KAZNENA PRIJAVA

DORH ISTRAŽUJE NAVODNU PČELARSKU PREVARU Saborski zastupnik osumnjičen da je oštetio državu, on odgovara: 'Nisam odlučivao o nabavi i distribuciji!'

 
 Ivo Ravlic / CROPIX

Najmanje 5,2 milijuna kuna “teška” je, prema našim saznanjima, navodna subvencijska prijevara vezana za Hrvatski pčelarski savez zbog koje je, doznajemo, podignuta kaznena prijava protiv dvojice bivših predsjednika Pčelarskog saveza, saborskog zastupnika i člana vladajuće većine Vladimira Bileka i Martina Kranjeca, te još dvojice, direktora veterinarske ambulante Konjščina Josipa Crnjca i Mirka Mikuleca iz Phoenix Farmacije. U Županijskom državnom odvjetništvu Zagreb, gdje je kaznena prijava, kako smo doznali, proslijeđena iz Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru, nisu htjeli odgovoriti na naše upite o ovoj kaznenoj prijavi. Poručili su tek da je riječ o službenoj tajni.

- Nastavno na vaš upit vezan uz kaznenu prijavu protiv više osoba zbog, kako navodite, subvencijske prijevare, odgovaramo da su podaci o istovjetnosti osobe protiv koje je podnesena kaznena prijava i podaci na temelju kojih se može zaključiti o istovjetnosti te osobe, službena tajna - stoji u odgovoru koji smo dobili od tajništva Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu.

Zloupotreba položaja

No, iz neslužbenih izvora doznajemo da je prvoosumnjičeni u toj kaznenoj prijavi Crnjac, dok je zastupnik Bilek drugoosumnjičeni, te da se prijava odnosi na razdoblje od 2012. do 2014. Bilek je, podsjetimo, u ožujku 2014. postao predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza (HPS), a na tom je mjestu naslijedio Martina Kranjeca. Pčelari s kojima smo razgovarali o ovom slučaju kažu kako je njihova krovna organizacija, Hrvatski pčelarski savez, ne samo oštetila državni proračun nego je, ističu, prevarila i njih.

U središtu ove priče su potpore koje pčelari dobivaju za lijekove za pčele, a prema njihovim tvrdnjama, u razdoblju od 2011. do 2014. za prodane lijekove pčelarima, plaćanje PDV-a je izvršeno iz poticaja koje su oni dobili od Agencije za plaćanje u poljoprivredi. Kako prema odredbi članka 4. st. 1. toč. 1. Pravilnika o uvjetima i načinu provedbe mjera pomoći za sektor pčelarstva nije dopušteno plaćanje PDV-a iz potpora, pčelari sumnjaju da je time Hrvatski pčelarski savez počinio kazneno djelo subvencijske prevare iz članka 258. st. 1. i 2. Kaznenog zakona te kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti.

Da je doista bilo nepravilnosti dokazuje i odluka koju je donijela Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju nakon provedene kontrole financija za 2014. u Hrvatskom pčelarskom savezu. Tada su utvrdili nepravilnosti i zatražili od HPS-a povrat sredstava u iznosu 2,042.830,04 kune.

Agencija u svom obrazloženju navodi da je tijekom kontrole transakcija, kako bi se utvrdilo jesu li transakcije koje sačinjavaju dio sustava financiranja od strane Europskog fonda za jamstvo u poljoprivredi zaista izvršene i jesu li izvršene pravilno, provedena i kontrola dokumentacije kod podnositelja zahtjeva HPS-a, Veterinarske ambulante Konjščina i Phoenix Farmacije.

- Inspekcijskim nalazom utvrđeno je da je povrijeđena odredba članka 8. stavka 2. Pravilnika o uvjetima i načinu provedbe posebnih mjera pomoći za sektor pčelarstva u 2014. godini kojim je propisano da jedinični iznos potpore podrazumijeva novčanu vrijednost VMP-a (bez PDV-a) potrebnog za jedno tretiranje protiv varooze jedne pčelinje zajednice. Kontrolom dokumentacije od strane poljoprivredne inspekcije Ministarstva poljoprivrede i slijedom tumačenja Porezne uprave Ministarstva financija, utvrđena je nepravilnost smanjenja porezne osnovice koja je za posljedicu imala ostvarivanje potpore na iznos s uključenim PDV-om - stoji u obrazloženju Agencije, koja je potom naložila da im se u roku od 30 dana vrati nešto više od dva milijuna kuna.

Vodili evidenciju

Da bi ovaj slučaj s plaćanjem PDV-a iz potpora razjasnili, potrebno je vratiti se nekoliko godina unatrag. Naime, iako se kaznena prijava odnosi na razdoblje od 2012. do 2014. godine, sve je počelo, kako pojašnjava jedan od pčelara dobro upućen u slučaj, još 2008. godine kada je donesen Pravilnik o držanju pčela i katastru pčelinje paše. Pravilnik je, ističe naš sugovornik, bio ključan za ono što se poslije događalo. Naime, tim je Pravilnikom HPS bio ovlašten da preko svojih pašnih povjerenika prikuplja podatke za Evidenciju pčelara i pčelinjaka, iako je tu evidenciju, zapravo, trebao voditi Hrvatski stočarski centar. No, to u praksi nikada nije zaživjelo, pa je, priča, izmjenama i dopunama Pravilnika izričito određeno da evidenciju vodi HPS.

- HPS, iako to ne regulira niti jedan propis, od pčelara naplaćuje prikupljanje podataka za Evidenciju pčelara i pčelinjaka, i to naplaćuje različito za članove HPS-a i za one koji to nisu. Tako je za članove naknada 2 kune po košnici, dok za nečlanove ta naknada iznosi 3,5 kuna. Tako se praktički pčelare prisiljavalo da se učlane u HPS, a pri tome im se govorilo da će kao članovi dobiti besplatno lijekove za pčele, i to koliko im treba. Na takav način, odnosno, od tih naknada za evidenciju, HPS bi godišnje uprihodovao oko milijun kuna, a uz to je imao i prihod od svoje redovne članarine, koja nije sporna i koja iznosi oko 1,5 milijuna kuna - kaže naš izvor iz Pčelarskog saveza. Ističe kako je pčelarima u početku lijepo zvučalo da će za cijenu članarine u HPS-u i za nižu naknadu za evidenciju dobiti koliko god im treba lijekova za pčele, ali da tada još nisu znali da se na taj način, kako sumnjaju, izbjegavalo plaćanje PDV-a na lijekove.

Sve se, kako su nam pojedini pčelari ispričali, odvijalo na sljedeći način. Udruga pčelara izvršila bi popis pčelara zbog dobivanja poticaja za lijekove za liječenje pčela od varooze. Naknada za popis po košnici iznosila bi dvije kune za članove HPS-a i tri i pol kune za one koji nisu članovi HPS-a. Potom bi HPS sastavio popis pčelara i košnica te dostavio narudžbenicu Veterinarskoj ambulanti Konjščina koja je lijekove kupovala od Phoenix Farmacije. Pčelari s popisa su lijekove za liječenje pčela kupovali od Veterinarske stanice Konjščina na način da opunomoćuju Veterinarsku stanicu da naplatu kupljenih lijekova izvrši od Agencije za plaćanje u poljoprivredi.

Veterinarska ambulanta je pčelarima prodavala lijekove za najveći dopušteni poticaj po pojedinoj košnici, koji nije smio biti veći od 25 kuna. Dakle, prodavali su ga za 25 kuna po košnici plus PDV, što je ukupno po košnici iznosilo 31,25 kuna. Agencija za plaćanje potom bi dostavljala novac Veterinarskoj stanici Konjščina kojim je ona plaćala za lijekove Farmaciji. Prethodno su pčelari s HPS-ovog popisa davali punomoć Veterinarskoj stanici Konjščina da za svakog od njih kod Agencije za plaćanje u poljoprivredi podignu poticaji, odnosno, novac koji je svakom pojedinom pčelaru odobren za kupnju lijekova. Dakle, na računu je cijena s PDV-om bila 31,25 kuna po komadu, ali bi nakon prodaje Veterinarska stanica Konjščina, uz pomoć dokumenta Odobrenje kupcu umanjila cijenu lijeka na iznos 20 kuna plus PDV po komadu. Obavijest o smanjenju cijene Veterinarska stanica dostavljala je Hrvatskom pčelarskom savezu, koji bi od svakog pčelara prikupio suglasnost za smanjenje cijene lijeka. Veterinarska stanica Konjščina od Agencije za plaćanje u poljoprivredi potom bi naplatila 25 kuna po jednom lijeku i nakon toga bi iz istog iznosa, dobivenog kao poticaj, platila PDV.

Zbog dodatnog pojašnjenja navest ćemo primjer za 2014., dakle, za godinu u kojoj je inspekcijski nalaz utvrdio nepravilnosti, a Agencija potom zatražila povrat sredstava. Tada je Pčelarski savez od Veterinarske ambulante Konjščina kupio veterinarsko-medicinski preparat (VMP) te je Veterinarska ambulanta Konjščina, pričaju nam pčelari, izdala 10. srpnja 2014. godine račun u ukupnom iznosu od 12,785.951,56 kuna, od čega je 2,562.736,19 kuna bio iznos PDV-a. Dakle, iznos računa bez PDV-a bio je 10,214.414,78 kn. Potom je 20. srpnja 2014. godine Veterinarska ambulanta Konjščina izdala odobrenje (rabat) u iznosu od 2,562.736,19 kn, kojim, zapravo, umanjuje iznos osnovnog računa za isti taj iznos. Iz toga bi proizlazilo da novi ukupni iznos računa, kada se uključi odobrenje, iznosi 10,214.414,78 kuna, od čega je nova osnovica za PDV 8,200.755,80 kuna, a PDV 2,042.830,04 kuna. Pčelarski savez, međutim, Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, navodno, dostavlja samo prvi račun i ne dostavlja odobrenje, te na temelju toga traži potporu u iznosu od 10,214.414,78 kuna, umjesto 8,200.755,80 kuna na koji ima pravo s obzirom na to da je račun umanjen.

Nedostajao novac

Pčelari ističu kako je Agencija ne znajući za odobrenje Pčelarskom savezu isplatila iznos od 10,214.414,78 kuna. Takvim postupkom HPS je praktički osigurao da se iz potpore pokrije točno iznos PDV-a. No, nakon provedenog inspekcijskog nadzora, Agencija početkom 2017. nalaže Pčelarskom savezu da vrati iznos od 2,042.830,04 kuna. Radi se o iznosu koji točno odgovara iznosu PDV-a. Pčelari ističu da su zbog te svote 2014. ostali bez potpora za kapitalna ulaganja, košnice, prikolice i slično, jer je upravo oko 2 milijuna kuna nedostajalo za isplatu tih potpora.

Bivši predsjednik Pčelarskog saveza i saborski zastupnik Vladimir Bilek, koji je jedan od osumnjičenih u ovom slučaju, kazao nam je da je u vrijeme kad je postao predsjednik Saveza provedba mjere 1, odnosno nabava lijekova za pčele protiv varooze, već bila u postupku.

“Šteta bi mogla biti i veća”

- Time su se bavile stručne službe. Sjećam se da je Agencija bila preplatila iznos za poticaje te je zatražila povrat tog iznosa. Iznos su trebali vratiti pčelari koji su dobivali poticaje, ali je Upravni odbor Pčelarskog saveza donio odluku da će, ukoliko bude mogao, ta sredstva vratiti Savez, kojeg su pčelari ovlastili da ih zastupa. Tako smo i učinili i taj dug smo otplatili u ratama - kazao nam je Bilek i dodao da su svi pčelari koji su se prijavili za mjeru dobili lijekove za pčele, ali i da je Savez poslao sve dokumente, jer u protivnom ne bi moglo biti izvršeno plaćanje. Ističe i da je, prema zadnjim informacijama koje ima, EU dala tumačenje da bi svima koji nisu u sustavu PDV-a to trebao biti prihvatljiv trošak. Što se tiče nabave i distribucije lijekova za pčele, Bilek je kazao da on nije o tome odlučivao.

- O tome je odlučilo Povjerenstvo na čijem su čelu bili ljudi iz Ministarstva poljoprivrede, a, koliko se sjećam, odluka je bila jednoglasna - istaknuo je Bilek koji je do sada, kako nam je rekao, bio pozvan na jedan razgovor vezan za istragu oko ovog slučaja.

Bilek je na čelu Pčelarskog saveza proveo tri godine te za to, kaže, nije primao plaću ni bilo kakvu naknadu, nego je radio volonterski.

U Agenciji za plaćanje su nam, međutim, potvrdili da su inspekciju 2014. proveli po prijavi koju su dobili te da se radilo o PDV-u, što uostalom stoji i u njihovoj odluci o tome da HPS mora vratiti sredstva.

Iz Ministarstva poljoprivrede su na naše upite odgovorili da su upoznati s ovim slučajem te da su o svemu obaviještena i nadležna tijela.

- Za kontrolu i suzbijanje varooze pčelari koji su upisani u Evidenciju pčelara ostvaruju potporu za nabavu veterinarsko-medicinskih proizvoda (VMP). Potpora se isplaćuje iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi, a kontrolu provodi Agencija za plaćanja i Ministarstvo poljoprivrede. U 2014. godini Hrvatski pčelarski savez (HPS) zastupao je pčelare u nabavi VMP-a te je proveo javni poziv veledrogerijama za dobavljanje i distribuciju VMP-a. Nakon završetka javnog poziva, uz plan i način distribucije VMP-a, HPS je podnio zahtjev za isplatu potpore Agenciji za plaćanja s pripadajućom dokumentacijom pčelara koje zastupa. HPS-a je prihvatio ponudu tvrtke Phoenix Farmacija d.d., a distribucija VMD-a prema pčelarskim udrugama obavljena je putem Veterinarske ambulante Konjščina d.o.o. - stoji u dogovoru iz Ministarstva. Navode da je Agencija za plaćanja provela kontrolne aktivnosti te isplatila HPS-u potporu u iznosu od 10,214.414 kuna te da je navedeni iznos HPS uplatio Veterinarskoj ambulanti Konjščina d.o.o.

- Na temelju Zakona o poljoprivredi, 2015. godine poljoprivredna inspekcija Ministarstva poljoprivrede provela je ex-post kontrolu trgovinskih dokumenata kako bi se utvrdilo jesu li transakcije koje sačinjavaju dio sustava financiranja od strane Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi izvršene prema pravilima. Zbog sumnji u nepravilnosti u obračunu PDV-a zatražena je i pravna pomoć od nadležnog Ministarstva financija. Budući da prema pravilima EU jedinični iznos potpore podrazumijeva novčanu vrijednost VMP-a (bez PDV-a) potrebnog za jedno tretiranje protiv varooze jedne pčelinje zajednice, kontrolom trgovinske dokumentacije utvrđena je nepravilnost vezana za ukupan iznos zatražene potpore od strane HPS-a kao podnositelja zahtjeva. Izvješće i zapisnik o utvrđenoj nepravilnosti poljoprivredna inspekcija Ministarstva poljoprivrede dostavila je Agenciji za plaćanja na nadležno postupanje. Slijedom toga, Agencija za plaćanja je HPS-u izdala odluku o povratu sredstava na iznos od 2,042.830 kn, a o navedenom su obaviještena nadležna tijela RH (MUP, DORH) - odgovorili su nam iz Ministarstva poljoprivrede.

Inače, pčelari s kojima smo razgovarali sumnjaju da bi šteta mogla biti čak i veća od iznosa koji se sada spominju. Prema njihovim izračunima, kažu, za 2011. godinu kupljeno je 290.761 doza lijekova, što pomnoženo sa 31,25 kuna iznosi 9,086.281,25 kuna i taj je račun izdan Agenciji za plaćanje u poljoprivredi. No, on je, zapravo, bio umanjen za iznos PDV-a od 1,453.805 kuna i bio je plaćen iz potpore. Za 2012. godinu kupljeno je 386.381 doza lijekova, PDV koji je plaćen iz potpore iznosio je 1,931.905 kuna, a račun izdan agenciji 12,074.406,25 kuna, dok je u 2013. kupljeno 425.042 doza lijekova, račun Agenciji iznosio je 13,282.562,25 kuna, a PDV plaćen iz potpore 2,125.210 kuna.

Pčelarima su, kako su nam ispričali, bile sporne i punomoći koje su trebali potpisati. Naime, dobivali su ih dijelom već ispisane od HPS-a, ali bez svih podataka, primjerice, cijene subvencije. Zatim su ih potpisivali, a Pčelarski savez bi ih, kažu, poslije nadopunjavao. Naši sugovornici govore da su punomoći potpisivali na ime Veterinarske ambulante Konjščina, iako je glavni dobavljač i distributer lijekova bila Phoenix Farmacija, koja je u konačnici i dostavljala lijekove do pašnih povjerenika. Kažu da im na upite zašto se lijekovi direktno nisu prodavali pčelarima u Savezu nikada nisu odgovorili.

Prijetnje i upozorenja

- Od HPS-a smo znali dobiti i upozorenje da, ako ne budemo plaćali ažuriranje i evidenciju pčelara i pčelinjaka, nećemo moći seliti pčele i dobiti potvrde za registraciju pčelarskih vozila - otkrio nam je jedan dugogodišnji pčelar. Kaže da su o svojim saznanjima o svemu što se događalo u HPS-u svojedobno obavijestili bivšeg ministra poljoprivrede Tihomira Jakovinu te da je on jedini reagirao. Tako 2015., kažu, nije isplaćena potpora za lijekove, iako je HPS pripremio svu dokumentaciju na isti način kao i prethodnih godina.

- Bivši ministar Jakovina je zaustavio takav način isplate potpora te su već naredne godine pčelari dobili subvencije u daleko povoljnijem iznosu. Sporna plaćanja PDV-a iz poticaja odvijala su se od 2011. do 2015. U vrijeme kad se s tim počelo, predsjednik Pčelarskog saveza bio je Martin Kranjec, a naslijedio ga je Vladimir Bilek koji je samo nastavio s tom praksom - ispričao je naš sugovornik dobro upućen u slučaj. Kaže da su o ovom problemu u više navrata obavještavali Ministarstvo i različite Vlade, kako bi se ispitale stvari oko spornog plaćanja PDV-a iz poticaja, ali da oko problema u Pčelarskom savezu dugo nije bilo nikakvog pomaka.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
26. prosinac 2024 20:50