DONOSIMO POJEDINOSTI NOVIH VLADINIH MJERA Namijenjene su samo određenim gospodarskim granama: Evo tko će do rujna dobivati državni minimalac

Vladin “minimalac” od 4000 kuna po zaposleniku za plaće za lipanj moći će dobiti samo djelatnosti iz četiri resora koje dokažu da im je prihod pao 50 i više posto, i to u sektoru turizma i ugostiteljstva, odnosno oni koji se bave uslugama pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane i pića, zatim poslodavci koji se bave prijevozom putnika, putničke agencije, organizatori putovanja, turoperateri i sve ostale djelatnosti s time povezane, te event industrija, odnosno organizatori kulturnih i sportskih događanja, sajmova i kongresa.

Vladine nove mjere za lipanj predstavljene su u utorak na Gospodarsko-socijalnom vijeću (GSV), u kojem sudjeluju članovi Vlade, predstavnici sindikata i poslodavaca, i svi su se usuglasili oko novih mjera.

Mjere se odnose na razdoblje od 1. lipnja do 31. kolovoza, s time da se neće automatski isplaćivati, već će se gledati mjesec za mjesec, odnosno Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje donosit će odluku o produljenju mjera nakon lipnja, sukladno stanju u gospodarstvu i raspoloživim sredstvima.

Posrnule tvrtke

Poslodavci iz sektora za koje se smatra da su najviše pogođeni zbog pandemije koronavirusa, i koji nisu stali na noge ni nakon otključavanja ekonomije, morat će dokazivati pad prihoda na temelju PDV obrasca, a uspoređivat će se ovogodišnji prihodi u svibnju sa svibnjem prošle godine, pojašnjavaju u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, a ako je riječ o novijoj tvrtki koja ne posluje dulje od godine dana, onda će se gledati usporedba s veljačom ove godine.

Kada je, pak, riječ o potporama za svibanj, koje će se isplaćivati sredinom lipnja, one će se isplatiti kako je bilo najavljeno svim djelatnostima koje bilježe pad prihoda od 20 i više posto u usporedbi s istim mjesecom prošle godine, s time da srednje i velike tvrtke, odnosno sve one koje zapošljavaju više od 50 radnika, što dosad nije bilo definirano, neće smjeti isplatiti dividendu i dobit sve do 31. prosinca 2021.

Ako tvrtka isplati dividendu, onda će morati vratiti državnu potporu za svibanj. To se ne odnosi na mikro i male poduzetnike koji zapošljavaju manje od 50 radnika.

Isti princip bit će i za nove Vladine mjere za ciljane djelatnosti koje će imati pad prihoda 50 i više posto u svibnju, odnosno ni za buduće mjere srednje i velike tvrtke neće smjeti isplatiti dividendu ili ako je isplate, morat će vratiti subvenciju za plaće djelatnika.

Kada je, pak, riječ o otpisu ili moratoriju na plaćanje poreza i doprinosa, mjera je i dalje na snazi do 20. lipnja, tako da će oprost ili prolongiranje plaćanja javnih davanja moći dobiti i te tvrtke iz resora turizma, ugostiteljstva, prometa i event industrije, koje dokažu da imaju pad prihoda 50 i više posto u odnosu na lani, ali o budućem prolongiranju plaćanja javnih davanja u utorak na GSV-u nije bilo riječi. Iz Ministarstva rada napominju kako će se poslije vidjeti hoće li se i ta mjera produžiti, ovisno o stanju u gospodarstvu.

Na sjednici GSV-a, kažu sugovornici, govorilo se i o uvođenju skraćenog radnog vremena, kako bi se pomoglo i onim tvrtkama koje imaju i dalje poteškoće u poslovanju zbog pandemije koronavirusa, a nisu obuhvaćene novim Vladinim mjerama. To se posebno odnosi na prerađivačku industriju, koja u ovom trenutku nema toliku potrebu za punim radnim vremenom, jer su im narudžbe usporene kao i izvoz.

Tijekom lipnja, nakon što i Europska komisija objavi detalje, i hrvatska će Vlada izaći sa svojim rješenjem, a ta će mjera dijelom biti financirana i kroz program SURE. Riječ je o programu Europske unije, vrijednom 100 milijardi eura, preko kojeg će države koje žele zaštititi radna mjesta moći dobiti povoljne zajmove, a Hrvatska bi mogla dobiti 400 milijuna eura.

Kraći radni dan

Mjera skraćenog radnog vremena izgledala bi tako da radnik umjesto pet dana u tjednu, radi, primjerice, četiri dana u tjednu te mu država plaća 50 do 70 posto plaće za taj peti radni dan, a poslodavac ostatak.

- Moram izraziti zadovoljstvo, kao predsjedavajući GSV-om, da odavno nismo postigli ovakvu razinu suglasnosti kao danas - rekao je nakon sastanka Ivan Mišetić, predsjednik GSV-a.

I Mladen Novosel, kao dopredsjednik GSV-a iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, rekao je kako su postigli konsenzus oko svih pitanja, a posebno je naglasio da je zadovoljan time što će se pomoći putničkom prijevozu, s naglaskom na one koji obavljaju međužupanijski promet.

- U suglasnosti smo da se za lipanj mora naći i mjera kako pomoći i onim poslodavcima koji nisu u ova četiri resora i idemo u pravcu da se oformi radna skupina i izradi prijedlog zakona o skraćivanju radnog vremena, jer mora se djelovati ciljano, ne više horizontalno, jer svaka tvrtka koja ima 50 posto pada prihoda morala bi biti zaštićena i u lipnju - rekao je Novosel.

Ministar rada Josip Aladrović također je naglasio kako će idućih dana razmišljati i o tim tvrtkama koje ne spadaju u ova četiri sektora, a imaju pad prihoda zbog koronakrize, tako da se to rješava kroz drugu mjeru, odnosno kroz model skraćenog radnog vremena.

- Postignuta je visoka razina kompromisa po svim ovim temama, dijalog je neupitan i zajedno se svi borimo kako bismo ovu ekonomsku krizu što jednostavnije prevladali - zaključio je Aladrović.