalje poruke o povratku na vlast prije svega radi unutarstranačke situacije, a i sam je svjestan da nema snagu ni platformu koja bi mu omogućila šansu za povratak u Banske dvore. HDZ, za razliku od svih ostalih partnera, čimbenika i parlamentarnih stranaka, jedini ima ozbiljan program za spas nacionalnoga gospodarstva. Mjere nisu neoliberalne, kao što podmeću lažni socijaldemokrati, nego uokvirene idejom o socijalno-tržišnom gospodarstvu. I dalje vjerujem da većina Mostovih zastupnika ima dobre želje i namjere, ali neki među njima trebaju prestati podcjenjivati snagu, iskustvo, odlučnost i znanje nas HDZ-ovaca.

HDZ je najavio promjenu političkog smjera i hvatanje centra. Otkud to i zašto sada?

- HDZ je oduvijek bio stranka centra i desnog centra, nikada krajnje desnice. Možda je proteklih godina ovo desno krilo bilo glasnije, ali prije svega kao odgovor na neprekidno forsiranje svjetonazorskih tema koje je dolazilo s ljevice. HDZ ima kvalitetan gospodarski program i ne treba stvaranjem ideoloških podjela zamagljivati oči građanima, niti skretati pozornost s činjenice da žive sve gore, kao što je radila bivša Vlada. Naš je posao da radimo brzo i efikasno kako bi ljudi što prije osjetili oporavak i u kućnom budžetu.

Spadate u umjerenu struju u HDZ-u. Što za vas osobno znači ovakvo pomicanje smjera?

- Povratak krucijalnih tema za život građana u fokus doživljavam kao priznanje i prihvaćanje onoga za što se zalažem tijekom svoga cijelog političkog djelovanja.

Očekujete li Karamarkovu podršku u kandidaturi za Predsjedništvo HDZ-a ili vam zamjera što ste bili konkurencija na prošlim izborima za predsjednika HDZ-a?

- Nisam niti jednom prilikom u protekle četiri godine osjetio da mi Tomislav Karamarko zamjera na kandidaturi. Očekujem da će podržati moju kandidaturu za Predsjedništvo HDZ-a, a nadam se da će me podržati stranačke kolegice i kolege.

Spekuliralo se da imate ambiciju biti HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Zagreba? Biste li se prihvatili toga?

- Moje političko djelovanje usredotočeno je na gospodarstvo i poticanje ulaganja. Ekonomija je osnova suvremene politike, iako je mnogi od politike posve pogrešno odvajaju. Vjerujem da moje znanje i iskustvo prije svega treba iskoristiti u tom smjeru. Mislim da predsjednici gradskih i općinskih organizacija trebaju biti kandidati na izborima za lokalne čelnike.

Treba li HDZ svugdje imati svoje kandidate za gradonačelnike ili je pametnije negdje - i gdje - to prepustiti koalicijskim partnerima?

- HDZ je najveća i najjača hrvatska politička stranka i zato svugdje treba imati ljude koji mogu ozbiljno konkurirati našim političkim suparnicima. O eventualnim koalicijama odlučit će naše lokalne organizacije i stranačko vodstvo kao što je već tradicionalno u HDZ-u.

Je li vraćanje HDZ-a umjerenijoj političkoj retorici uvjetovano činjenicom da ubrzo slijede lokalni izbori, a na nedavnim prijevremenim ste prilično loše prošli?

- To nema nikakve veze s time. Prilično sam siguran da će u vremenu koje dolazi HDZ biti još jači.

Kakav je premijer Tihomir Orešković? Što radi dobro, a što loše?

- Vjerujem da će se premijer potpuno posvetiti gospodarstvu, investicijama i financijama. Nije dobro da se iscrpljuje na pojedinim kadroviranjima jer treba ubrzati imenovanja koja će biti poluge rasta, poput uprava najvećih javnih tvrtki i ljudi u ključnim resorima. Tu je i goruće pitanje švicarskog franka koje predstavlja prijetnju financijskoj stabilnosti države te, naravno, privlačenje investicija bez kojih nema oporavka gospodarstva, ali ni novca za javni sektor.

Kakav je stav oko LNG-a? Hoćemo li graditi kopneni ili ćemo se odlučiti na plutajući?

- Tu nema ‘ili, ili’, nego je prvo plutajući, a onda kopneni. Tematska sjednica Odbora za gospodarstvo završila je s tri zaključka. Prvi govori o tome da je LNG terminal na otoku Krku vitalan gospodarski i geopolitički interes Hrvatske te Srednje i Istočne Europe, dakle cijele EU. Drugi je zaključak da Vlada ne smije odustati od kopnenog terminala. Ali, s obzirom na realne uvjete, faktor vremena, novca i tržišta, odnosno na činjenicu da kupci traže druge izvore dok mi ne možemo donijeti odluku, moramo odmah ići na plutajući terminal. Treći je zaključak da Vlada mora imenovati jednu osobu koja će biti odgovorna za taj projekt te koordinirati sva državna tijela i sve zainteresirane strane.

Tko bi bila ta osoba?

- To će odlučiti Vlada. No, važno je nešto drugo: na sjednici su oko LNG-a bili svi - od vlasti, oporbe, eksperata, predstavnika tvrtki, Christophera Jonesa iz Europske komisije i američke veleposlanice do drugih. Svi smo se složili da odluku treba donijeti odmah. Imamo odličan geopolitički položaj, ali ako nismo u stanju donijeti odluku odmah, terminal će se napraviti negdje drugdje, u Grčkoj ili Albaniji.

Koliko vremena treba za plutajući terminal i može li doista do 2018. godine biti u funkciji?

- Za plutajući terminal trebamo od 18 do 24 mjeseca, a za kopneni najmanje četiri godine.

Koliki su troškovi plutajućeg terminala za Hrvatsku?

- Gradnja plutajućeg terminala zahtijeva investiciju od 30 do 40 milijuna eura za osnovnu infrastrukturu. Kopneni terminal podrazumijeva ulaganja veća od 500 milijuna eura. Presudan faktor su cjevovodna infrastruktura i interkonektori sa Slovenijom i Mađarskom čije trenutačno stanje ne zadovoljava uvjete za kopneni terminal. Da ga sagradimo preko noći, ne bismo ga mogli staviti u funkciju. Moramo uložiti još 400 milijuna eura u infrastrukturu da bi se plin mogao distribuirati. Plutajući terminali su fleksibilniji i brže isplativi.

Što nam LNG znači u geopolitičkom smislu?

- Terminalom se napokon stavljamo na kartu Europe i svijeta, ali ne samo kao energetsko čvorište u nastajanju. Takav projekt donosi ubrzani razvoj jer ojačava poziciju Luke Rijeka, posljedično isplativa postaje nizinska pruga prema Zagrebu te pravci prema Budimpešti i Münchenu. Konačno time ostvarujemo naš cilj i postajemo ulazna točka u EU. Dobivamo diversifikaciju opskrbe i energetsku sigurnost, a Hrvatska postaje važan partner zemljama Srednje i Istočne Europe.

Imamo, dakle, prvi politički konsenzus nakon parlamentarnih izbora?

- Imamo. Oko nacionalnih interesa nema razloga za razilaženja između vlasti i oporbe. Vjerujem da će u slučaju LNG-a tako i biti.

Sada kritizirate bivšu Vladu zbog rješenja za švicarski franak, a kada se donosio zakon, i oko njega je bio konsenzus?

- Taj je zakon bio predizborni adut SDP-a pa su isforsirali njegovo brzo donošenje. Mi smo se složili da treba pomoći građanima, ali je zbog brzine donošenja nemušto zakonsko rješenje otvorilo bankama mogućnost tužbi koje sve građane mogu koštati više od milijarde eura. Najavljenom interpelacijom SDP pokušava umanjiti štetu koju je prouzročio, ali ne štetu za građane, nego isključivo štetu za njihov politički imidž.

Činjenica je da je i HDZ podržao taj zakon i da ste suodgovorni.

- Pravodobno smo upozoravali na moguće posljedice takvog zakona. Osobno sam bio vrlo glasan.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 07:09