ZAGREB - Vrhovni sud RH donio je pravomoćnu odluku o četvorici optuženika kojima je za ubojstvo novinara Ive Pukanića i ranije potvrdio kazne dugotrajnog zatvora, veće od 20 godina, no konačnu presudu nije želio objaviti prije nego o njoj budu obaviješteni optuženici, njihovi odvjetnici i tužiteljstvo.
Glasnogovornik Vrhovnog suda RH Dražen Tripalo potvrdio je Hini kako je odluka napisana i otpremljena sa suda, no njen sadržaj nije želio otkriti.
I glasnogovornica Županijskog suda Ivana Čalić, koja je donijela prvostupanjsku presudu, kazala je tek da je Županijski sud zaprimio odluku Vrhovnog suda.
"Konačnu odluku objaviti ćemo u srijedu, kako optuženici i stranke u postupku o sadržaju pravomoćne presude ne bi bili upoznati iz medija", istaknula je Čalić.
Za atentat na Ivu Pukanića i njegova suradnika Niku Franjića zagrebački Županijski sud je u studenome 2010. godine na ukupno 150 godina zatvora osudio šestoricu optuženika. Robert Matanić je kao organizator skupine bio osuđen na 33 godine zatvora, Bojan Gudurić na 30, Luka Matanić i Amir Mafalani na po 16 godina, Slobodan Đurović na 15 godina, a najveću je kaznu od 40 godina dobio Željko Milovanović, kao izravni počinitelj optužen da je aktivirao eksplozivnu napravu koja je Pukanića raznijela u središtu Zagreba.
Vrhovni je sud lani u srpnju drugostupanjskom presudom trojici povisio kazne za ukupno 15 godina. Đuroviću je kazna povećana za čak deset godina, s 15 na 25 godina. Njega se tereti da je bio veza između ubojica i Sretena Jocića, zvanog Joca Amsterdam, koji je navodno za ubojstvo platio 1,5 milijuna eura, zbog čega mu se sudi u Beogradu. Uz njega su na optuženičkoj klupi Milovanović i Milenko Kuzmanović.
Guduriću je, pak, kazna povećana s 30 na 33 godine, a Robertu Mataniću s 33 na 35 godina. Ostalima je potvrđena prvostupanjska presuda.
Branitelji optuženika osuđenih na kazne veće od 20 godina podnijeli su još jednu žalbu o kojoj je Vrhovni sud odlučivao sredinom siječnja.
Osim na visinu kazni Đurovićevi odvjetnici su prigovorili da je Vrhovni sud, donoseći drugostupanjsku presudu, počinio bitne povrede odredaba Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku te pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje.
Obrana ostalih optuženika pokušavala je pobiti i tvrdnje da je rezervna opcija bila ubojstvo snajperskom puškom s kojom je Gudurić vrebao s krova u blizini sjedišta tjednika Nacional, gdje je Pukanić ubijen u podmetnutoj eksploziji 23. listopada 2010. godine.
Iako na prvom suđenju nije dokazano postojanje zločinačke organizacije niti su otkriveni krajnji naručitelj i motiv zločina koji je potresao Hrvatsku, USKOK se, zadovoljan višim kaznama Vrhovnog suda, nije žalio na njihovu odluku, a na žalbu Đurovićevih odvjetnika poslao je tek odgovor u kojem pobija njihove argumente.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....