ZDRAVSTVENI SEKTOR U HRVATSKOJ VODE ŽENE Muških liječnika samo je 37 posto i u prosjeku su stariji od žena

U Hrvatskoj radi 14.394 liječnika, među kojima je 9649 specijalista. Prosječna dob im je 47 godina, a najviše ih radi u Zagrebu.

Gledamo li po spolu, zdravstveni sektor vode žene. Naime, od ukupnog broja, čak 63 posto čine liječnice.

Od 2013. pa do kraja 2016. godine iz Hrvatske je otišlo 525 liječnika, a u razdoblju od ulaska Hrvatske u Europsku uniju do kraja 2016. godine u zdravstvenom sustavu naše zemlje zaposlilo se 30 liječnika iz inozemstva.

Ovo je mali dio podataka koji će uskoro biti javno predstavljeni, a nalaze se u Demografskom atlasu hrvatskog liječništva.

Odlazak u mirovinu

Riječ je prvom takvom pothvatu u Hrvatskoj koji okuplja sve podatke o liječnicima od onog dana kada su upisali Medicinski fakultet.

Atlas potpisuje Hrvatska liječnička komora, čiji predsjednik Trpimir Goluža smatra kako je važno poznavati točno stanje sustava da bismo ga unaprijedili i zadržali liječnike u Hrvatskoj.

Kao velik problem vidi činjenicu što će u sljedećem desetljeću biti umirovljen najveći broj liječnika do sada.

- Konkretno, više od 4000 iskusnih liječnika u sljedećih će se 10 godina umiroviti. Važno je imati plan za njihovu zamjenu, posebice zato što obrazovanje i usavršavanje liječnika specijalista traje relativno dugo - kaže Goluža.

Podaci su se prikupljali više od pola godine i pomalo su zabrinjavajući. Naime, dio županija nema dovoljan broj liječnika, posebno na primarnoj razini zdravstvene zaštite.

Iz Komore napominju da je najveća zabrinutost za Virovitičko-podravsku, Bjelovarsko-bilogorsku, Koprivničko-križevačku i Ličko-senjsku županiju.

- Sve je veći broj starijih stanovnika koji trebaju liječničku skrb, osobito u navedenim županijama i tu će biti poteškoća u pronalaženju odgovarajućih pružatelja zdravstvene zaštite - napominje Goluža.

Među ostalim, napravljena je analiza radnog opterećenja liječnika koja je pokazala da u istočnoj regiji četvrtina liječnika radi više od 51 sat tjedno, a u zapadnoj regiji samo jedan na 15 liječnika radi toliko sati.

- Takve razlike u radnom opterećenju prisutne su i među liječnicima specijalistima pa je tako u istočnoj regiji svaki treći liječnik specijalist radio u prosjeku 51-60 sati tjedno dok je u zapadnoj regiji toliko radio svaki deseti liječnik - kaže Goluža i dodaje kako takvi rezultati ukazuju na nedostatak liječničkog kadra u istočnoj regiji.

Radno opterećenje

Analiza je pokazala i nevjerojatan broj prekovremenih sati u 2016. godini. Među liječnicima koji su radili prekovremeno polovica ih je imala čak 250 prekovremenih sati.

- Skupinu 250+ sati gotovo u cijelosti čine bolnički liječnici specijalnosti zastupljenih u djelatnostima koje imaju organiziranu liječničku službu 0-24 h. Nadalje, analizom smo došli do zaključka kako s padom složenosti bolnica raste manjak liječnika, odnosno raste i prosječno radno opterećenje po liječniku - navodi Goluža.

Analizom radnog opterećenja specijalista koji su radili prekovremeno, po pojedinim specijalizacijama, zaključili su da je najveće radno opterećenje, mjereno ekvivalentom punog radnog vremena (uglavnom 20% iznad propisanog tjednog/godišnjeg opterećenja), prisutno kod kirurških specijalističkih kategorija (abdominalna kirurgija, vaskularna kirurgija, neurokirurgija, torakalna, opća, maksilofacijalna i dječja kirurgija).

Što se tiče primarne zdravstvene zaštite, Goluža upozorava na aktualne probleme u svim djelatnostima, a posebno u djelatnosti pedijatrije i ginekologije.

- Pokazalo se da je u djelatnosti zdravstvene zaštite žena oko 60% liječnika ginekologa imalo u 2016. godini najmanje 6000 opredijeljenih osiguranika, dakle više nego što propisuje Pravilnik o standardima i normativima prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Također treba istaknuti kako je gotovo 61% liječnika ginekologa u PZZ-u starije od 50 godina - pojašnjava Goluža.

Propisi pravilnika

Posebna zabrinutost vlada kada je riječ o pedijatrima. Naime, prosječna starost pedijatara je 54 godine, a u osam županija su i bitno stariji.

- Ovo se mora pod hitno riješiti i to je jedan veliki izazov. Primjerice, sada imamo situaciju da prosječan broj osiguranika po jednom pedijatru iznosi oko 1300 te znatno premašuje pravilnikom propisanih tisuću - pojašnjava Goluža.

Utvrđene su i značajne razlike u radnom opterećenju liječnika PZZ-a u koncesiji i onih u domovima zdravlja. Zaključci su da liječnici u koncesiji imaju u prosjeku veći broj opredijeljenih osiguranika od svojih kolega u domovima zdravlja.

Nedostatak liječnika, naravno, veže se i za odlazak liječnika, a koliko ih se i zašto odselilo, također stoji u Atlasu.

Za procjenu efekata iseljavanja liječnika analizirana je baza HLK o broju i obilježjima liječnika koji su predali zahtjev za prekid članstva u Komori u razdoblju 2013. - 2016. Od 525 članova koji su podnijeli takav zahtjev najveći broj ih je iz Grada Zagreba (38,9%), slijede Primorsko-goranska županija sa 12 %, Osječko-baranjska sa 7,1% i Istarska sa 5% ukupnog broja otišlih.

- Pokazalo se da tu dominiraju liječnici bez specijalizacije (42,1%), čija je prosječna dob u trenutku bila 30 godina. Tu možemo vidjeti da nam odlaze mladi ljudi za koje se trebamo boriti da ostanu - zaključuje Goluža koji će Atlas i službeno predstaviti na prvom Saboru hrvatskog liječništva koji će se održati slijedeći vikend u Rovinju.